Lečenje angine ima dva cilja: da ukloni ili smanji tegobe i da smanji rizik od infarkta i smrti. Plan se pravi zajedno sa pacijentom, prema jačini tegoba, nalazima i drugim bolestima.
Kako se donosi odluka
Kod većine pacijenata sa stabilnom anginom lečenje počinje promenom načina života i lekovima. Ako tegobe ne prolaze uprkos optimalnoj terapiji, ili ako pregledi pokažu suženja koja nose veliki rizik, razmatra se revaskularizacija – ponovno uspostavljanje protoka kroz suženu arteriju ugradnjom stenta ili hirurškim bajpasom. Kod složenih slučajeva odluku zajedno donose kardiolog i kardiohirurg (tzv. „srčani tim“).
Promena načina života
- Prestanak pušenja – najvažnija pojedinačna mera; rizik od infarkta značajno opada već u prvim godinama bez cigareta.
- Redovna fizička aktivnost – šetnja, vožnja bicikla ili plivanje, prilagođeni tegobama i nalazu testa opterećenja.
- Zdrava ishrana – mediteranski tip ishrane, manje soli, šećera i prerađenog mesa.
- Regulisanje telesne težine, pritiska i šećera u preporučenim granicama.
Lekovi
- Nitroglicerin (sprej ili tableta pod jezik) – brzo širi krvne sudove i prekida napad angine. Može se uzeti i preventivno, neposredno pre napora za koji znate da izaziva bol.
- Beta-blokatori – usporavaju rad srca i smanjuju njegovu potrebu za kiseonikom.
- Blokatori kalcijumskih kanala – šire krvne sudove; posebno su korisni kod vazospastičke angine.
- Dugodelujući nitrati, ranolazin, ivabradin ili trimetazidin – dodaju se kada osnovni lekovi nisu dovoljni ili se ne podnose.
- Lekovi koji sprečavaju stvaranje ugrušaka – najčešće aspirin u maloj dozi, a posle stenta i drugi antiagregacioni lek.
- Statini i drugi lekovi za snižavanje holesterola – usporavaju napredovanje ateroskleroze i stabilizuju plakove. Cilj je obično LDL holesterol ispod 1,4 mmol/l kod potvrđene koronarne bolesti.
- Lekovi za pritisak i šećer – prema pridruženim bolestima.
Lekove treba uzimati redovno i ne prekidati ih na svoju ruku, čak ni kada tegoba nema.
Ugradnja stenta (perkutana koronarna intervencija)
Tokom koronarografije, kroz kateter se do mesta suženja dovodi mali balon koji se naduva i proširi arteriju, a zatim se ugrađuje stent – tanka metalna mrežica obložena lekom koji sprečava ponovno suženje. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, pacijent je budan, a pristup je najčešće kroz arteriju na ručnom zglobu. Umesto stenta, kod pojedinih suženja (na primer u malim krvnim sudovima ili unutar ranije ugrađenog stenta) može se koristiti i balon obložen lekom.
Posle zahvata pacijent obično ostaje u bolnici kratko, najčešće do narednog dana. Mesto uboda se kontroliše, a ruka se nekoliko dana poštedi težih napora.
Aortokoronarni bajpas
Kod suženja više krvnih sudova, suženja glavnog stabla leve koronarne arterije ili kod pacijenata sa šećernom bolešću i smanjenom funkcijom srca, bolje rešenje može biti hirurško premošćavanje suženja. Kardiohirurške operacije se ne izvode u Sava Medical Hospital, ali kardiolog i kardiohirurg u našoj bolnici obavljaju preglede pre i posle operacije i pomažu da se odluka o lečenju donese na vreme. Više o tome pročitajte u tekstu Koronarna bolest i aortokoronarni bajpas.
Oporavak kod kuće
- Posle stenta – većina pacijenata se vraća laganim svakodnevnim aktivnostima za nekoliko dana, a kancelarijskom poslu za oko nedelju dana. Fizički težak posao i vožnja se planiraju u dogovoru sa lekarom.
- Posle bajpasa – oporavak traje 6–12 nedelja; grudna kost zarasta oko 6–8 nedelja, pa se do tada ne podižu teški tereti.
- Kardiološka rehabilitacija – program vežbi pod nadzorom i edukacije, koji ubrzava oporavak i smanjuje rizik od novih događaja.
- Antiagregaciona terapija posle stenta – dva leka protiv zgrušavanja uzimaju se najčešće 6–12 meseci; prekid na svoju ruku može dovesti do zatvaranja stenta.
Znaci za hitno javljanje
Odmah se javite hitnoj službi ako se posle lečenja ponovo javi bol u grudima koji ne prolazi u miru, ako se pojavi gušenje, nesvestica ili ako mesto uboda na ruci ili preponi otekne, jako boli ili krvari.
Kontrole i život posle lečenja
Prva kontrola je obično posle 1–3 meseca, a zatim najmanje jednom godišnje, uz proveru pritiska, holesterola, šećera i podnošenja lekova. Test opterećenja ili druga snimanja ponavljaju se samo ako se tegobe promene ili za to postoji poseban razlog.
Uz dobro lečenje većina ljudi sa anginom može da radi, putuje, bavi se rekreacijom i ima normalan seksualni život. Nitroglicerin uvek nosite sa sobom i proverite rok trajanja.