Meni
Zakažite pregled

Angina pektoris

Kardiologija

Angina pektoris je bol, pritisak ili stezanje u grudima koje nastaje kada srčani mišić privremeno ne dobija dovoljno krvi bogate kiseonikom. Najčešće se javlja pri fizičkom naporu, uzbuđenju, na hladnoći ili posle obilnog obroka, a prolazi nakon nekoliko minuta odmora ili posle uzimanja nitroglicerina.

Angina nije posebna bolest, već najčešći znak koronarne bolesti – suženja krvnih sudova koji ishranjuju srce. Suženja najčešće nastaju zbog ateroskleroze, nakupljanja masnih naslaga (plakova) u zidu arterija.

Razlikuju se stabilna angina, kod koje se tegobe javljaju na sličan način i pri sličnom naporu, i nestabilna angina, kod koje bol postaje češći, jači, javlja se pri manjem naporu ili u miru. Nestabilna angina je hitno stanje, jer može prethoditi infarktu miokarda.

Dobra vest je da se angina pektoris danas uspešno leči. Promenom navika, savremenim lekovima i, kada je potrebno, ugradnjom stenta ili hirurškim premošćavanjem suženja, većina pacijenata može da živi aktivno i bez čestih tegoba.

Kako nastaje angina pektoris

Srčani mišić radi bez prestanka i troši mnogo kiseonika. Krv do njega dolazi kroz koronarne arterije. Kada se u zidu ovih arterija nakupe plakovi, otvor krvnog suda se sužava. U miru suženi krvni sud može da propusti dovoljno krvi, ali pri naporu, kada srce radi brže i jače, potreba za kiseonikom raste, a protok ne može dovoljno da se poveća. Tada nastaje privremeni nedostatak kiseonika u delu srčanog mišića (ishemija), koji se oseća kao bol ili pritisak u grudima.

Kada se napor prekine, potreba srca za kiseonikom opada i bol prolazi. Zato je tipično da angina popušta u roku od nekoliko minuta odmora.

Srce sa koronarnim arterijama i uvećan presek arterije sa masnim naslagama (plakom) koje sužavaju njen otvor.
Ateroskleroza koronarne arterije: masne naslage (plak) sužavaju krvni sud koji ishranjuje srčani mišić, pa pri naporu srce ne dobija dovoljno krvi. Izvor: BruceBlaus (Blausen Medical) / Wikimedia Commons, CC BY 3.0. Prevod oznaka na srpski.

Vrste angine pektoris

  • Stabilna angina – tegobe se javljaju predvidivo, pri sličnom stepenu napora, i prolaze u miru. Ovo je najčešći oblik hronične koronarne bolesti.
  • Nestabilna angina – bol je nov, jači, češći, duže traje ili se javlja u miru. Nastaje najčešće kada plak napukne i na njemu se stvori ugrušak. Spada u akutni koronarni sindrom i zahteva hitan pregled.
  • Vazospastička angina – nastaje zbog prolaznog grča (spazma) koronarne arterije, često u miru, noću ili rano ujutru, i ne mora biti povezana sa naporom.
  • Mikrovaskularna angina – tegobe potiču od poremećaja u najsitnijim krvnim sudovima srca, iako velike koronarne arterije na snimanju nemaju značajna suženja. Češće se javlja kod žena.

Faktori rizika

Na nastanak ateroskleroze i angine utiču brojni činioci. Neki se ne mogu promeniti, ali se većina može kontrolisati:

  • Pušenje – oštećuje unutrašnji sloj krvnih sudova i ubrzava stvaranje plakova.
  • Povišen krvni pritisak – dugotrajno opterećuje zidove arterija. Više o tome u tekstu o hipertenziji.
  • Povišen holesterol, posebno LDL holesterol, koji se taloži u zidu krvnih sudova.
  • Šećerna bolest – ubrzava aterosklerozu i može učiniti da bol bude slabije izražen ili netipičan.
  • Gojaznost i fizička neaktivnost – povećavaju opterećenje srca i rizik od drugih faktora rizika.
  • Godine i pol – rizik raste sa godinama; kod muškaraca se bolest češće javlja ranije, a kod žena posle menopauze.
  • Porodična sklonost – rizik je veći ako je bliski srodnik imao infarkt ili koronarnu bolest u mlađim godinama.
  • Hronična bolest bubrega, dugotrajan stres i loš san takođe doprinose riziku.

Prevencija

Najvažnija prevencija je prestanak pušenja, redovna fizička aktivnost (okvirno najmanje 150 minuta umerene aktivnosti nedeljno, ako lekar ne savetuje drugačije), ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama, ribom i maslinovim uljem, uz manje soli i zasićenih masti, održavanje zdrave telesne težine i redovna kontrola pritiska, šećera i holesterola. Isti principi usporavaju napredovanje bolesti kod osoba koje već imaju anginu.

