Laboratorijske analize krvi važan su deo kardiološkog pregleda. Pomažu da se proceni rizik od bolesti srca i krvnih sudova, da se otkriju stanja koja oštećuju srce, da se potvrdi ili isključi akutno oštećenje srčanog mišića i da se prati bezbednost i delotvornost lečenja.
Kardiolog bira analize prema tegobama, bolestima i lekovima koje pacijent uzima – ne radi svako sve analize.
Najčešće analize
Masnoće u krvi (lipidni status)
- Ukupni holesterol – zbir svih frakcija holesterola.
- LDL holesterol – „loš“ holesterol, koji se taloži u zidu krvnih sudova i glavni je cilj lečenja. Ciljna vrednost zavisi od ukupnog rizika: kod osoba sa potvrđenom bolešću srca najčešće je ispod 1,4 mmol/l.
- HDL holesterol – „dobar“ holesterol; niske vrednosti povezane su sa većim rizikom.
- Trigliceridi – druga vrsta masnoća; povišene vrednosti često su povezane sa gojaznošću, šećernom bolešću i alkoholom.
- Lipoprotein(a) – nasledno određena čestica koja povećava rizik od ateroskleroze i aortne stenoze. Preporučuje se da se odredi bar jednom u životu.
Šećer u krvi
- Glukoza natašte i HbA1c (glikozilirani hemoglobin) – HbA1c pokazuje prosečan nivo šećera u poslednja 2–3 meseca. Šećerna bolest značajno povećava rizik od bolesti srca.
Markeri opterećenja i oštećenja srca
- Troponin – belančevina koja se oslobađa iz oštećenog srčanog mišića. Određuje se hitno kod sumnje na infarkt ili miokarditis, najčešće ponovljeno nakon 1–3 sata.
- NT-proBNP ili BNP – hormon koji srce luči kada je preopterećeno. Pomaže u dijagnozi i praćenju srčane insuficijencije.
- D-dimer – kod sumnje na plućnu emboliju ili duboku vensku trombozu.
Funkcija bubrega, jetre i elektroliti
- Kreatinin i procenjena brzina glomerularne filtracije (eGFR) – funkcija bubrega, važna za izbor i doze lekova i za pregled sa kontrastom.
- Natrijum i kalijum – posebno važni kod lečenja diureticima, ACE inhibitorima i drugim lekovima za srce.
- Jetrine probe (AST, ALT) – kod lečenja statinima i nekim drugim lekovima.
Ostale analize
- Krvna slika – anemija može izazvati zamor, gušenje i lupanje srca i pogoršati bolest srca.
- Gvožđe i feritin – nedostatak gvožđa čest je kod srčane insuficijencije i leči se.
- Hormoni štitne žlezde (TSH) – i pojačan i smanjen rad štitne žlezde utiču na srčani ritam i funkciju srca.
- CRP – pokazatelj upale, kod sumnje na perikarditis, miokarditis ili infekciju.
- Koagulacioni testovi (PT/INR) – kod lečenja varfarinom.
- Mokraćna kiselina i albumin u mokraći – kod hipertenzije i šećerne bolesti.
Kako se pripremiti
- Natašte – za lipidni status i glukozu najbolje je doći posle 10–12 sati bez hrane; voda je dozvoljena. Za mnoge druge analize post nije neophodan, pa pitajte pri zakazivanju.
- Lekovi – uzmite ih posle vađenja krvi, osim ako vam lekar ne kaže drugačije. Ponesite spisak lekova.
- Dan pre vađenja izbegavajte alkohol, obilnu masnu hranu i naporno vežbanje.
- Recite osoblju ako ste skloni nesvestici pri vađenju krvi – vađenje se tada obavlja u ležećem položaju.
Kako se tumače rezultati
Referentne vrednosti na nalazu odnose se na zdravu populaciju, ali ciljne vrednosti kod bolesti srca su često strožije. Na primer, „normalan“ LDL holesterol za zdravu osobu može biti previsok za osobu koja je preležala infarkt. Zato rezultate uvek tumači kardiolog, zajedno sa ostalim nalazima.
Koliko često se ponavljaju
Kod zdravih odraslih osoba lipidni status i šećer kontrolišu se najčešće na nekoliko godina, a kod osoba sa faktorima rizika ili bolešću srca češće. Posle uvođenja ili promene doze nekih lekova (statini, diuretici, ACE inhibitori, antagonisti mineralokortikoidnih receptora) analize se ponavljaju posle nekoliko nedelja.
Najčešća pitanja
Da li moram da dođem natašte?
Za holesterol i šećer najbolje je doći natašte. Za mnoge druge analize post nije obavezan; proverite pri zakazivanju.
Šta je lipoprotein(a) i zašto se određuje?
To je nasledno određena čestica koja povećava rizik od infarkta i aortne stenoze. Njen nivo se malo menja tokom života, pa se obično određuje jednom.
Može li normalan holesterol da bude previsok?
Da. Kod osoba sa bolešću srca ili visokim rizikom ciljne vrednosti LDL holesterola su niže od referentnih vrednosti na nalazu.
Da li troponin može biti povišen i bez infarkta?
Može, na primer kod miokarditisa, plućne embolije, bolesti bubrega ili teških infekcija. Tumačenje zavisi od tegoba i promene vrednosti tokom vremena.
Da li treba da prekinem lekove pre vađenja krvi?
Ne, osim ako vam lekar ne kaže drugačije. Lekove možete uzeti posle vađenja krvi.







