Meni

Lečenje Peyronijeve bolesti

Hirurgija, Urogenitalna rekonstruktivna hirurgija

Induratio penis plastica, Morbus Peyronie, Peyronijeva bolest

Bolest je dobila naziv po francuskom hirurgu Françoisu Gigotu de la Peyronieu, ličnom hirurgu kralja Luja XV. On je 1743. godine prvi pružio detaljan i naučno validan opis ovog stanja u okviru knjige koja se bavila poremećajima ejakulacije.

Peyronijeva bolest se definiše kao stečeni poremećaj vezivnog tkiva koji se manifestuje formiranjem fibroznih, ožiljnih naslaga (poznatih kao plakovi) unutar tunice albuginee, čvrstog omotača koji okružuje erektilna tela penisa (corpora cavernosa). Da bi se razumelo zašto ovaj proces dovodi do zakrivljenja, neophodno je posmatrati penis kao hidraulični sistem. Tokom erekcije, krv puni erektilna tela, a tunica albuginea se rasteže kako bi omogućila povećanje obima i dužine, istovremeno održavajući strukturni integritet pod visokim pritiskom.

Kada se razvije plak, on se ponaša kao neelastična „zakrpa“. Dok se ostatak zdravog tkiva širi, deo zahvaćen plakom ostaje fiksiran. To povlači penis prema mestu ožiljka, uzrokujući zakrivljenost, ulegnuća ili čak drastično skraćenje organa. Ovo nije samo estetski problem; deformiteti mogu biti toliko izraženi da fizički onemogućavaju penetraciju ili uzrokuju nepodnošljiv bol tokom odnosa.

Bolest se klinički deli na dve faze koje su od presudnog značaja za strategiju lečenja:

ParametarAkutna (aktivna) fazaHronična (stabilna) faza
Vremenski okvirObično traje od 6 do 18 meseci od početka simptoma.Nastupa kada se proces ožiljavanja završi.
Dinamika promenaZakrivljenost se može pogoršavati; plak raste i menja oblik.Deformitet je stabilan; nema promena u uglu krivine najmanje 3–6 meseci.
Prisustvo bolaČest bol u erekciji, ponekad i u miru; znak je aktivne upale.Bol obično prestaje ili se svodi na minimalnu neprijatnost.
Glavni fokus lečenjaZaustavljanje progresije, smanjenje upale i ublažavanje bola.Funkcionalna i estetska rekonstrukcija organa.

Ono što Peyronijevu bolest čini specifičnom je njena nepredvidivost. Kod malog broja pacijenata (ispod 10%), simptomi se mogu spontano povući, ali kod većine bolest napreduje do hronične faze, gde ožiljak kalcifikuje, postajući tvrd poput kosti. Razumevanje ove progresije pomaže pacijentima da shvate zašto se hirurgija retko preporučuje odmah po pojavi prvih simptoma.

Etiologija Peyronijeve bolesti decenijama je bila misterija, ali savremena istraživanja ukazuju na to da se radi o kombinaciji mehaničkog stresa, genetske predispozicije i abnormalnog imunološkog odgovora.

Dominantna teorija je „hipoteza mikrotraume„. Tokom seksualnog odnosa ili druge fizičke aktivnosti, penis može pretrpeti sitna, često neprimetna nagnječenja ili savijanja. Kod većine muškaraca, ova oštećenja zarastaju bez posledica. Međutim, kod predisponiranih pojedinaca, proces zarastanja krene po zlu. Umesto da se formira normalno, elastično tkivo, telo proizvodi višak kolagena tipa III, uz prisustvo medijatora upale poput faktora rasta TGF-β1, koji podstiče fibrozu tj. stvara oiljno tkivo.

Faktori rizika koji doprinose ovom procesu uključuju:

  1. Genetska povezanost: Postoji jasna korelacija sa Dipitrenovom kontrakturom (Dupuytren’s contracture), stanjem koje krivi prste šake. Ako muškarac ima čvorove na dlanovima, rizik od Peyronijeve bolesti je značajno veći.
  2. Starosna dob: Tkivo s godinama gubi sposobnost regeneracije. Bolest se najčešće javlja između 50. i 60. godine života, mada se beleži porast slučajeva i kod mlađih muškaraca.
  3. Sistemska oboljenja: Dijabetes melitus i hipertenzija oštećuju mikrocirkulaciju u penisu, što otežava pravilno zarastanje mikrotrauma.
  4. Hormonski disbalans: Nizak nivo testosterona može uticati na kvalitet tkiva tunice albuginee, čineći je podložnijom povredama.