Tipične tegobe

Angina se najčešće opisuje kao pritisak, stezanje, težina ili pečenje iza grudne kosti, a ređe kao oštar bol. Pacijenti često kažu da im je „kao da im neko sedi na grudima“. Tegoba obično traje nekoliko minuta (najčešće 2 do 10 minuta).

Bol se može širiti:

  • u levu ruku ili obe ruke, ponekad do prstiju,
  • u vrat, donju vilicu ili zube,
  • u leđa, između lopatica,
  • u gornji deo stomaka, pa se ponekad pogrešno pripisuje želucu.
Prednja strana grudnog koša sa bojom označenim mestima na kojima se oseća bol kod angine pektoris.
Mesta bola kod angine pektoris: najčešće iza grudne kosti (crveno), sa mogućim širenjem u ramena i ruke i u vrat i donju vilicu (svetlije boje). Izvor: Ian Furst / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0.

Karakteristično je da se bol javlja pri naporu – penjanju uz stepenice, bržem hodu, nošenju tereta, hodanju uz vetar ili na hladnoći – i da prestaje u miru ili nekoliko minuta posle nitroglicerina pod jezik.

Manje tipične tegobe

Kod nekih osoba bol u grudima nije izražen, a umesto njega se javljaju nedostatak vazduha pri naporu, neuobičajen zamor, mučnina, preznojavanje ili osećaj nelagodnosti koji je teško opisati. Takve „netipične“ tegobe češće su kod žena, starijih osoba i dijabetičara. Bol koji traje samo nekoliko sekundi, koji se pojačava pri pritisku na grudni koš ili pri određenom pokretu tela, ređe potiče od srca, ali o tome odlučuje lekar.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Kod stabilne angine tegobe se godinama mogu javljati na sličan način. Upozoravajuće je kada se tegobe promene: bol se javlja pri manjem naporu nego ranije, traje duže, češći je, pojavljuje se noću ili u miru, ili nitroglicerin deluje slabije. Takva promena može značiti da je angina postala nestabilna.

Kada se javiti lekaru

Hitno – pozovite 194 (Hitna pomoć) ili se odmah javite u najbližu hitnu službu ako:

  • bol ili pritisak u grudima traje duže od 15–20 minuta ili ne prolazi u miru,
  • bol ne prestaje ni posle doze nitroglicerina koju vam je lekar propisao,
  • bol se prvi put javio u miru ili je praćen jakim preznojavanjem, gušenjem, mučninom, nesvesticom ili gubitkom svesti.

U tom slučaju nemojte voziti sami do bolnice.

Bez odlaganja – javite se lekaru u roku od 24–48 sati ako:

  • se angina javlja češće, jače ili pri manjem naporu nego ranije,
  • imate novu tegobu u grudima pri naporu, iako je brzo prošla.

Uskoro – zakažite pregled kardiologa ako:

  • imate povremeni zamor ili nedostatak vazduha pri naporu bez jasnog razloga,
  • imate više faktora rizika (pušenje, povišen pritisak, holesterol, šećernu bolest, porodičnu sklonost) i želite procenu rizika.

Cilj dijagnostike je da se utvrdi da li tegobe zaista potiču od srca, koliko je verovatno da postoje značajna suženja koronarnih arterija i kolika je opasnost od infarkta. Ne moraju svi pacijenti da prođu sve preglede – izbor zavisi od tegoba, godina, faktora rizika i prethodnih nalaza.

Razgovor i pregled

Klinički pregled kardiologa počinje detaljnim razgovorom o prirodi bola, okolnostima u kojima se javlja i koliko traje. Već na osnovu opisa tegoba lekar može proceniti koliko je verovatno da se radi o angini. Meri se krvni pritisak, sluša srce i pluća i procenjuju znaci drugih bolesti.

Osnovni pregledi

  • EKG (elektrokardiogram) – snimak električne aktivnosti srca. U miru je kod stabilne angine često normalan, ali može pokazati znake ranijeg infarkta ili poremećaja ritma.
  • Laboratorijske analize krvi – holesterol i ostale masnoće, šećer (glukoza i HbA1c), funkcija bubrega i krvna slika. Kod sumnje na nestabilnu anginu ili infarkt određuje se troponin, marker oštećenja srčanog mišića.
  • Ultrazvuk srca (ehokardiografija) – pokazuje kako se zidovi srca kontrahuju, da li postoje posledice ranijeg infarkta, kakva je funkcija srčanih zalistaka i snaga srca.

