Meni
Zakažite pregled

Sindrom karpalnog tunela

Ortopedija, Plastična i rekonstruktivna hirurgija

Sindrom karpalnog tunela nastaje kada je pritisnut srednji nerv u uskom kanalu na prednjoj strani ručnog zgloba, što izaziva trnjenje, mravinjanje i bol u palcu, kažiprstu i srednjem prstu, a kasnije i slabost šake. U Sava Medical Hospital u Beogradu izvodi se oslobađanje karpalnog kanala, kratak zahvat u lokalnoj ili regionalnoj anesteziji, posle kojeg pacijent odlazi kući istog dana.

Poznato i kao: karpalni tunel, kompresija nervusa medianusa; engl. carpal tunnel syndrome.

Ukratko o lečenju sindroma karpalnog tunela

DijagnostikaEMNG (elektromioneurografija); ultrazvuk mekih tkiva
Metode lečenjalečenje bez operacije kod blažih tegoba; oslobađanje karpalnog kanala kroz rez na dlanu
Anestezijalokalna ili regionalna anestezija
Boravak u bolnicikući istog dana
Oporavakkonci posle 10–14 dana; snaga stiska najčešće za 2–3 meseca
Povezane temeHirurgija šake · škljocajući prst · Dupuytrenova kontraktura · artroza šake

Sindrom karpalnog tunela nastaje kada je pritisnut srednji nerv (nervus medianus) u uskom kanalu na prednjoj strani ručnog zgloba. Karpalni tunel čine kosti ručnog zgloba i čvrsta poprečna veza koja ih premošćuje. Kroz njega prolaze srednji nerv i devet tetiva koje savijaju prste.

Kada se prostor u kanalu smanji ili se tkiva oko tetiva zadebljaju, nerv trpi pritisak. To izaziva trnjenje, mravinjanje i bol u palcu, kažiprstu, srednjem prstu i delu domalog prsta, a kasnije i slabost šake.

Sindrom karpalnog tunela je najčešći kompresivni sindrom perifernog nerva. Češći je kod žena i osoba srednjih godina. U ranoj fazi tegobe se često ublažavaju jednostavnim merama, a kada pritisak na nerv traje duže, operacija sprečava trajno oštećenje nerva.

Kompresivni sindrom znači da je nerv dugotrajno pritisnut na mestu gde prolazi kroz uzan prostor. Srednji nerv prenosi osećaj sa dlanske strane palca i prva tri prsta i pokreće mišiće u dnu palca, pa se tegobe javljaju upravo na tim mestima. Tegobe se često javljaju na obe šake, iako obično nisu podjednako izražene.

Kako nastaje pritisak na nerv

Pritisak u karpalnom kanalu raste kada je ručni zglob dugo savijen ili zabačen unazad, kao i kada se tkivo oko tetiva zadeblja. Nerv je osetljiv na pritisak jer mu se smanjuje prokrvljenost: u početku to izaziva povremeno trnjenje, a kada pritisak traje mesecima ili godinama, oštećuje se omotač nerva, a kasnije i same nervne niti, pa slabe mišići u dnu palca.

Faktori rizika

Često se ne može izdvojiti jedan uzrok, već tegobe nastaju zbog kombinacije više činilaca:

  • Anatomske osobine – kod nekih ljudi karpalni kanal je prirodno uži.
  • Zadebljanje ovojnica tetiva – zapaljenje ili otok tkiva oko tetiva smanjuje prostor za nerv.
  • Ponavljani pokreti i položaji šake – naročito savijanje ručnog zgloba, snažno stezanje i rad sa vibrirajućim alatima.
  • Hormonske promene – na primer u trudnoći i menopauzi, kada se u tkivima zadržava više tečnosti.
  • Pridružene bolesti – šećerna bolest, smanjen rad štitaste žlezde i reumatoidni artritis, koji utiču na nerve i tkiva oko tetiva.
  • Gojaznost.
  • Povrede – kao što je prelom ručnog zgloba, posle kojih se oblik kanala promeni.
  • Kvržice u kanalu – ređe, ganglion ili drugo zadebljanje koje zauzima prostor u kanalu.

Tegobe u trudnoći često prolaze same posle porođaja.

