Meni
Zakažite pregled

Hemoroidi

Proktologija
Dr Dejan Jovanović

Dr Dejan Jovanović

Opšti hirurg, proktolog

Hemoroidi, poznati i kao šuljevi, predstavljaju proširene i upaljene krvne sudove u predelu anusa i donjeg dela rektuma. Mogu izazvati svrab, bol, nelagodnost i krvarenje, naročito tokom pražnjenja creva. Tegobe se razlikuju u zavisnosti od toga da li su hemoroidi unutrašnji ili spoljašnji i od stepena njihove izraženosti.

Lečenje zavisi od vrste i stepena hemoroida, kao i od intenziteta simptoma. Promene životnih navika i konzervativna terapija često mogu ublažiti tegobe, dok se kod izraženijih ili dugotrajnih problema primenjuju različite minimalno invazivne i hirurške metode. Proktološki pregled omogućava preciznu dijagnozu i izbor odgovarajućeg načina lečenja.

O hemoroidima

Hemoroidi su otečene i upaljene vene u predelu anusa (čmara) i donjeg dela rektuma. Reč je o potpuno prirodnom delu vašeg tela – hemoroidalno tkivo postoji kod svih nas i pomaže u kontroli pražnjenja creva. Problem nastaje tek kada se ove vene upale, otoknu ili prošire, i tada govorimo o hemoroidalnoj bolesti.

Do nastanka upaljenih hemoroida dolazi rastezanjem vena pod pritiskom: zidovi krvnih sudova postaju tanji i krvare, a ukoliko se rastezanje i pritisak nastave, oslabljene vene probijaju spolja (prolaps). Hemoroidi, u zavisnosti od uznapredovalosti bolesti, mogu da izazivaju neprijatnost, svrab, bolove i rektalno krvarenje. Istraživanja pokazuju da se oko 50 odsto odraslih suoči sa nekim od simptoma hemoroidalne bolesti posle 50. godine. Međutim, problem sa hemoroidima imaju i sve mlađe osobe usled nezdrave ishrane i nedostatka kretanja, dugotrajnog sedenja.

Hemoroidi se mogu razviti unutar rektuma (unutrašnji hemoroidi) ili ispod kože oko anusa (spoljašnji hemoroidi).

  • Spoljašnji hemoroidi – nastaju ispod kože oko anusa. Mogu izazvati svrab, bol i povremeno krvarenje.
  • Unutrašnji hemoroidi – nastaju unutar rektuma, u delu koji povezuje debelo crevo sa anusom. Često ne izazivaju bol, ali mogu krvariti.
  • Prolaps hemoroida – i unutrašnji i spoljašnji hemoroidi mogu se izbočiti van anusa. Ovakvi hemoroidi mogu krvariti i/ili biti bolni.
  • Trombozirani hemoroidi – komplikacija kod koje se unutar hemoroidalnog tkiva formira krvni ugrušak (tromb). Može se javiti i kod unutrašnjih i kod spoljašnjih hemoroida, a obično je praćena naglim i jačim bolom.

Anatomija anusa i analnog kanala sa unutrašnjim i spoljašnjim sfinkterom, sa oznakama na srpskom.
Normalna anatomija analnog kanala i sfinktera. Prikaz služi za orijentaciju i ne prikazuje samu bolest. Izvor: Cancer Research UK / Wikimedia Commons. CC BY-SA 4.0. Prilagođena ilustracija pod istom licencom.

Hemoroidi nastaju kada su vene u analnoj regiji dugo izložene povećanom pritisku. Najčešći uzroci su:

  • opstipacija (zatvor)
  • dijareja
  • napinjanje tokom pražnjenja creva
  • naprezanje pri fizičkim naporima
  • bolesti creva
  • pritisak na karlicu usled povećane telesne težine, posebno kod trudnica
  • gojaznost
  • ishrana siromašna vlaknima

Sve što povećava pritisak u trbuhu i karlici – od dugog sedenja na WC šolji do podizanja teških tegova – vremenom može dovesti do pojave hemoroida.

Sve što prija krvnim sudovima prija i hemoroidima, ali postoje i situacije u kojima se hemoroidi javljaju kod više članova iste porodice, što ukazuje na porodičnu sklonost.