Važno je naglasiti da ovo nije maligni proces. Plak nije tumor, ne širi se na druge organe i ne ugrožava život, ali život sa njim zahteva strpljenje i adekvatan medicinski pristup.

Simptomi Peyronijeve bolesti su specifični i retko se mogu pomešati sa drugim stanjima, osim možda sa urođenom zakrivljenošću koja je prisutna od puberteta. Klinička slika se obično gradi kroz nekoliko ključnih elemenata:

  • Palpabilni plak: Mnogi muškarci prvi put primete bolest tako što pod kožom penisa napipaju tvrdu, bezbolnu ili blago osetljivu „pločicu“ ili čvor. Ovi plakovi se najčešće nalaze na gornjoj strani penisa, uzrokujući krivljenje nagore, ali se mogu naći i bočno ili na donjoj strani.
  • Deformitet u erekciji: Zakrivljenost može biti blaga (ispod 30 stepeni), značajna (između 30 i 90 stepeni) ili ekstremna (preko 90 stepeni). Pored klasičnog krivljenja, javljaju se i:
    • Ulegnuća (indentacije): Kao da je deo tkiva „ulegnuo“.
    • Fenomen peščanog sata: Suženje obima celom širinom penisa, što ga čini nestabilnim tokom odnosa.
  • Bol: U aktivnoj fazi, erekcija može biti praćena oštrim ili tupim bolom na mestu plaka. Bol obično nestaje kada bolest uđe u stabilnu fazu, ali deformitet ostaje.
  • Gubitak dimenzija: Skraćenje penisa je jedan od najtežih simptoma za pacijente. Ožiljno tkivo bukvalno „skuplja“ penis, a gubitak može iznositi od nekoliko milimetara do više centimetara.
  • Erektilna disfunkcija (ED): PD i ED su često udruženi. Problemi sa erekcijom mogu biti uzrokovani samim plakom koji ometa vaskularni mehanizam, ali i psihološkom blokadom zbog izgleda organa.
Tip deformitetaKarakteristikeUticaj na penetraciju
Dorzalna kurvaturaKrivljenje nagore.Najčešći oblik; često dozvoljava odnos uz promenu položaja.
Ventralna kurvaturaKrivljenje nadole.Često otežava odnos i može biti bolno za partnerku.
Lateralna kurvaturaKrivljenje u stranu, levo ili desno.Može biti udruženo sa torzijom, odnosno uvrtanjem penisa.
Peščani satCirkularno suženje.Uzrokuje „zglobni” efekat, gde se penis savija pri ulasku u vaginu.
  • Anamneza (razgovor) je prvi korak, gde se utvrđuje kada su se simptomi pojavili, da li je bilo povrede i kakav je kvalitet erekcije bio pre pojave plaka. Klinički pregled podrazumeva detaljnu palpaciju penisa u opuštenom stanju radi utvrđivanja tačne pozicije, veličine i tvrdoće plaka.
  • Ultrazvuk je pomoćno dijagnostičko sredstvo kome se može vizuelizovati plak i videti da li u njemu ima naslaga kalcijuma (što ukazuje na stabilnu fazu).
  • Fotografije penisa u punoj erekciji mogu biti korisne. Prave se iz tri ugla (odozgo, sa strane i spreda). Ove fotografije su dragocen dokument koji pomaže hirurgu u planiranju zahvata.

Lečenje Peyronijeve bolesti je evoluiralo od empirijskih pokušaja do sofisticiranih multimodalnih protokola. Ključ uspeha leži u tome da se terapija prilagodi fazi u kojoj se pacijent nalazi. Ne postoji univerzalni lek, ali postoji put za svakog pacijenta.

Nehirurške metode i oralna terapija

Oralna terapija se primenjuje prvenstveno u akutnoj fazi sa ciljem stabilizacije procesa i kontrole bola. Decenijama su se koristili različiti preparati, ali njihova efikasnost je često predmet naučnih debata.

  • Oralni antiinflamatorni lekovi: Pomažu u smanjenju bola tokom aktivne upale.
  • Inhibitori fosfodiesteraze tipa 5 (PDE5i): Lekovi poput tadalafila, koji se inače koriste za potenciju, pokazali su se korisnim jer poboljšavaju oksigenaciju tkiva i mogu usporiti proces fibroze.
  • Suplementacija: Iako su vitamin E i Potaba dugo bili standard, njihova uloga je danas marginalizovana u korist modernijih pristupa.

