Meni
Zakažite pregled

Hidronefroza

Urologija
Dr sci. med. Zoran Krstanoski

Dr sci. med. Zoran Krstanoski

Urolog

Hidronefroza predstavlja proširenje bubrežne karlice i bubrežnih čašica.

Najčešće nastaje kada je normalno oticanje mokraće iz bubrega otežano ili onemogućeno. Mokraća se tada zadržava iznad mesta prepreke i dovodi do proširenja kanalnog sistema bubrega.

Hidronefroza može zahvatiti jedan ili oba bubrega, može nastati naglo ili se razvijati postepeno i može biti različitog stepena izraženosti.

Hidronefroza nije bolest sama za sebe, već posledica drugog oboljenja ili stanja čiji uzrok treba utvrditi.

Sam nalaz proširenog kanalnog sistema bubrega ne znači uvek da postoji značajna opstrukcija – prepreka oticanju mokraće. Zbog toga je ponekad potrebno dodatnim pregledima proceniti da li je oticanje mokraće zaista otežano i da li proširenje ugrožava funkciju bubrega.

Ako je opstrukcija potpuna ili traje dugo, povećani pritisak u urinarnom sistemu može postepeno dovesti do oštećenja funkcije bubrega. Zbog toga je važno utvrditi uzrok, mesto i stepen opstrukcije, kao i proceniti funkciju zahvaćenog bubrega.

Kod odraslih osoba hidronefroza može nastati zbog prepreke koja se nalazi unutar mokraćnih puteva ili zbog pritiska na mokraćne puteve spolja.

Jedan od najčešćih uzroka je kamen u mokraćovodu. Kamen može delimično ili potpuno blokirati protok mokraće iz bubrega i dovesti do naglog razvoja hidronefroze.

Drugi mogući uzroci su:

  • suženje mokraćovoda – striktura uretera, koja može biti urođena ili nastati nakon zapaljenja, operacije, povrede, radioterapije ili drugih intervencija
  • suženje na spoju bubrežne karlice i mokraćovoda – opstrukcija pijeloureteralnog spoja (UPJ)
  • tumori mokraćovoda ili bubrežne karlice
  • tumori ili druge promene u trbuhu i maloj karlici koje spolja pritiskaju mokraćovod
  • retroperitonealna fibroza
  • krvni ugrušak ili drugi ređi uzroci opstrukcije mokraćovoda
  • kod muškaraca, značajno uvećanje prostate ili druga prepreka pražnjenju mokraćne bešike, koja može dovesti do obostrane hidronefroze
  • poremećaji funkcije mokraćne bešike i hronično zadržavanje mokraće

Hidronefroza u trudnoći

Hidronefroza se može javiti i tokom trudnoće. Hormonske promene dovode do opuštanja mokraćnih puteva, dok rastuća materica može vršiti pritisak na mokraćovode i otežavati oticanje mokraće. Zbog toga može doći do proširenja kanalnog sistema bubrega, češće sa desne strane.

Ovakva fiziološka hidronefroza u trudnoći najčešće ne zahteva lečenje i povlači se nakon porođaja. Međutim, ako je praćena jakim bolom, povišenom temperaturom ili drugim znacima infekcije, potrebno je isključiti kamen ili drugi uzrok opstrukcije.

Simptomi hidronefroze zavise od njenog uzroka, brzine nastanka i stepena opstrukcije.

Kod nagle opstrukcije, posebno kada je uzrok kamen u mokraćovodu, karakterističan je jak bol u slabinskom predelu koji se može širiti prema donjem delu trbuha, preponi ili genitalnoj regiji. Bol može biti veoma intenzivan i javljati se u talasima – tipična bubrežna kolika.

Mogu se javiti i mučnina i povraćanje, učestalo ili otežano mokrenje, krv u mokraći, osećaj pritiska ili tup bol u slabinskom predelu, kao i smanjena količina mokraće, naročito kod obostrane opstrukcije.

Ako se uz opstrukciju razvije infekcija, mogu se javiti povišena temperatura, drhtavica, malaksalost i bol u slabinskom predelu.

Hidronefroza koja nastaje postepeno može dugo biti bez simptoma i otkriti se slučajno tokom ultrazvučnog, CT ili MR pregleda urađenog iz drugog razloga.

Cilj dijagnostike nije samo da se potvrdi postojanje hidronefroze, već prvenstveno da se utvrde njen uzrok, mesto eventualne prepreke i uticaj opstrukcije na funkciju bubrega.

Ultrazvučni pregled

Ultrazvuk bubrega i mokraćnih puteva je jednostavna i bezbolna metoda kojom se može utvrditi proširenje bubrežne karlice i čašica, proceniti njegov stepen i pregledati bubrezi i mokraćna bešika.

Međutim, ultrazvuk ne može uvek pouzdano utvrditi uzrok i tačno mesto opstrukcije, pa su u određenim slučajevima potrebna dodatna ispitivanja.