Unutrašnji hemoroidi retko bole i obično se ne mogu napipati, osim ako ne dođe do prolapsa (ispadanja). Zato mnogi pacijenti ni ne znaju da ih imaju, sve dok se ne pojavi neki od sledećih simptoma::

  • bol ili nelagodnost
  • svrab
  • sluz u stolici
  • primetni čvorići
  • otok u blizini anusa
  • rektalno krvarenje (svež trag krvi na toalet papiru, u stolici ili u WC šolji)

Stepeni (stadijumi) unutrašnjih hemoroida

Lekari hemoroide dele u četiri stadijuma, prema tome koliko su uznapredovali – to pomaže da se odabere najbolji način lečenja:
  • I stepen – blago uvećani hemoroidi unutar rektuma. Mogu izazvati blagu iritaciju ili svrab, a posle pražnjenja creva ponekad se primeti jarkocrvena krv na toalet papiru. Hirurško lečenje retko je potrebno.
  • II stepen – dolazi do prolapsa, najčešće primetnog tokom pražnjenja creva ili veće fizičke aktivnosti, uz mogućnost pojačanog krvarenja. Hemoroide u ovoj fazi moguće je osetiti kao male čvoriće ili ispupčenje koji se sami spontano vraćaju na svoje mesto. U nekim slučajevima zahtevaju operativno lečenje.
  • III stepen – hemoroidi su veći, obično manje bolni, ali se posle prolapsa ne vraćaju sami – potrebno ih je rukom vratiti kroz analni kanal. U većini slučajeva je neophodno hirurško lečenje.
  • IV stepen – hemoroidi su trajno izbočeni, veličine oraha i ne mogu se vratiti nazad. Često krvare i bolni su. U ovoj fazi je operacija uvek neophodna.

Simptomi spoljašnjih hemoroida

  • svrab u predelu anusa
  • tvrdi, na dodir osetljivi čvorići pored anusa
  • bol, posebno pri sedenju
  • rektalno krvarenje

Kada simptomi liče na nešto ozbiljnije

Rektalno krvarenje i sličnu nelagodnost mogu izazvati i druga, ozbiljnija oboljenja probavnog sistema – rak debelog creva, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, čir ili analna fistula. Neka od ovih stanja mogu ugroziti život, zato svako rektalno krvarenje treba shvatiti ozbiljno i javiti se lekaru radi pregleda, umesto da sami procenjujete da li su „samo hemoroidi“

Svrab i promene u perianalnoj regiji mogu biti znak karcinoma anusa, koji može biti poreklom od kože (planocelularni karcinom) ili od sluzokože (adenokarcinom). Lečenje ovih tumora je različito, a bez biopsije nije moguće odrediti o kom se tumoru radi.

Više o ovoj bolesti pročitajte u tekstu o karcinomu analnog kanala.

Kako se dijagnostikuju hemoroidi?

Razumemo da mnogi pacijenti odlažu odlazak kod proktologa iz nelagodnosti ili straha od bola – to je sasvim uobičajeno, ali nepotrebno. Pregled je kratak, rutinski i osmišljen tako da bude što manje neprijatan. Na osnovu vaših simptoma i osnovnog fizičkog pregleda, proktolog određuje koja je dijagnostička metoda potrebna kako bi se isključila ozbiljnija oboljenja.

Digitalni rektalni pregled

Lekar prstom pregleda rektum kako bi proverio postojanje otečenih vena. Traje svega nekoliko sekundi.

Anoskopija

Minimalno invazivna dijagnostička procedura za detaljniji pregled je anoskopija. Lekar pomoću anoskopa (instrument u obliku šipke sa izvorom svetla) traži unutrašnji otvor fistule ili znake upale. Anoskopija je uglavnom bezbolna, ali može biti neprijatna. Ako pacijent ima bolove zbog analne fisure, lekar može primeniti lokalni anestetik.

Kolonoskopija

Detaljan pregled celog debelog creva fleksibilnim instrumentom sa kamerom, koji omogućava otkrivanje i drugih promena na crevu. Radi se ambulantno, uz anesteziju, pa je pacijent tokom pregleda potpuno bez bola.

