Ne zna se tačno zašto vodena kila nastaje ali je to dosta česta pojava, s obizrom da se 5 – 10% svih dečaka rađa sa ovom anomalijom. Kod odraslih i starije dece hidrocela se može javiti kao posledica upalnih procesa (npr. epididimitisa), povreda testisa ili nakon operacija (npr. postoperativne hidrokele nakon operacije kile). Kod novorođenčadi i male dece hidrocela je skoro uvek urođena.
Kod funikulocela, uzrok je ista embriološka anomalija kao kod hidrocele, samo što se nakupljanje tečnosti odvija uz semenatičnu vrpcu, a ne u skrotumu.
Hidrocela:
- mek, ovalan otok jedne ili obe mošnice koji je uglavnom bezbolan
- veličina može varirati tokom dana (manja ujutro, veća uveče zbog gravitacije)
- kod većih hidrocela moguć osećaj težine, pritiska ili nelagodnosti
- obično bez izraženog bola
Funikulocela:
- otok u preponskom predelu (iznad testisa)
- nije direktno u mošnicama
- ovalna formacija
- najčešće bezbolna
Kada se javiti lekaru: Ukoliko se pojavi uporan, rastući otok mošnica ili preponskog predela, ili ako prateća nelagoda ometa dnevne aktivnosti, potrebno je pregled dečjeg hirurga. Hidrocela se nikada ne uklješti kao kila, pa bol u mošnicama nije karakterističan simptom
Kod stanja kao što su jaka bol u testisu ili crvenilo, neophodan je hitan pregled dečjeg hirruga.
Klinički pregled – Postavljanje dijagnoze počinje pregledom. Lekar ispituje istoriju pojave otoka i prateće simptome. Kod pregleda, ključno je opipavanje mošnica. Ponekad se radi prosvetljavanje (transiluminacija) mošnica koja pokazuje prodor svetlosti kroz tečnost. Lekar će takođe tražiti da li postoje znaci za tzv. preponsku kilu. Iako su ova dva stanja slična, preponska kila se neće povući sama već zahteva hirurško lečenje.
Ultrazvuk skrotuma je zlatni standard dijagnostike. Uz ultrazvuk, obično nisu potrebne dodatne invazivne pretrage.