Meni
Zakažite pregled

Embolija (tromboembolija) pluća

Kardiologija

Plućna embolija, ili tromboembolija pluća, nastaje kada ugrušak krvi (tromb) zapuši jednu ili više arterija u plućima. Ugrušak se najčešće stvara u dubokim venama nogu ili karlice – stanje koje se naziva duboka venska tromboza – a zatim se otkine i krvotokom stigne do pluća.

Zapušena arterija sprečava protok krvi kroz deo pluća, pa krv ne može da primi dovoljno kiseonika, a desna strana srca mora da pumpa protiv povećanog otpora. Zavisno od veličine ugruška, embolija može izazvati blage tegobe, ali i životno ugrožavajuće stanje.

Plućna embolija je hitno stanje. Najčešći znaci su iznenadan nedostatak vazduha, bol u grudima koji se pojačava pri udisaju i ubrzan rad srca. Brzo prepoznavanje i lečenje lekovima protiv zgrušavanja krvi značajno smanjuju rizik od smrti i ponovnih embolija.

Duboka venska tromboza i plućna embolija zajedno se nazivaju venski tromboembolizam. Veliki deo slučajeva može se sprečiti pravovremenom primenom preventivnih mera kod osoba sa povećanim rizikom, na primer posle operacija ili tokom dužeg mirovanja.

Kako nastaje plućna embolija

Ugrušak se u venama stvara kada se protok krvi uspori, kada je zid vene oštećen ili kada je krv sklonija zgrušavanju. U većini slučajeva tromb nastaje u dubokim venama potkolenice ili butine. Deo ugruška se odvoji, putuje kroz desnu stranu srca i zaglavi se u plućnoj arteriji ili njenim granama.

Ugrušak iz vene noge putuje kroz desnu stranu srca do plućne arterije, koju zapušava.
Plućna embolija: ugrušak nastao u dubokoj veni noge otkida se, prolazi kroz desnu stranu srca i zapušava plućnu arteriju ili njenu granu. Izvor: Laboratoires Servier (Servier Medical Art) / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0.

Vrste plućne embolije prema težini

  • Embolija visokog rizika – izaziva pad krvnog pritiska ili šok. Životno ugrožavajuće stanje koje zahteva hitno lečenje.
  • Embolija srednjeg rizika – pritisak je očuvan, ali ultrazvuk ili CT pokazuju opterećenje desne komore, a ponekad su povišeni i markeri oštećenja srca.
  • Embolija niskog rizika – bez znakova opterećenja srca; kod pažljivo izabranih pacijenata lečenje može biti i kod kuće.

Faktori rizika

  • Operacije, posebno ortopedske (zamena kuka ili kolena) i velike operacije u stomaku i karlici.
  • Dugo mirovanje – ležanje zbog bolesti, imobilizacija noge u gipsu, dugo putovanje (više od 4 sata) u sedećem položaju.
  • Povrede, naročito prelomi nogu i karlice.
  • Maligne bolesti i neke terapije protiv raka.
  • Hormoni – kontraceptivne pilule koje sadrže estrogen i hormonska terapija u menopauzi.
  • Trudnoća i prvih šest nedelja posle porođaja.
  • Ranija tromboza ili embolija, nasledna sklonost zgrušavanju krvi (trombofilija).
  • Gojaznost, pušenje, starija životna dob, kao i srčana insuficijencija i hronične upalne bolesti.

Kod dela pacijenata ne može se pronaći jasan povod; tada se govori o neprovociranoj emboliji, što utiče na dužinu lečenja.

Prevencija

  • Rano ustajanje i kretanje posle operacije ili tokom bolesti.
  • Preventivne injekcije niskomolekularnog heparina ili tablete protiv zgrušavanja, kada ih lekar propiše posle operacija ili tokom imobilizacije.
  • Kompresivne čarape u određenim situacijama.
  • Na dugim putovanjima – redovno pomerajte stopala i listove, prošetajte na svakih 1–2 sata, pijte dovoljno tečnosti i izbegavajte alkohol.

Najčešći simptomi

  • Iznenadan nedostatak vazduha – najčešći znak; može se javiti u miru ili se naglo pojačati pri malom naporu.
  • Bol u grudima – često oštar, pojačava se pri dubokom udahu ili kašlju (pleuralni bol), a ponekad liči na bol kod infarkta.
  • Ubrzan rad srca i ubrzano disanje.
  • Kašalj, ponekad sa krvavim ispljuvkom.
  • Nesvestica ili gubitak svesti – znak veće embolije.
  • Znaci duboke venske tromboze – otok, bol, toplota i crvenilo jedne noge, najčešće potkolenice.