Testovi koji otkrivaju ishemiju

  • Test opterećenja (ergometrija) – EKG se snima dok pacijent hoda na pokretnoj traci ili vozi bicikl. Pokazuje da li se pri naporu javljaju bol ili promene na EKG-u i koliku fizičku spremnost pacijent ima.
  • Stres ehokardiografija – ultrazvuk srca tokom ili neposredno posle opterećenja (ili posle leka koji opterećuje srce). Ako deo srčanog zida pri naporu slabije radi, to ukazuje na suženje arterije koja ga ishranjuje.
  • Magnetna rezonanca srca – kod pojedinih pacijenata pokazuje protok krvi kroz srčani mišić i ožiljke posle infarkta.
  • CT koronarografija – snimanje koronarnih arterija skenerom uz kontrast kroz venu. Pogodna je za pacijente kod kojih je verovatnoća značajne bolesti mala do umerena.

Koronarografija

Koronarografija je snimanje koronarnih arterija kontrastom ubrizganim kroz tanak kateter, najčešće kroz arteriju na ručnom zglobu. Radi se kada su tegobe izražene uprkos lekovima, kada neinvazivni testovi pokazuju veliku zonu ishemije ili kada postoji sumnja na nestabilnu anginu. Prednost je što se suženje može u istom aktu proširiti balonom i ugradnjom stenta. Koronarografija i ugradnja stenta ne izvode se u Sava Medical Hospital – kada su potrebne, kardiolog procenjuje indikaciju i upućuje pacijenta u ustanovu u kojoj se izvode.

Šta nalazi znače

Normalni testovi opterećenja i bez značajnih suženja na snimku čine anginu malo verovatnom, pa se traži drugi uzrok bola. Ako testovi pokazuju ishemiju malog obima, lečenje najčešće počinje lekovima. Velika zona ishemije, suženje glavnog stabla leve koronarne arterije ili više značajnih suženja govore u prilog intervenciji (stent ili bajpas).

Kako se pripremiti za pregled

  • Zapišite kada se bol javlja, koliko traje, gde se širi i šta ga smiruje.
  • Ponesite spisak svih lekova koje pijete, kao i ranije nalaze (EKG, ultrazvuk, laboratorija, otpusne liste).
  • Za test opterećenja obucite udobnu odeću i obuću, ne jedite obilno 2–3 sata pre testa i ne pušite. Pitajte lekara da li neke lekove (na primer beta-blokatore) treba privremeno da preskočite.
  • Za koronarografiju se dolazi natašte; lekar daje uputstvo o lekovima za razređivanje krvi, metforminu i alergiji na kontrast.

Lečenje angine ima dva cilja: da ukloni ili smanji tegobe i da smanji rizik od infarkta i smrti. Plan se pravi zajedno sa pacijentom, prema jačini tegoba, nalazima i drugim bolestima.

Kako se donosi odluka

Kod većine pacijenata sa stabilnom anginom lečenje počinje promenom načina života i lekovima. Ako tegobe ne prolaze uprkos optimalnoj terapiji, ili ako pregledi pokažu suženja koja nose veliki rizik, razmatra se revaskularizacija – ponovno uspostavljanje protoka kroz suženu arteriju ugradnjom stenta ili hirurškim bajpasom. Kod složenih slučajeva odluku zajedno donose kardiolog i kardiohirurg (tzv. „srčani tim“).

Promena načina života

  • Prestanak pušenja – najvažnija pojedinačna mera; rizik od infarkta značajno opada već u prvim godinama bez cigareta.
  • Redovna fizička aktivnost – šetnja, vožnja bicikla ili plivanje, prilagođeni tegobama i nalazu testa opterećenja.
  • Zdrava ishrana – mediteranski tip ishrane, manje soli, šećera i prerađenog mesa.
  • Regulisanje telesne težine, pritiska i šećera u preporučenim granicama.

Lekovi

  • Nitroglicerin (sprej ili tableta pod jezik) – brzo širi krvne sudove i prekida napad angine. Može se uzeti i preventivno, neposredno pre napora za koji znate da izaziva bol.
  • Beta-blokatori – usporavaju rad srca i smanjuju njegovu potrebu za kiseonikom.
  • Blokatori kalcijumskih kanala – šire krvne sudove; posebno su korisni kod vazospastičke angine.
  • Dugodelujući nitrati, ranolazin, ivabradin ili trimetazidin – dodaju se kada osnovni lekovi nisu dovoljni ili se ne podnose.
  • Lekovi koji sprečavaju stvaranje ugrušaka – najčešće aspirin u maloj dozi, a posle stenta i drugi antiagregacioni lek.
  • Statini i drugi lekovi za snižavanje holesterola – usporavaju napredovanje ateroskleroze i stabilizuju plakove. Cilj je obično LDL holesterol ispod 1,4 mmol/l kod potvrđene koronarne bolesti.
  • Lekovi za pritisak i šećer – prema pridruženim bolestima.

