Plan lečenja donosi se na onkološkom konzilijumu, sastanku lekara različitih specijalnosti, uz razgovor sa pacijentkinjom. Lokalno lečenje deluje na dojku i okolne limfne čvorove, a lekovi deluju u celom organizmu. Ove metode se često kombinuju.
- Poštedna operacija (parcijalna resekcija dojke). Uklanja se tumor sa pojasom zdravog tkiva, a veći deo dojke ostaje. Obično se dopunjuje zračenjem. Kod odgovarajuće odabranih pacijentkinja rezultati su uporedivi sa mastektomijom.
- Mastektomija. Uklanja se tkivo dojke kada obim bolesti ili drugi razlozi ne dozvoljavaju bezbednu poštednu operaciju. Mogućnost očuvanja kože ili bradavice i rekonstrukcije dojke procenjuje se pojedinačno.
- Procena limfnih čvorova. Biopsijom sentinel limfnog čvora proverava se prvi limfni čvor, ili nekoliko njih, u koji se sliva limfa iz dojke. Uklanjanje većeg broja pazušnih čvorova (disekcija aksile) nije potrebno svima.
- Zračenje (radioterapija). Smanjuje rizik ponovne pojave bolesti u dojci i okolini. Može biti potrebno i posle mastektomije.
- Hormonska terapija. Koristi se kod tumora sa receptorima za hormone. Razlikuje se od hormonske terapije za tegobe menopauze.
- Hemoterapija. Lekovi deluju na ćelije koje se brzo dele. Daje se pre ili posle operacije, kada se od nje očekuje korist.
- Ciljana terapija. Lekovi deluju na određene osobine tumora, na primer protein HER2, kada su one prisutne.
- Imunoterapija. Pomaže imunskom sistemu da deluje na tumor. Primenjuje se samo kod određenih vrsta i stadijuma bolesti.
Redosled lečenja i operacija
Kod nekih tumora prvo se radi operacija, a zatim dodatna terapija. Kod drugih se lekovima pre operacije smanjuje tumor i prati odgovor na terapiju. Ovakvo neoadjuvantno lečenje deo je plana i ne znači da se od operacije odustalo.
Operacija se najčešće izvodi u opštoj anesteziji. Tumor koji se ne može napipati prethodno se obeležava pod kontrolom snimanja. Patolog pregleda uklonjeno tkivo, ivice resekcije i limfne čvorove. Ako tumor dopire do ivice uklonjenog tkiva, ponekad je potrebna dodatna operacija.
Oporavak i komplikacije
Dužina boravka u bolnici i oporavka zavisi od obima operacije i rekonstrukcije. Pacijentkinja dobija uputstva za negu rane, eventualni dren (cevčicu koja odvodi tečnost iz rane), vežbe ramena i postepeno opterećenje ruke.
- Bol, modrice i zatezanje. Uobičajeni su u prvim danima i ublažavaju se prema uputstvu hirurga.
- Krvarenje, infekcija i serom. Serom je nakupljanje tečnosti u operisanom području i ponekad se mora isprazniti.
- Otok ruke (limfedem) i smanjena pokretljivost ramena. Mogući su naročito posle zahvata na limfnim čvorovima; važni su rano prepoznavanje i rehabilitacija.
- Znaci za hitno javljanje. Nagli otok, jače krvarenje, temperatura sa crvenilom rane ili otežano disanje zahtevaju brz pregled.
Posle otpusta razmatra se konačni patohistološki nalaz i dogovara dalje lečenje i praćenje, uključujući redovna snimanja dojki.