Lečenje ima dva cilja: da se uspori napredovanje ateroskleroze i smanji rizik od infarkta i moždanog udara, i da se, kada je potrebno, poboljša protok kroz suženu arteriju. Kod mnogih pacijenata lečenje lekovima i promena navika su dovoljni, a intervencija je potrebna samo kod dela njih.
Promena životnih navika
- Prestanak pušenja: najvažnija pojedinačna mera; lekar može preporučiti program i lekove za odvikavanje.
- Redovno kretanje: šetnja najmanje 30 minuta većinu dana u nedelji; kod suženja arterija nogu najdelotvorniji je plan nadziranog hodanja.
- Ishrana: mediteranskog tipa, sa više povrća, voća, ribe i maslinovog ulja, a manje zasićenih masti, soli i prerađene hrane.
- Kontrola telesne težine: smanjenje viška kilograma olakšava kontrolu pritiska, šećera i holesterola.
Lekovi
- Lekovi protiv zgrušavanja trombocita: najčešće aspirin ili klopidogrel, smanjuju rizik od stvaranja ugruška na plaku.
- Statini: snižavaju holesterol i stabilizuju plak; preporučuju se većini pacijenata, nezavisno od početne vrednosti holesterola.
- Lekovi za krvni pritisak i šećer: sa ciljanim vrednostima koje određuje lekar.
Intervencije na vratnim arterijama
- Karotidna endarterektomija: operacija kroz rez na vratu kojom se otvara arterija i uklanja plak, a zatim se arterija zašiva ili proširuje zakrpom. Kod pacijenata koji su nedavno imali prolazni napad ili moždani udar i imaju suženje od 50 do 99%, najveću korist donosi kada se uradi brzo, po pravilu u prve dve nedelje.
- Karotidni stent: metalna mrežica koja se kroz arteriju u preponi ili ruci uvodi do suženja i širi ga; razmatra se kod odabranih pacijenata, npr. posle zračenja vrata ili prethodne operacije.
- Suženje bez simptoma: kod suženja od 60 do 99% bez simptoma intervencija se razmatra samo kod pacijenata sa dodatnim znacima povišenog rizika od moždanog udara i niskim rizikom operacije; ostali se leče lekovima i prate.
Intervencije na arterijama nogu i drugim arterijama
- Balon angioplastika i stent: suženje se proširuje balonom uvedenim kroz arteriju, uz postavljanje stenta po potrebi.
- Bajpas: premošćavanje suženog dela sopstvenom venom ili veštačkim krvnim sudom.
- Endarterektomija: otvoreno uklanjanje plaka iz arterije, npr. u preponi.
Izbor zavisi od mesta i dužine suženja, opšteg zdravlja i očekivanja pacijenta. Vaskularni hirurg objašnjava prednosti, rizike i očekivani rezultat svake mogućnosti, kao i gde se predložena intervencija izvodi.
Oporavak i kontrole
- Posle endarterektomije: boravak u bolnici obično jedan do tri dana; rana na vratu zarasta za nekoliko nedelja; vožnja i lakši poslovi najčešće posle jedne do dve nedelje.
- Posle angioplastike: povratak svakodnevnim aktivnostima najčešće za nekoliko dana; mesto uboda u preponi se čuva od napora prema uputstvu.
- Lekovi: nastavljaju se trajno, jer intervencija ne leči aterosklerozu u ostalim arterijama.
- Kontrolni ultrazvuk: u razmacima koje određuje lekar, kako bi se na vreme otkrilo ponovno suženje.
- Hitno javljanje: novi simptomi moždanog udara, otok ili krvarenje na mestu operacije, bol i hladnoća noge.
Kako se donosi odluka o lečenju
Odluka o tome da li je potrebna intervencija ne zavisi samo od procenta suženja na snimku. Lekar zajedno sa pacijentom razmatra da li je suženje izazvalo simptome, koliki je rizik od moždanog udara ili gubitka funkcije noge uz same lekove, koliki je rizik same intervencije, opšte zdravlje i očekivanja pacijenta. Kod mnogih pacijenata najbolja odluka je dosledno lečenje lekovima i redovno praćenje, a intervencija se preporučuje kada je njena korist jasno veća od rizika.
Povezane teme