Oralna terapija se retko koristi kao jedini tretman; ona je obično deo šireg plana koji uključuje fizikalnu terapiju ili injekcije.

Intralezionalne injekcije

Ova metoda podrazumeva ubrizgavanje aktivne supstance direktno u ožiljno tkivo. Namenjena je pacijentima u ranoj (aktivnoj) fazi bolesti, kako bi se zaustavila progresija bolesti. Postoje mnogi preparati koji su se koristili i danas se koriste (kolagenaza, verapamil, interferon).

Ono što se u našem iskustvu pokazalo efikasnim je ubrizgavanje tzv. PRP (platelet rich plasma).

PRP se dobija tako što se pacijentu uzme mala količina krvi, koja se zatim centrifugira da bi se razdvojile njene komponente. Nakon centrifugiranja odvajaju se eritrociti, a iznad njih ostaje plazma sa povećanom koncentracijom trombocita – to je PRP. Ovaj koncentrat trombocita se potom prikupi u špric i, u sterilnim uslovima i pod lokalnom anestezijom ubrizga direktno u plak penisa.

Kod Peyronie-eve bolesti PRP se koristi sa idejom da svojim faktorima rasta „omekša“ i preoblikuje fibrozno tkivo plaka, smanji upalu i eventualno poboljša elastičnost tunice albuginea. Ideja je da se u aktivnoj fazi bolesti može ublažiti upala i usporiti ili delimično preokrenuti fibrozni proces, dok je kod stabilnog, starog plaka očekivani efekat znatno skromniji.

Ova vrste terapije se najčešće kombinuje sa intenzivnom vakuum terapijom. Obično je neophodno 6 ubrizgavanja koja se rade u razmaku od dve nedelje .

Terapija udarnim talasima (LiSWT)

Jedna od metoda u urologiji danas je Linear Shockwave Tissue Therapy (LiSWT). Ova metoda ne koristi hirurški nož, već akustične talase male jačine.

  • Kako deluje: Udarni talasi prolaze kroz kožu i fokusiraju se na plak. Oni izazivaju mikrotraume koje „bude“ tkivo, podstičući lučenje faktora rasta i stvaranje novih krvnih sudova (angiogeneza). Takođe, talasi mogu delimično razbiti kalcifikate unutar plaka, čineći ga elastičnijim.
  • Protokol: Standardni protokol podrazumeva seriju od 6 do 10 tretmana. Svaki tretman traje oko 20 minuta, a pacijent se odmah nakon toga vraća svojim obavezama.

Vakuum terapija

Koriste se za „vežbanje“ penisa, uvlačenje krvi u erektilna tela i mehaničko istezanje plaka. Posebno su korisne kao deo rehabilitacije nakon operacije kako bi se sprečilo skupljanje tkiva.

Kombinacija trakcije i injekcija često daje rezultate koji su uporedivi sa hirurgijom, ali na mnogo manje invazivan način.

Hirurška rekonstrukcija i implantati

Kada neinvazivne metode ne daju rezultat, a bolest je u stabilnoj fazi najmanje 6 meseci, hirurgija ostaje jedino rešenje za potpuno ispravljanje penisa. Izbor tehnike zavisi od dužine penisa, ugla zakrivljenja i kvaliteta erekcije.

  1. Tehnike plikacije (npr. Nesbit procedura): Hirurg skraćuje dužu, zdravu stranu penisa postavljanjem šavova.
    • Prednosti: Tehnički jednostavna, minimalan rizik od impotencije.
    • Mane: Penis postaje kraći onoliko koliko je bilo potrebno da se izjednači sa kraćom stranom.
  2. Tehnike graftovanja: Hirurg pravi rez na samom plaku kako bi se penis ispravio i produžio, a nastali prostor se popunjava „zakrpom“ (graftom). Graft može biti od pacijentove vene, sluzokože usta ili specijalnih materijala poput perikarda. Naše dugogodišnje isksutvo je pokazalo da ova tehnika nije adekvatna jer graft može da napravi jaku inflamaciju koja dovodi do ponovne kontrakcije (ožiljavanja) tkiva ili infekcije kod velikog broja pacijenata. Zbog toga smo ovu tehniku uglavnom napustili.
  3. Atenuacija plaka: Ovo je tehnika koja se koristi kod pacijenata koji imaju dobru erektilnu fuknciju i manji plak penisa (do 2cm). Tehnika se sastoji u tome da se hirurški pristupi plaku (pravi se kružni rez ispod glavića penisa i koža se svuče ili se pravi uzdužni rez na spoju penisa i mošnica). Zatim se na plaku pravi puno malih površnih rezova. Na taj način plak može da se razvuče, čime se vrati skoro normalna dužina penisa i ispravi se njegovo zakrivljenje. Ova tehnika se kombinuje sa intenzivnom vakuum terapijom.
  4. Penilni implantati (proteze): Ako pacijent uz Peyronie-ovu bolest ima i tešku erektilnu disfunkciju koja ne reaguje na lekove, neophodno je da se uradi incizija (zasecanje) plaka, ali pored toga je neopohodna i penilna proteza radi postizanja erekcije.

