Spajanje nastaje u ranom razvoju, dok bubrezi zauzimaju položaj u trbuhu. Položaj mokraćovoda i krvnih sudova može biti drugačiji nego obično. Anomalija najčešće postoji samostalno, a ponekad uz druga urođena stanja. O dodatnom ispitivanju odlučuje se na osnovu celokupnog pregleda deteta.
Potkovičast bubreg može proći bez simptoma. Tegobe se obično javljaju kada postoji pridruženi problem:
- Bol. Bol u stomaku ili slabinama;
- Infekcije. Urinarne infekcije, ponekad sa temperaturom;
- Krv u mokraći. Krv u mokraći;
- Zastoj i kamen. Kamen ili otežano oticanje mokraće i proširenje sabirnog sistema.
Nov ili jak bol, temperatura uz loše opšte stanje i izrazito smanjeno mokrenje zahtevaju pregled. Ove tegobe nisu specifične samo za potkovičast bubreg.
Početni pregled je ultrazvuk bubrega i mokraćne bešike. Lekar procenjuje položaj, izgled tkiva i da li ima proširenja mokraćnih puteva. Prema tegobama proveravaju se urin, urinokultura, krvni pritisak i funkcija bubrega.
Ako postoji sumnja na zastoj mokraće, može se uraditi funkcionalno snimanje bubrega. Detaljnije snimanje anatomije bira se kada će uticati na odluku o lečenju, naročito pre planirane operacije. Nije potrebno da svako dete prolazi sve raspoložive pretrage.
Šta pojedini pregledi mogu da pokažu?
- Oblik i funkcija nisu isto. Ultrazvuk dobro prikazuje građu, ali se sposobnost filtracije i drenaže procenjuje i drugim nalazima kada je to potrebno. Odluka se ne donosi samo prema tome koliko bubreg izgleda neuobičajeno.
- Proširenje sabirnog sistema. Ako se vidi hidronefroza, lekar procenjuje da li postoji stvarna prepreka oticanju i da li se nalaz menja. Funkcionalno snimanje može pomoći u razlikovanju proširenja od značajne opstrukcije.
- Pridružena stanja. Pregled i porodična anamneza određuju da li su potrebna dodatna ispitivanja. Sam nalaz potkovičastog bubrega ne podrazumeva automatski opsežno genetsko testiranje kod svakog deteta.