Kako se donosi odluka
Odluka zavisi od vrste tumora, njegove veličine i položaja, tegoba i sigurnosti dijagnoze. Ako je dijagnoza pouzdana, a tumor ne izaziva tegobe, lečenje obično nije potrebno. Ako dijagnoza nije sigurna ili tumor izaziva tegobe, predlaže se uklanjanje.
Praćenje
Mali hamartom tipičnog izgleda bez tegoba obično se prati CT-om, a kada se potvrdi da ne raste, dalje praćenje nije potrebno. Praćenje ima prednost jer se izbegava operacija, ali zahteva da se kontrole sprovedu u dogovoreno vreme.
Bronhoskopsko uklanjanje
Tumori koji rastu u disajnim cevima, kao što su papilomi, neki hamartomi i lipomi, često se mogu ukloniti kroz bronhoskop, bez reza na grudnom košu. Koriste se laser, elektrokauter, krioterapija ili mehaničko uklanjanje. Ovim se odmah otklanja zapušenje bronha i tegobe. Postupak se radi u centrima za interventnu pulmologiju, obično uz kratak boravak u bolnici.
Hirurško lečenje
Kada je tumor veći, raste, izaziva tegobe ili dijagnoza nije sigurna, radi se operacija:
- Ekscizija (enukleacija) – uklanjanje samog tumora uz očuvanje okolnog tkiva, kod jasno ograničenih benignih tumora.
- Klinasta resekcija – uklanjanje malog dela pluća sa tumorom.
- Lobektomija ili segmentektomija – uklanjanje režnja ili segmenta, kod karcinoida ili centralnih tumora koji su oštetili deo pluća iza sebe.
- Resekcija bronha sa očuvanjem pluća (sleeve resekcija) – kod tumora u bronhu, da bi se sačuvao zdrav deo pluća.
Operacije se najčešće rade torakoskopski (VATS), kroz male rezove, u centrima za torakalnu hirurgiju. Boravak u bolnici obično traje nekoliko dana.
Priprema za operaciju
Pre operacije proveravaju se funkcija pluća i srca, da bi se procenilo koliko se tkiva može bezbedno ukloniti. Savetuje se prestanak pušenja bar nekoliko nedelja pre operacije, jer to smanjuje rizik od komplikacija. Pacijent dobija uputstvo o lekovima protiv zgrušavanja, gladovanju i vežbama disanja koje treba da uvežba pre zahvata.
Šta ako se tumor ne ukloni
Benigni tumor koji ne izaziva tegobe i ne raste može ostati u plućima doživotno, bez štete. Tumor u bronhu koji se ne ukloni može, međutim, izazivati ponavljane upale i trajno oštećenje dela pluća iza sebe, zbog čega se kod tumora u disajnim putevima uklanjanje preporučuje i kada su tegobe blage.
Lečenje arteriovenske malformacije
Zatvara se embolizacijom, postupkom kroz kateter uveden u krvni sud, kojim se postavlja spirala ili čep. Ovim se sprečavaju moždani udar i apsces mozga.
Oporavak
- Posle bronhoskopskog uklanjanja – povratak uobičajenim aktivnostima za jedan do dva dana.
- Posle torakoskopske operacije – povratak lakšem poslu za dve do četiri nedelje, napornijem i sportu za četiri do osam nedelja.
- Vežbe disanja i šetnje – od prvog dana posle operacije, prema uputstvu.
Kada se hitno javiti
Iskašljavanje krvi, temperatura, pojačan bol ili zadihanost posle zahvata, kao i crvenilo i gnoj na mestu reza.
Kontrole
Posle uklanjanja potpuno benignog tumora kontrole su retke. Posle uklanjanja karcinoida kontrole se sprovode godinama, jer se, retko, može vratiti. Kod hamartoma koji se prati, kontrolni CT se radi prema planu za čvorove.
Moguće komplikacije
Ponavljane upale pluća i oštećenje pluća iza zapušenog bronha, krvarenje, retko maligna promena i komplikacije zahvata.