Tipovi penilnih proteza

Postoje dve glavne grupe:

  • Polučvrste (semirigidne, malleable) proteze
    Sastoje se od savitljivih cilindara koji se trajno nalaze u kavernoznim telima. Penis je stalno u poluerektilnom stanju i može se manuelno postaviti u željeni položaj.
    Prednosti: jednostavna ugradnja, kraće trajanje operacije, manji rizik od mehaničkog kvara.
    Mane: manje prirodan izgled, stalna rigidnost može biti neprijatna i estetski kompromitujuća.

    Polučvrsta proteza
    Slika 1. Polučvrsta proteza
  • Hidraulične (inflatable) proteze
    Najčešće trodelni sistem: cilindri u penisu, pumpica u skrotumu i rezervoar sa tečnošću u abdomenu. Aktivacijom pumpe dolazi do prenosa tečnosti u cilindre i postizanja erekcije.
    Prednosti: najprirodniji izgled i funkcija, bolja kontrola erekcije (uključi/isključi).
    Mane: tehnički zahtevnija operacija, skuplje, mogućnost mehaničkog kvara na duže staze.

    Hidraulična proteza
    Slika 2. Hidraulična proteza

Priprema i oporavak (za bilo koju vrstu intervencije): Hirurško lečenje zahteva strogu pripremu.

  • pušači moraju prestati sa upotrebom nikotina najmanje 4 nedelje pre operacije, jer on dramatično povećava rizik od infekcije i propadanja grafta.
  • dijabetičari moraju imati regulisan nivo šećera (HbA1c ispod 7.9%).
  • urin mora biti sterilan
  • oporavak podrazumeva boravak u bolnici od 1-2 dana, a povratak seksualnim aktivnostima je moguć nakon 5 do 6 nedelja

Najčešća pitanja roditelja

Da, iako je češća u starijoj dobi, može se javiti i kod muškaraca u dvadesetim ili tridesetim godinama. Kod mlađih je važno razlikovati je od urođene zakrivljenosti koja ne napreduje i nema opipljivog plaka.

U opuštenom stanju, plak je često nevidljiv. Međutim, u erekciji deformitet može biti očigledan. Iskren razgovor sa partnerom je ključan deo procesa lečenja, jer psihološka podrška značajno doprinosi uspehu terapije.

U većini slučajeva da, i oni su često deo terapije jer poboljšavaju prokrvljenost. Ipak, konsultujte se sa urologom, naročito ako planirate hirurški zahvat.

Ne nužno. Klasične tehnike (plikacije) uvek skraćuju penis. Međutim, moderne tehnike fokusiraju se na produživanje kraće strane, čime se čuva originalna dužina.

Kod većine pacijenata, bol će s vremenom nestati, ali će zakrivljenost ostati ista ili postati gora. Teški oblici mogu dovesti do trajne nemogućnosti obavljanja polnog odnosa i ozbiljnih psiholoških problema.

Ne. Mnogi muškarci imaju blagu prirodnu zakrivljenost koja ne zahteva lečenje. Bolest se dijagnostikuje samo ako postoji promena u odnosu na ranije stanje, prisustvo ožiljnog tkiva ili bol.

Lagana fizička aktivnost je dozvoljena nakon 10 dana, a intenzivni treninzi, bazeni i saune se preporučuju nakon 6 nedelja.

Spontano „topljenje“ plaka se dešava u manje od 10% slučajeva. Većina pacijenata zahteva neku vrstu medicinske intervencije kako bi se postiglo poboljšanje.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savamedical.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.