Meni
Zakažite pregled

Suženje (stenoza) arterija

Vaskularna hirurgija

Suženje arterija, stručno stenoza, označava stanje u kojem je unutrašnjost arterije uža nego što bi trebalo, pa kroz nju protiče manje krvi. Arterije su krvni sudovi koji odnose krv bogatu kiseonikom od srca do mozga, mišića, bubrega, creva i drugih organa. Kada se suze, organ koji one snabdevaju može dobijati manje krvi nego što mu je potrebno, naročito pri naporu.

Suženje se najčešće razvija polako, tokom godina, i dugo može proći bez ikakvih tegoba. Zato se često otkriva slučajno, na ultrazvučnom pregledu ili tek kada izazove simptome, kao što su bol u nogama pri hodu ili prolazni poremećaj vida i govora. Značaj suženja zavisi od toga koja je arterija zahvaćena i koliko je suženje izraženo. Pravovremena procena omogućava da se smanji rizik od ozbiljnih posledica, kao što su moždani udar ili gubitak funkcije noge.

Prikaz suženja vratne (karotidne) arterije naslagom plaka.
Suženje vratne (karotidne) arterije: na mestu račvanja arterije na vratu naslaga plaka (žuto) sužava unutrašnjost krvnog suda kroz koji krv odlazi ka mozgu. Izvor: BruceBlaus (Blausen Medical) / Wikimedia Commons. CC BY 3.0.

Kod najvećeg broja pacijenata uzrok suženja je ateroskleroza, nakupljanje masnoća, holesterola, ćelija i kalcijuma u zidu arterije. Taj nanos, koji se naziva plak, postepeno se uvećava i sužava unutrašnjost krvnog suda. Plak može i da napukne, pa se na njemu stvara krvni ugrušak koji dodatno zatvara arteriju ili se otkida i odlazi dalje kroz krvotok.

Faktori rizika

  • Pušenje: najvažniji faktor rizika koji se može promeniti; oštećuje unutrašnji sloj arterija i ubrzava stvaranje plaka.
  • Povišen krvni pritisak: dugotrajno opterećuje zidove arterija.
  • Povišen holesterol: naročito LDL holesterol, koji se ugrađuje u plak.
  • Šećerna bolest: ubrzava oštećenje malih i velikih krvnih sudova.
  • Godine i porodična sklonost: rizik raste posle 50. godine i kod osoba čiji su bliski srodnici rano imali infarkt ili moždani udar.
  • Gojaznost i fizička neaktivnost: povećavaju opterećenje krvnih sudova i pogoršavaju druge faktore rizika.
  • Hronična bolest bubrega: povezana je sa bržim napredovanjem bolesti arterija.

Ređi uzroci

  • Fibromuskularna displazija: poremećaj građe zida arterije, češći kod mlađih žena, koji najčešće zahvata bubrežne i vratne arterije.
  • Zapaljenja krvnih sudova (vaskulitisi): na primer Takajasuov ili temporalni arteritis.
  • Posledice zračenja: sužavanje arterija u predelu koji je ranije zračen zbog tumora.
  • Pritisak spolja: kada okolni mišić, kost ili veza pritiska arteriju pri određenim pokretima.

Gde se suženje najčešće javlja

  • Karotidne arterije: arterije na vratu koje snabdevaju mozak; suženje povećava rizik od moždanog udara.
  • Arterije nogu: suženje izaziva bol u listovima ili butinama pri hodu.
  • Bubrežne arterije: mogu izazvati teško kontrolisan krvni pritisak i slabljenje rada bubrega.
  • Arterije creva: retko, ali mogu izazvati bol u stomaku posle jela.
  • Arterije ruku: najčešće potključna arterija, sa zamaranjem ruke pri radu.

Suženje na jednom mestu često znači da je ateroskleroza prisutna i u drugim arterijama, uključujući srčane, pa se procenjuje ceo krvotok, a ne samo jedna arterija. Više o samom procesu stvaranja plaka možete pročitati u tekstu o aterosklerozi.

Mnogi ljudi sa suženjem arterija nemaju nikakve tegobe, jer se telo postepeno prilagođava i razvija zaobilazne krvne sudove. Simptomi zavise od mesta suženja.

Suženje vratnih (karotidnih) arterija

  • Prolazni ishemijski napad (TIA): iznenadna slabost ili utrnulost jedne strane tela, otežan govor ili nerazumevanje govora, koji prolaze za nekoliko minuta ili sati.
  • Prolazni gubitak vida na jednom oku: kao da se spustila zavesa.
  • Moždani udar: isti simptomi koji ne prolaze.