Stadijumi i prevencija

  • Blagi stadijum – povremeno trnjenje, najčešće noću, bez slabosti i sa normalnim osećajem između napada.
  • Umeren stadijum – trnjenje i danju, pri držanju predmeta, uz početnu nespretnost.
  • Težak stadijum – stalna utrnulost, slabost i smanjenje mišića u dnu palca.

Sindrom se ne može uvek sprečiti, ali pomažu pauze pri dugotrajnom radu rukama, držanje ručnog zgloba u ispravljenom položaju pri kucanju i radu alatom, smanjenje vibracija i lečenje pridruženih bolesti.

Tipične tegobe

Tegobe obično počinju postepeno i u početku dolaze i prolaze.

  • Trnjenje i mravinjanje – u palcu, kažiprstu, srednjem prstu i polovini domalog prsta. Mali prst obično nije zahvaćen.
  • Noćne tegobe – pacijenti se bude zbog trnjenja ili bola i olakšanje osećaju kada protresu šaku.
  • Bol u šaci i ručnom zglobu – koji se može širiti uz podlakticu.
  • Tegobe pri držanju predmeta – na primer telefona, volana ili novina.
  • Slabost i nespretnost šake – ispadanje predmeta iz ruke i otežano zakopčavanje dugmadi.
  • Smanjenje mišića u dnu palca – kod dugotrajnog pritiska na nerv.

Tok tegoba i slična stanja

U početku tegobe se javljaju samo noću ili posle određenih radnji i potpuno prolaze. Vremenom traju duže, javljaju se i danju, a utrnulost može postati stalna. Kod dugotrajnog pritiska bol ponekad čak i oslabi, jer je nerv već oštećen, pa smanjenje bola ne znači uvek poboljšanje.

Slične tegobe mogu dati promene u vratnom delu kičme, kada se trnjenje širi iz vrata niz celu ruku, i pritisak na lakatni nerv, kada trne mali prst. Bol u dnu palca češće potiče od rizartroze, koja se često javlja zajedno sa sindromom karpalnog tunela.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – ako posle preloma ili operacije ručnog zgloba, ili uz gips koji steže, nastanu jak bol, otok i brzo napredujuća utrnulost prstiju.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – stalna utrnulost, a ne tek povremeno trnjenje; vidljivo smanjenje mišića u dnu palca ili izražena slabost šake; naglo nastale tegobe posle povrede ručnog zgloba.
  • Uskoro – ako noćno trnjenje ili trnjenje pri držanju predmeta traje duže od nekoliko nedelja, ili se tegobe vraćaju uprkos pauzama i promeni položaja šake.

Pregled hirurga šake

Specijalistički pregled hirurga šake – lekar pita o tegobama i poslu, proverava osećaj u prstima, snagu mišića palca i posebnim testovima, lakim tapkanjem iznad nerva ili savijanjem ručnog zgloba, izaziva tipične tegobe.

Tapkanje iznad nerva naziva se Tinelov test, a držanje ručnog zgloba savijenim oko minut Falenov test. Ako se tokom testova pojavi trnjenje u prstima koje inerviše srednji nerv, to govori u prilog dijagnozi. Lekar pregleda i vrat i lakat, da bi isključio druga mesta pritiska na nerve.

Ispitivanja i snimanja

  • EMNG (elektromioneurografija) – meri brzinu sprovođenja impulsa kroz nerv i rad mišića. Potvrđuje dijagnozu, pokazuje koliko je nerv oštećen i isključuje druge uzroke, kao što su tegobe zbog promena u vratnom delu kičme.
  • Ultrazvuk mekih tkiva – može prikazati zadebljanje nerva i promene oko tetiva.
  • Radiološka dijagnostika – rendgenski snimak ručnog zgloba radi se kada se sumnja na posledice preloma ili artrozu, a MR ređe, kada se traži drugi uzrok pritiska, na primer ganglion.
  • Analize krvi – po potrebi, radi provere šećera u krvi, rada štitaste žlezde ili znakova reumatske bolesti.
Ilustracija šake sa poprečnom vezom ručnog zgloba i srednjim nervom koji prolazi ispod nje, oznake na srpskom.
Srednji nerv prolazi kroz karpalni kanal ispod čvrste poprečne veze. Kod sindroma karpalnog tunela nerv je u ovom kanalu pritisnut. Izvor: Manu5 / Wikimedia Commons. CC BY-SA 4.0. Prilagođena ilustracija dostupna je pod istom licencom.