Lekove treba uzimati redovno i ne prekidati ih na svoju ruku, čak ni kada tegoba nema.

Ugradnja stenta (perkutana koronarna intervencija)

Tokom koronarografije, kroz kateter se do mesta suženja dovodi mali balon koji se naduva i proširi arteriju, a zatim se ugrađuje stent – tanka metalna mrežica obložena lekom koji sprečava ponovno suženje. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, pacijent je budan, a pristup je najčešće kroz arteriju na ručnom zglobu. Umesto stenta, kod pojedinih suženja (na primer u malim krvnim sudovima ili unutar ranije ugrađenog stenta) može se koristiti i balon obložen lekom.

Posle zahvata pacijent obično ostaje u bolnici kratko, najčešće do narednog dana. Mesto uboda se kontroliše, a ruka se nekoliko dana poštedi težih napora.

Aortokoronarni bajpas

Kod suženja više krvnih sudova, suženja glavnog stabla leve koronarne arterije ili kod pacijenata sa šećernom bolešću i smanjenom funkcijom srca, bolje rešenje može biti hirurško premošćavanje suženja. Kardiohirurške operacije se ne izvode u Sava Medical Hospital, ali kardiolog i kardiohirurg u našoj bolnici obavljaju preglede pre i posle operacije i pomažu da se odluka o lečenju donese na vreme. Više o tome pročitajte u tekstu Koronarna bolest i aortokoronarni bajpas.

Oporavak kod kuće

  • Posle stenta – većina pacijenata se vraća laganim svakodnevnim aktivnostima za nekoliko dana, a kancelarijskom poslu za oko nedelju dana. Fizički težak posao i vožnja se planiraju u dogovoru sa lekarom.
  • Posle bajpasa – oporavak traje 6–12 nedelja; grudna kost zarasta oko 6–8 nedelja, pa se do tada ne podižu teški tereti.
  • Kardiološka rehabilitacija – program vežbi pod nadzorom i edukacije, koji ubrzava oporavak i smanjuje rizik od novih događaja.
  • Antiagregaciona terapija posle stenta – dva leka protiv zgrušavanja uzimaju se najčešće 6–12 meseci; prekid na svoju ruku može dovesti do zatvaranja stenta.

Znaci za hitno javljanje

Odmah se javite hitnoj službi ako se posle lečenja ponovo javi bol u grudima koji ne prolazi u miru, ako se pojavi gušenje, nesvestica ili ako mesto uboda na ruci ili preponi otekne, jako boli ili krvari.

Kontrole i život posle lečenja

Prva kontrola je obično posle 1–3 meseca, a zatim najmanje jednom godišnje, uz proveru pritiska, holesterola, šećera i podnošenja lekova. Test opterećenja ili druga snimanja ponavljaju se samo ako se tegobe promene ili za to postoji poseban razlog.

Uz dobro lečenje većina ljudi sa anginom može da radi, putuje, bavi se rekreacijom i ima normalan seksualni život. Nitroglicerin uvek nosite sa sobom i proverite rok trajanja.

Najčešća pitanja

Ne nužno. Angina je znak da postoji suženje koronarne arterije, ali uz redovno lečenje i kontrolu faktora rizika rizik od infarkta se značajno smanjuje.

Sedite, stavite jednu tabletu ili potisak spreja pod jezik. Ako bol ne prođe za 5 minuta, uzmite drugu dozu i pozovite hitnu pomoć. Ne kombinujte ga sa lekovima za erekciju.

Kod stabilne angine koja se ne javlja pri vožnji vožnja je obično dozvoljena. Posle nestabilne angine, infarkta ili ugradnje stenta lekar određuje kada možete ponovo da vozite.

Kod stabilne angine, ako bez tegoba možete da se popnete dva sprata stepenicama, seksualna aktivnost je najčešće bezbedna. Lekove za erekciju ne uzimajte uz nitrate.

Kod stabilne i dobro kontrolisane angine putovanje je uglavnom moguće. Nitroglicerin i lekove nosite u ručnom prtljagu, a posle skorašnjeg stenta ili infarkta pitajte lekara.

Ne. Redovna, umerena aktivnost je deo lečenja. Intenzitet se određuje prema nalazu testa opterećenja, a napor treba prekinuti čim se javi bol.

Stent proširuje jedno suženje i ublažava tegobe, ali ne zaustavlja aterosklerozu na drugim mestima. Zato su lekovi i promena navika potrebni i posle stenta.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.