Prolazni napad je važno upozorenje, jer u danima posle njega rizik od moždanog udara je najveći.

Suženje arterija nogu

  • Bol pri hodu (intermitentna klaudikacija): grčevit bol ili zamor u listu, butini ili zadnjici koji se javlja posle određene razdaljine i prolazi posle nekoliko minuta odmora.
  • Hladno ili bledo stopalo: u poređenju sa drugom nogom.
  • Sporo zarastanje rana: na prstima ili stopalu.

Suženje drugih arterija

  • Bubrežne arterije: krvni pritisak koji se teško kontroliše uprkos više lekova, pogoršanje rada bubrega posle uvođenja nekih lekova za pritisak.
  • Arterije creva: bol u stomaku 15–60 minuta posle obroka, strah od jela i gubitak težine.
  • Arterije ruku: zamaranje ili bol u ruci pri radu iznad glave, razlika u krvnom pritisku između ruku.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno, pozivom hitne pomoći: iznenadna slabost ili utrnulost jedne strane tela, spušten ugao usana, otežan govor, nagli gubitak vida na jednom oku ili jak bol u stomaku uz povraćanje. Ne čekajte da simptomi prođu.
  • Bez odlaganja, istog ili sledećeg dana: simptomi koji su prošli za nekoliko minuta, jer to može biti prolazni ishemijski napad.
  • Uskoro: bol u nogama pri hodu koji se ponavlja, rana na stopalu koja ne zarasta ili slučajan nalaz suženja na ultrazvuku.

Pregled počinje razgovorom o tegobama, faktorima rizika i lekovima, a zatim sledi klinički pregled krvnih sudova. Dalja ispitivanja zavise od mesta na kojem se sumnja na suženje.

  • Klinički pregled vaskularnog hirurga: opipavanje pulseva, slušanje šuma nad arterijama vrata i stomaka, pregled kože i stopala.
  • Merenje krvnog pritiska na obe ruke: razlika veća od oko 15 mmHg može ukazivati na suženje arterije ruke.
  • Indeks pritiska gležanj-ruka (ABI): odnos krvnog pritiska na gležnju i ruci, meren aparatom za pritisak i doplerom; vrednost ispod 0,90 ukazuje na suženje arterija nogu.
  • Dupleks (kolor dopler) ultrazvuk: bezbolan pregled bez zračenja koji prikazuje plak i meri brzinu protoka krvi, na osnovu čega se procenjuje stepen suženja u procentima.
  • CT angiografija: snimanje skenerom uz kontrast koji se ubrizgava u venu; precizno prikazuje mesto i dužinu suženja i služi za planiranje lečenja.
  • MR angiografija: prikaz arterija magnetnom rezonancom, bez jonizujućeg zračenja.
  • Digitalna suptrakciona angiografija: snimanje arterija ubrizgavanjem kontrasta kroz tanki kateter; danas se najčešće radi kada se istovremeno planira i lečenje.
  • Laboratorijske analize: holesterol, šećer, rad bubrega i drugi pokazatelji važni za procenu rizika i izbor lečenja.

Šta znači nalaz

Kod vratnih arterija stepen suženja izražava se u procentima. Suženje ispod 50% obično se leči lekovima i prati, dok se kod izraženijih suženja odluka donosi i prema tome da li je pacijent imao simptome. Kod arterija nogu važni su ABI, dužina i mesto suženja i koliko tegobe ograničavaju svakodnevni život.

Kako se pripremiti za pregled

  • Spisak lekova: sa dozama, uključujući lekove za razređivanje krvi.
  • Raniji nalazi: ultrazvuk, CT ili MR snimci na disku, laboratorija i izveštaji neurologa ili kardiologa.
  • Opis tegoba: kada nastaju, koliko traju, posle koliko metara hoda se javlja bol.
  • Odeća: udobna, kako bi se lako pregledali vrat, ruke i noge.
  • Bez posebne pripreme: za ultrazvuk vratnih i arterija nogu obično nije potrebno biti našte; za pregled arterija stomaka lekar može preporučiti dolazak našte.

Lečenje ima dva cilja: da se uspori napredovanje ateroskleroze i smanji rizik od infarkta i moždanog udara, i da se, kada je potrebno, poboljša protok kroz suženu arteriju. Kod mnogih pacijenata lečenje lekovima i promena navika su dovoljni, a intervencija je potrebna samo kod dela njih.