Sigmoidoskopija

Pregled donjeg dela debelog creva i rektuma pomoću instrumenta sa kamerom.

Zašto je pravovremena dijagnoza toliko važna

Krv u stolici ne treba olako shvatiti – ona ponekad može biti znak raka debelog creva ili anusa, a rana dijagnoza u tim slučajevima može bukvalno spasti život. Ako primetite krvarenje, ili ako vam simptomi ometaju svakodnevni život i san, najbolje je da što pre zakažete pregled. U velikoj većini slučajeva reč je zaista o hemoroidima koji se uspešno leče – ali to je najbolje prepustiti proceni lekara.

Metode lečenja hemoroida

Način lečenja zavisi od vrste i stadijuma hemoroida, a lekar će vam uvek predložiti najmanje invazivnu opciju koja daje dobre rezultate. U blažim slučajevima dovoljni su lekovi, gelovi, kreme i prilagođena ishrana. Kod uznapredovalijih stadijuma na raspolaganju su savremene medicinske metode:

Ambulantne procedure (I i II stepen)

Kod hemoroida prvog i drugog stepena lečenje se može sprovesti ambulantno:

  • Sklerozacija: u hemoroid se ubrizgava sredstvo koje ga postepeno zatvara.
  • Plasiranje ligature: na hemoroidalni čvor postavlja se mala gumena ligatura, nakon čega čvor otpada.

Ambulantne procedure ne zahtevaju anesteziju, ali je za njih neophodna prava indikacija, koju postavlja proktolog posle pregleda.

Redukcione metode (III i IV stepen)

Kod hemoroida trećeg i četvrtog stepena primenjuju se redukcione metode THD i Trilogy HAL RAR. To su slične operacije koje počivaju na istom principu lečenja: smanjenju dotoka krvi u hemoroide i vraćanju spuštenog tkiva na mesto.

Trilogy HAL RAR se izvodi u dve faze. U prvoj fazi Doppler sondom se precizno pronalaze hemoroidalne arterije, kojih najčešće ima od šest do devet, i podvezuju se. Važno je da se ovom metodom obuhvati cela cirkumferencija, svih 360 stepeni. U drugoj fazi iste operacije rešava se prolaps, odnosno spuštanje hemoroida (RAR), najčešće na tri pozicije, a u posebnim slučajevima na svih šest nivoa prolapsa.

THD ima isti princip kao Trilogy HAL RAR. Razlika je u tome što je aparat nešto većih dimenzija i što se kod THD-a peksija (podizanje i učvršćivanje) sluzokože uvek radi u šest tačaka.

Kod obe metode nema klasičnog reza na koži oko anusa, pa je bol posle zahvata obično manji nego posle klasične operacije.

Klasične operacije

Klasična operacija (hemoroidektomija) izvodi se po Milligan-Morganu ili u varijaciji po Fergusonu. Može se raditi i uz pomoć Harmonic skalpela, koji omogućava manje oštećenje tkiva i manje krvarenje posle operacije.

Laserska hemoroidoplastika

Laserska hemoroidoplastika je posebna kategorija lečenja i koristi se kod hemoroida drugog i trećeg stepena. Izvodi se Biolitec laserom talasne dužine 1730 nm, koji je jedan od najsavremenijih u proktološkom lečenju. Ista tehnologija se koristi i za druge proktološke bolesti.

Kod hemoroida je laserska metoda vrlo efikasna kada postoji intenzivno krvarenje, kao i kod starijih osoba kod kojih zbog dužine anestezije druge metode nisu indikovane, kod osoba sa srčanim bolestima i anemijom, kada je neophodna brza i sigurna metoda.

Ista prednost može biti važna i kod pacijenata koji uzimaju lekove za razređivanje krvi, kod osoba sa hroničnim bolestima pluća ili bubrega i kod osoba sa šećernom bolešću, kod kojih je poželjan kratak zahvat sa manjim opterećenjem organizma.

Po potrebi, laserska hemoroidoplastika može se izvesti i u lokalnoj anesteziji.

Koja je metoda prava za vas, lekar određuje na osnovu stadijuma bolesti i vaših individualnih potreba – detalje, uključujući i cenu procedure, dobićete na samom pregledu.