Šta nalazi znače

Rezultat EMNG-a pomaže i u izboru lečenja, jer izraženo oštećenje nerva govori u prilog ranijoj operaciji.

EMNG nalaz se najčešće opisuje kao blag, umeren ili težak. Blag nalaz uz povremene tegobe obično znači da se može pokušati lečenje bez operacije, dok težak nalaz, naročito uz znake oštećenja mišića, govori da nerv treba što pre osloboditi pritiska. Uredan EMNG ne isključuje potpuno dijagnozu kod tipičnih tegoba, a promene na nervu na ultrazvuku dopunjuju nalaz.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dnevnik tegoba – zapišite kada se trnjenje javlja, koliko traje i koji prsti trnu.
  • Opis posla i hobija – recite koliko radite rukama, da li koristite vibrirajući alat i kako držite šaku pri radu.
  • Raniji nalazi – ponesite stare EMNG nalaze, snimke vrata ili ručnog zgloba i analize krvi.
  • Pred EMNG – na dan pregleda ne nanosite kremu na ruke i ponesite toplu odeću ako su vam ruke hladne, jer hladne ruke mogu uticati na nalaz.
  • Spisak lekova – naročito lekova protiv zgrušavanja krvi i lekova za šećernu bolest.

Kako se donosi odluka

Izbor lečenja zavisi od jačine i trajanja tegoba, nalaza EMNG-a i toga da li postoje slabost i smanjenje mišića. Kod blažih tegoba pokušava se lečenje bez operacije tokom nekoliko nedelja do nekoliko meseci. Kada je nerv jače oštećen, čekanje ne donosi korist, jer se dugotrajno oštećenje može samo delimično oporaviti.

Lečenje bez operacije

Kod blažih i kraće prisutnih tegoba lečenje počinje bez operacije:

  • Noćna udlaga – drži ručni zglob u neutralnom, ispravljenom položaju i smanjuje pritisak na nerv tokom sna.
  • Prilagođavanje aktivnosti – izbegavanje dugotrajnog savijanja ručnog zgloba, pauze pri radu i promena načina držanja alata.
  • Lečenje pridruženih bolesti – kao što su šećerna bolest i smanjen rad štitaste žlezde.
  • Injekcija kortikosteroida u karpalni kanal – kod dela pacijenata ublažava tegobe na duže vreme, ali one se mogu vratiti.
  • Vežbe klizanja nerva – blagi pokreti koje pokaže terapeut, kojima se nerv pomera kroz kanal, kao dopuna udlagi.

Kada se preporučuje operacija

  • Trajne tegobe – tegobe koje traju uprkos lečenju bez operacije.
  • Znaci oštećenja nerva – stalna utrnulost, slabost ili smanjenje mišića u dnu palca.
  • Nalaz EMNG-a – izraženo oštećenje nerva na EMNG-u.

Oslobađanje karpalnog kanala

U našoj bolnici izvodi se oslobađanje karpalnog kanala. Kroz rez na dlanu preseca se čvrsta poprečna veza koja čini krov kanala, pa se prostor za nerv proširuje i pritisak prestaje. Zahvat traje kratko i najčešće se izvodi u lokalnoj ili regionalnoj anesteziji, a pacijent odlazi kući istog dana.

Kao opšta mogućnost, u pojedinim centrima veza se preseca i endoskopski, kroz jedan ili dva manja reza i kameru. Rezultati obe tehnike su slični.

Tok operacije

  1. Posle umrtvljivanja šake, hirurg pravi rez dužine nekoliko centimetara u dnu dlana, u liniji domalog prsta.
  2. Pod direktnom kontrolom oka preseca se poprečna veza celom dužinom, pri čemu se nerv i tetive pažljivo čuvaju.
  3. Rana se zatvara koncima i previja mekim zavojem, a prsti se pokreću odmah posle zahvata.

Oporavak

  • Pokreti prstima – počinju odmah posle operacije, da bi se sprečila ukočenost i otok.
  • Zavoj i konci – zavoj se nosi nekoliko dana, a konci se najčešće skidaju posle 10–14 dana.
  • Oporavak nerva – noćne tegobe obično brzo prolaze, dok se osećaj i snaga oporavljaju postepeno, kod dugotrajnog pritiska i mesecima.
  • Povratak aktivnostima – lakše svakodnevne aktivnosti moguće su posle nekoliko dana, a teži fizički rad i snažno stezanje posle nekoliko nedelja.