Laboratorijske analize

U zavisnosti od kliničke slike mogu se uraditi krvna slika, CRP kao pokazatelj zapaljenja, urea i kreatinin radi procene funkcije bubrega, kao i pregled urina i urinokultura kada postoji sumnja na infekciju.

CT pregled

Kada se sumnja na kamen u mokraćovodu, nativni CT (CT bez kontrastnog sredstva) veoma precizno može prikazati kamen, njegovu veličinu i lokalizaciju, kao i znake opstrukcije.

U drugim situacijama lekar može preporučiti CT urografiju, naročito kada je potrebno detaljnije prikazati mokraćne puteve i utvrditi uzrok hidronefroze.

MR urografija

MR urografija omogućava detaljan prikaz bubrega i mokraćnih puteva i može biti posebno korisna kod određenih pacijenata ili kada uzrok hidronefroze nije dovoljno jasan drugim metodama.

Dinamska scintigrafija bubrega

Kada je potrebno utvrditi da li proširenje kanalnog sistema zaista predstavlja funkcionalno značajnu prepreku oticanju mokraće, može se uraditi dinamska scintigrafija bubrega (diuretska renografija, najčešće MAG3).

Ovim pregledom može se proceniti funkcija svakog bubrega pojedinačno, kao i oticanje mokraće iz bubrega.

Lečenje zavisi od uzroka hidronefroze, stepena i trajanja opstrukcije, prisustva bola ili infekcije, kao i funkcije zahvaćenog i drugog bubrega.

Cilj lečenja je da se uspostavi nesmetano oticanje mokraće, sačuva funkcija bubrega i, kada god je moguće, trajno ukloni uzrok opstrukcije.

Blaga hidronefroza koja nije praćena značajnom opstrukcijom, infekcijom, bolovima ili pogoršanjem funkcije bubrega ne zahteva uvek operativno lečenje. U određenim slučajevima dovoljno je praćenje uz kontrolne ultrazvučne, laboratorijske ili druge preglede.

Kada postoji značajna prepreka oticanju mokraće, progresija hidronefroze, ponavljani ili jaki bolovi ili ugrožena funkcija bubrega, potrebno je urološko lečenje. U određenim situacijama, posebno kada je opstrukcija udružena sa infekcijom, potrebna je hitna drenaža bubrega.

Hidronefroza koja zahteva hitno lečenje

Hidronefroza udružena sa infekcijom i opstrukcijom mokraćnih puteva predstavlja urološko hitno stanje, jer može dovesti do širenja infekcije i razvoja sepse.

U takvoj situaciji potrebno je što pre uspostaviti drenažu bubrega JJ stentom ili perkutanom nefrostomom, uz odgovarajuću antibiotsku terapiju.

Ako je uzrok opstrukcije kamen, njegovo definitivno uklanjanje se po pravilu sprovodi nakon što se infekcija stavi pod kontrolu i stanje pacijenta stabilizuje.

Hitna urološka procena i lečenje mogu biti potrebni i kod pogoršanja funkcije bubrega, obostrane opstrukcije, opstrukcije jedinog funkcionalnog bubrega, značajnog smanjenja količine mokraće ili jakog bola koji se ne može kontrolisati odgovarajućom terapijom.

Drenaža bubrega – JJ stent ili perkutana nefrostoma

Kada je potrebno brzo uspostaviti oticanje mokraće iz bubrega, može se postaviti JJ stent (Double-J stent) ili perkutana nefrostoma.

  • JJ stent je tanka, savitljiva cevčica koja se postavlja u mokraćovod tako da se jedan njen kraj nalazi u bubregu, a drugi u mokraćnoj bešici. Mokraća preko stenta prolazi pored mesta suženja ili druge prepreke i otiče u bešiku. Stent se najčešće postavlja endoskopski, kroz mokraćnu cev i mokraćnu bešiku, bez reza na koži.
  • Perkutana nefrostoma podrazumeva postavljanje tankog katetera kroz kožu slabinskog predela direktno u kanalni sistem bubrega. Mokraća se preko katetera odvodi u spoljašnju kesu.

JJ stent i nefrostoma često predstavljaju privremeno rešenje kojim se bubreg rasterećuje i štiti njegova funkcija, dok se definitivno lečenje uzroka opstrukcije planira nakon toga.

Lečenje hidronefroze izazvane kamenom u mokraćovodu

Kamen u mokraćovodu jedan je od najčešćih uzroka akutne hidronefroze.

Manji kamen, ukoliko nema infekcije, nekontrolisanog bola ili ugrožavanja funkcije bubrega, može se spontano izbaciti.

Kada kamen ne može spontano da izađe ili dovodi do značajne opstrukcije, najčešće se primenjuje ureteroskopija (URS). Tankim endoskopskim instrumentom kroz mokraćnu cev i mokraćnu bešiku pristupa se mokraćovodu, bez klasičnog hirurškog reza.

Manji kamen može se izvaditi odgovarajućim instrumentom, dok se veći kamen može usitniti laserom – laserskom litotripsijom. Nakon intervencije, kada je potrebno, privremeno se postavlja JJ stent.