Priprema za operaciju

Ako se radi samo operacija hemoroida, nije neophodno čišćenje debelog creva kao za kolonoskopiju. Dovoljno je da se po dolasku u bolnicu uradi klizma, koja omogućava rutinsko sprovođenje procedure.

Nega i oporavak posle operacije hemoroida

Dužina i tok oporavka zavise od izabrane metode lečenja. Posle klasične operacije u opštoj anesteziji oporavak je nešto duži, dok je posle redukcionih metoda (Trilogy HAL RAR i THD) i laserske hemoroidoplastike oporavak znatno brži i pacijenti se brzo vraćaju uobičajenim aktivnostima. Preporučuje se da se u narednih mesec dana izbegavaju napori i teži fizički rad.

Kod klasičnih operacija obavezan je boravak u bolnici dva dana. Kod redukcionih metoda nema razloga da se ostaje u bolnici, jer one spadaju u procedure jednodnevne hirurgije, kako u svetu, tako i kod nas.

Lečenje hemoroida kod kuće

Lečenje hemoroida kod kuće, bez pregleda, ne preporučuje se, jer uzrok tegoba može biti infekcija, karcinom ili zapaljenska bolest creva. Prvi simptomi ovih bolesti mogu se javiti upravo u analnoj regiji.

Zato se mere u nastavku primenjuju tek kada proktolog posle pregleda potvrdi da su tegobe posledica hemoroida, i to kao dopuna lečenju koje je on preporučio:

Blaži hemoroidi često prolaze sami, bez lečenja, a simptomi poput bola i krvarenja obično traju do nedelju dana. Do tada, olakšanje mogu doneti:
  • lekovi bez recepta koji sadrže lidokain, hamamelis ili hidrokortizon, naneti na zahvaćeno područje
  • unos veće količine vode tokom dana
  • povećan unos vlakana kroz ishranu i suplemente – najmanje 20–35 grama dnevno
  • topla kupka od 10 do 20 minuta dnevno
  • laksativi za omekšavanje stolice
  • nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAID) za bol i upalu
  • temeljno pranje analne regije posle svakog pražnjenja creva
Upozorenje: Ako se pojavi bol u stomaku, mučnina, povraćanje, jak rektalni bol i krvarenje, ili hroničan zatvor i dijareja, nemojte čekati – javite se lekaru odmah.

Prevencija hemoroida

Rizik od pojave hemoroida raste sa godinama, ali se dobrim navikama može značajno smanjiti. Najvažnije je održavati redovnu i meku stolicu:

  • ne sedite predugo na WC šolji i ne napinjite se tokom pražnjenja creva
  • ne odlažite pražnjenje creva kada osetite potrebu
  • unosite dovoljno tečnosti tokom dana
  • birajte hranu bogatu vlaknima – sveže voće, povrće i integralne žitarice, 25–35 grama dnevno
  • budite redovno fizički aktivni
  • laksative koristite isključivo po preporuci lekara

Koliko često treba raditi preventivne preglede

Osobama starijim od 45 godina savetuje se kontrolni pregled debelog creva jednom godišnje, ili češće ukoliko tako proceni proktolog ili postoji porodična istorija karcinoma debelog creva. Većina tumorskih promena nastaje upravo u završnom delu debelog creva, pa redovan proktološki pregled omogućava da se eventualne promene otkriju na vreme – kada su i šanse za potpuno izlečenje najveće.

Najčešća pitanja

Ne. Ako se radi samo operacija hemoroida, nije potrebno čišćenje creva kao za kolonoskopiju, već je dovoljna klizma po dolasku u bolnicu. Za sam proktološki pregled pri zakazivanju proverite da li je potrebna priprema.

Da. Ponesite spisak lekova, biljnih preparata i dodataka ishrani, posebno terapije koja utiče na zgrušavanje krvi. Nemojte samostalno prekidati propisane lekove zbog pregleda ili planiranog zahvata.

Da, zajedno sa rezultatima biopsije i prethodnih proktoloških intervencija, ako ih imate. Dokumentacija pomaže da se nova epizoda tegoba sagleda u kontekstu ranijih nalaza i dogovorenih kontrola.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.