Promena životnih navika

  • Prestanak pušenja: najvažnija pojedinačna mera; lekar može preporučiti program i lekove za odvikavanje.
  • Redovno kretanje: šetnja najmanje 30 minuta većinu dana u nedelji; kod suženja arterija nogu najdelotvorniji je plan nadziranog hodanja.
  • Ishrana: mediteranskog tipa, sa više povrća, voća, ribe i maslinovog ulja, a manje zasićenih masti, soli i prerađene hrane.
  • Kontrola telesne težine: smanjenje viška kilograma olakšava kontrolu pritiska, šećera i holesterola.

Lekovi

  • Lekovi protiv zgrušavanja trombocita: najčešće aspirin ili klopidogrel, smanjuju rizik od stvaranja ugruška na plaku.
  • Statini: snižavaju holesterol i stabilizuju plak; preporučuju se većini pacijenata, nezavisno od početne vrednosti holesterola.
  • Lekovi za krvni pritisak i šećer: sa ciljanim vrednostima koje određuje lekar.

Intervencije na vratnim arterijama

  • Karotidna endarterektomija: operacija kroz rez na vratu kojom se otvara arterija i uklanja plak, a zatim se arterija zašiva ili proširuje zakrpom. Kod pacijenata koji su nedavno imali prolazni napad ili moždani udar i imaju suženje od 50 do 99%, najveću korist donosi kada se uradi brzo, po pravilu u prve dve nedelje.
  • Karotidni stent: metalna mrežica koja se kroz arteriju u preponi ili ruci uvodi do suženja i širi ga; razmatra se kod odabranih pacijenata, npr. posle zračenja vrata ili prethodne operacije.
  • Suženje bez simptoma: kod suženja od 60 do 99% bez simptoma intervencija se razmatra samo kod pacijenata sa dodatnim znacima povišenog rizika od moždanog udara i niskim rizikom operacije; ostali se leče lekovima i prate.

Intervencije na arterijama nogu i drugim arterijama

  • Balon angioplastika i stent: suženje se proširuje balonom uvedenim kroz arteriju, uz postavljanje stenta po potrebi.
  • Bajpas: premošćavanje suženog dela sopstvenom venom ili veštačkim krvnim sudom.
  • Endarterektomija: otvoreno uklanjanje plaka iz arterije, npr. u preponi.

Izbor zavisi od mesta i dužine suženja, opšteg zdravlja i očekivanja pacijenta. Vaskularni hirurg objašnjava prednosti, rizike i očekivani rezultat svake mogućnosti, kao i gde se predložena intervencija izvodi.

Oporavak i kontrole

  • Posle endarterektomije: boravak u bolnici obično jedan do tri dana; rana na vratu zarasta za nekoliko nedelja; vožnja i lakši poslovi najčešće posle jedne do dve nedelje.
  • Posle angioplastike: povratak svakodnevnim aktivnostima najčešće za nekoliko dana; mesto uboda u preponi se čuva od napora prema uputstvu.
  • Lekovi: nastavljaju se trajno, jer intervencija ne leči aterosklerozu u ostalim arterijama.
  • Kontrolni ultrazvuk: u razmacima koje određuje lekar, kako bi se na vreme otkrilo ponovno suženje.
  • Hitno javljanje: novi simptomi moždanog udara, otok ili krvarenje na mestu operacije, bol i hladnoća noge.

Kako se donosi odluka o lečenju

Odluka o tome da li je potrebna intervencija ne zavisi samo od procenta suženja na snimku. Lekar zajedno sa pacijentom razmatra da li je suženje izazvalo simptome, koliki je rizik od moždanog udara ili gubitka funkcije noge uz same lekove, koliki je rizik same intervencije, opšte zdravlje i očekivanja pacijenta. Kod mnogih pacijenata najbolja odluka je dosledno lečenje lekovima i redovno praćenje, a intervencija se preporučuje kada je njena korist jasno veća od rizika.

Povezane teme

Najčešća pitanja

Plak se obično ne povlači potpuno, ali lekovi, posebno statini, i prestanak pušenja mogu da zaustave ili uspore njegov rast.

Može biti, zavisno od mesta i stepena. Zato se i bez tegoba sprovode lečenje faktora rizika i kontrole.

Ne. Pregled je bezbolan, traje oko 20–30 minuta i ne koristi zračenje.

Najčešće da, jer lekovi štite i druge arterije, uključujući srčane i moždane.

Ne. Intervencija rešava jedno suženje, a lekovi i zdrav način života smanjuju rizik u celom krvotoku.

Rez se obično postavlja u prirodnom naboru kože vrata, pa ožiljak vremenom postaje manje upadljiv.

Najčešće jednom godišnje ili ređe kod stabilnog nalaza, a češće posle intervencije ili kod napredovanja suženja.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.