Kod odgovarajuće odabranih kamenova mogu se koristiti i druge metode, uključujući ESWL – razbijanje kamena udarnim talasima izvan tela, dok pojedini veliki ili kompleksni kamenci mogu zahtevati perkutani pristup.

Hirurško lečenje suženja mokraćovoda

Suženje – striktura uretera – može nastati nakon prethodnih operacija ili endoskopskih intervencija, povrede, zapaljenja, radioterapije ili drugih oboljenja.

Ako suženje mokraćovoda (uretera) ometa normalno oticanje mokraće i izaziva hidronefrozu, može biti potrebno rekonstruktivno hirurško lečenje.

Vrsta rekonstrukcije zavisi prvenstveno od mesta, dužine i uzroka suženja, kvaliteta preostalog uretera, funkcije bubrega i prethodnih operacija.

  • Endoskopsko lečenje

Kod određenih kratkih striktura moguće je endoskopski proširiti ili zaseći suženi segment uretera, a zatim privremeno postaviti JJ stent.

Ovakav pristup nije odgovarajući za svaku strikturu, posebno kod dugih, izraženih ili ponovljenih suženja.

  • Ureteroureterostomija

Kod kraćeg oštećenog segmenta mokraćovoda moguće je ukloniti suženi deo i spojiti dva zdrava kraja uretera. Ova operacija naziva se ureteroureterostomija.

Cilj je uspostavljanje širokog spoja bez napetosti i ponovno omogućavanje normalnog protoka mokraće.

  • Reimplantacija uretera u mokraćnu bešiku

Ako se suženje nalazi u donjem delu mokraćovoda, oštećeni deo može se ukloniti, a zdravi kraj uretera ponovo spojiti sa mokraćnom bešikom – reimplantacija uretera (ureteroneocistostomija).

Kada nakon uklanjanja dužeg segmenta uretera nije moguće napraviti spoj bez napetosti, mokraćna bešika može se hirurški približiti ureteru (psoas hitch) ili se od zida mokraćne bešike može formirati produžetak kojim se nadoknađuje deo nedostajućeg uretera (Boari flap).

  • Pijeloplastika

Ako se suženje nalazi na mestu gde bubrežna karlica prelazi u mokraćovod – pijeloureteralnom spoju (UPJ) – može biti potrebna pijeloplastika.

Tokom operacije uklanja se suženi segment i formira nova, široka veza između bubrežne karlice i mokraćovoda.

Kod odgovarajućih pacijenata pijeloplastika se može izvesti laparoskopskim ili drugim odgovarajućim hirurškim pristupom, u zavisnosti od karakteristika bolesti i iskustva hirurškog tima.

  • Rekonstrukcija uretera segmentom tankog creva – ilealna supstitucija

Kod dugih i kompleksnih suženja ili velikog oštećenja mokraćovoda, nekada nije moguće uspostaviti normalan protok mokraće jednostavnijim rekonstruktivnim zahvatima.

U pažljivo odabranih pacijenata tada se može primeniti ilealna supstitucija uretera.

Tokom ove operacije izoluje se odgovarajući segment tankog creva – ileuma – kojim se nadoknađuje duži deo oštećenog mokraćovoda i ponovo uspostavlja put kojim mokraća iz bubrega dospeva u mokraćnu bešiku.

Ovo je metoda kompleksne rekonstruktivne urologije namenjena prvenstveno pacijentima kod kojih jednostavnije rekonstruktivne tehnike nisu moguće ili nisu dale odgovarajući rezultat.

Pre odluke o ovakvoj operaciji neophodna je detaljna procena funkcije bubrega, anatomije mokraćnih puteva, stanja mokraćne bešike i creva, kao i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta.

Hidronefroza izazvana tumorom

Tumori mokraćovoda i bubrežne karlice, kao i tumori ili druge promene u trbuhu i maloj karlici, mogu dovesti do opstrukcije mokraćovoda.

U zavisnosti od kliničke situacije, prvo može biti potrebno omogućiti oticanje mokraće postavljanjem JJ stenta ili nefrostome, a definitivno lečenje određuje se prema uzroku, lokalizaciji i proširenosti bolesti.

Najčešća pitanja

Da. Rok određuje urolog prema vrsti stenta i razlogu postavljanja. Ako termin nije naveden ili je propušten, kontaktirajte urološki tim; stent ne treba ostavljati bez dogovorenog praćenja.

Mnogi pacijenti mogu da obavljaju svakodnevne aktivnosti, ali fizički napor može pojačati nelagodnost ili krv u mokraći. Obim rada i vežbanja uskladite sa osnovnom bolešću i savetom urologa.

Ponesite ranije snimke i nalaze kreatinina, urina i urinokulture, ako su rađeni. Ako imate stent ili nefrostomu, ponesite i izveštaj o postavljanju sa dogovorenim terminom kontrole ili zamene.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.