Okvirno, noćno trnjenje kod mnogih pacijenata prestaje već u prvoj nedelji. Snaga stiska se najčešće vraća za 2–3 meseca, a kod jako oštećenog nerva oporavak osećaja i snage može trajati 6–12 meseci. Osetljivost dlana pri oslanjanju može trajati od nekoliko nedelja do nekoliko meseci. Kancelarijski posao je često moguć posle 1–2 nedelje.

Kada se javiti hitno posle operacije

  • Krvarenje – koje natapa zavoj i ne prestaje posle pritiska.
  • Znaci infekcije – crvenilo, otok, gnoj iz rane ili povišena temperatura.
  • Jak bol i otok – koji se pojačavaju posle prvih dana, umesto da se smiruju.

Kontrole

Prva kontrola je obično posle 10–14 dana, kada se skidaju konci. Kasnije se prati oporavak osećaja i snage, a kontrolni EMNG se radi samo kada se tegobe ne smiruju kako je očekivano.

Moguće komplikacije

  • Osetljivost ožiljka i bol u dlanu pri oslanjanju – koji se vremenom smanjuju.
  • Prolazna slabost stiska.
  • Nepotpun oporavak osećaja – kod dugotrajnog i izraženog oštećenja nerva.
  • Infekcija, povreda nerva ili ponovna pojava tegoba – retke komplikacije.

Život posle lečenja

Posle oslobađanja kanala tegobe se retko vraćaju, a većina pacijenata se vraća uobičajenim poslovima. Korisno je zadržati pravilan položaj šake pri radu, praviti pauze i lečiti pridružene bolesti. Uz sindrom karpalnog tunela češće se javljaju škljocajući prst, Dupuytrenova kontraktura i artroza baze palca, pa nove tegobe u šaci vredi pokazati hirurgu.

Najčešća pitanja

Kod blagih tegoba, naročito u trudnoći, tegobe mogu proći same ili uz noćnu udlagu. Ako trnjenje postaje stalno ili se javlja slabost, potreban je pregled jer se nerv može trajno oštetiti.

Moguće je, ali većina pacijenata bira da se šake operišu u razmaku, kako bi jedna ruka ostala slobodna za svakodnevne aktivnosti. Odluka se donosi u dogovoru sa hirurgom.

Veza nije jasno dokazana. Dugotrajno savijanje ručnog zgloba može pojačati tegobe, pa pomažu pravilan položaj šake, oslonac za ručni zglob i redovne pauze.

EMNG može biti neprijatan, jer se koriste slabi električni impulsi i tanka igla za mišiće, ali se dobro podnosi. Pregled obično traje 20–40 minuta.

Vožnja je obično moguća posle nekoliko dana do dve nedelje, kada sigurno držite volan i ne osećate jak bol u dlanu. Rok potvrdite sa hirurgom.

Nije dokazano da vitamini grupe B leče sindrom karpalnog tunela kod ljudi koji nemaju njihov nedostatak. Ne treba ih koristiti umesto udlage ili operacije kada su potrebne.

Ožiljak se postavlja u prirodni nabor dlana i vremenom postaje svetao i slabo uočljiv. Prvih meseci može biti tvrd i osetljiv pri oslanjanju.

EMNG (elektromioneurografija) meri brzinu sprovođenja impulsa kroz nerv i rad mišića. Potvrđuje dijagnozu, pokazuje koliko je nerv oštećen i isključuje druge uzroke, kao što su tegobe zbog promena u vratnom delu kičme.

Kroz rez na dlanu preseca se čvrsta poprečna veza koja čini krov kanala, pa se prostor za nerv proširuje i pritisak prestaje. Zahvat traje kratko, najčešće se izvodi u lokalnoj ili regionalnoj anesteziji, a pacijent odlazi kući istog dana.

Noćno trnjenje kod mnogih pacijenata prestaje već u prvoj nedelji. Snaga stiska se najčešće vraća za 2–3 meseca, a kod jako oštećenog nerva oporavak osećaja i snage može trajati 6–12 meseci.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.