Manje tipične tegobe

Kod nekih ljudi, posebno starijih, tegobe su blage: neobjašnjiv zamor, blaga gušenja pri naporu koja traju danima, uznemirenost ili povišena temperatura. Manje embolije se ponekad ponavljaju i postepeno pogoršavaju disanje. Simptomi plućne embolije liče na tegobe kod infarkta, upale pluća ili napada astme, pa je dijagnozu teško postaviti bez testova.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Kod većine pacijenata tegobe se postepeno smanjuju u prvim nedeljama lečenja. Nedostatak vazduha i zamor mogu trajati i nekoliko meseci. Kod malog broja pacijenata ugrušak se ne razgradi potpuno i nastaje hronična tromboembolijska plućna hipertenzija – trajno povišen pritisak u plućnim arterijama, koji se ispoljava gušenjem pri naporu koje ne prolazi ni posle 3 meseca lečenja.

Kada se javiti lekaru

Hitno – pozovite 194 ako:

  • naglo osetite nedostatak vazduha, posebno uz bol u grudima,
  • iskašljavate krv,
  • izgubite svest ili osetite jaku slabost i vrtoglavicu,
  • gušenje se javi uz otok jedne noge ili posle operacije, dugog putovanja ili mirovanja.

Bez odlaganja – javite se lekaru istog dana ako:

  • imate bolan otok jedne noge bez gušenja,
  • tokom lečenja antikoagulansima primetite krvarenje – krv u mokraći ili stolici, crnu stolicu, jače krvarenje iz nosa ili desni.

Uskoro – zakažite pregled ako:

  • i 3 meseca posle embolije imate gušenje pri naporu,
  • ste ranije imali trombozu, a planirate operaciju, trudnoću, hormonsku terapiju ili duže putovanje.

Kod sumnje na plućnu emboliju dijagnostika se radi hitno, najčešće u bolnici ili urgentnom centru. Lekar najpre proceni koliko je embolija verovatna, a zatim bira testove.

Procena verovatnoće

Na osnovu tegoba, faktora rizika i pregleda lekar koristi proverene skorove (npr. Wells ili Ženevski skor). Kod niske ili srednje verovatnoće najpre se određuje D-dimer, a kod visoke verovatnoće odmah se radi snimanje.

Laboratorijske analize

  • D-dimer – razgradni produkt ugruška. Normalna vrednost kod osobe sa niskom ili srednjom verovatnoćom praktično isključuje emboliju. Povišena vrednost nije dokaz embolije, jer je D-dimer povišen i posle operacija, u trudnoći, kod infekcija i u starijem dobu.
  • Troponin i NT-proBNP – pokazuju opterećenje i oštećenje srca i pomažu u proceni težine embolije.
  • Gasne analize krvi i krvna slika – pokazuju nivo kiseonika i druge poremećaje.

Snimanja

  • CT angiografija plućnih arterija – snimanje skenerom uz kontrast kroz venu. Najčešće korišćeni test koji direktno prikazuje ugruške u plućnim arterijama.
  • Perfuziona scintigrafija pluća – snimanje protoka krvi kroz pluća pomoću male količine radioaktivnog obeleživača. Koristi se kod alergije na kontrast, bolesti bubrega ili u trudnoći.
  • Ultrazvuk vena nogu (kolor dopler) – dokazana tromboza u nozi uz tegobe embolije potvrđuje dijagnozu i kada snimanje pluća nije moguće.
  • Ultrazvuk srca – pokazuje opterećenje desne komore, što je važno za procenu težine i izbor lečenja, posebno kod nestabilnih pacijenata.
  • EKG i rendgen pluća – ne potvrđuju emboliju, ali pomažu da se isključe drugi uzroci tegoba.

Ispitivanje posle akutne faze

Kod neprovocirane embolije ponekad se savetuju dodatni pregledi radi otkrivanja skrivene bolesti, prilagođeni godinama i nalazima. Testiranje na naslednu trombofiliju radi se samo kod pojedinih pacijenata, jer ne menja uvek lečenje. Kod gušenja koje traje 3 meseca posle embolije radi se ultrazvuk srca, a po potrebi i scintigrafija pluća.

Kako se pripremiti za pregled

Kod sumnje na emboliju ne čekajte zakazani pregled – javite se hitnoj službi. Za kontrolni pregled posle lečenja:

  • ponesite otpusnu listu i nalaze snimanja,
  • zapišite koji lek protiv zgrušavanja pijete, u kojoj dozi i od kada,
  • zabeležite tegobe – koliko daleko možete da hodate bez gušenja i da li ste imali krvarenja.

Lečenje plućne embolije ima za cilj da spreči rast ugruška i nastanak novih ugrušaka, da omogući organizmu da postojeći ugrušak razgradi i, kod teške embolije, da što pre ponovo uspostavi protok krvi kroz pluća.

Kako se donosi odluka

Izbor lečenja zavisi od težine embolije (rizika), rizika od krvarenja, funkcije bubrega, drugih bolesti i toga da li postoji prolazan ili trajan uzrok. Kod embolije visokog rizika odluke se donose odmah, često uz tim lekara različitih specijalnosti.

Antikoagulantna terapija

Osnovu lečenja čine antikoagulansi – lekovi protiv zgrušavanja krvi („razređivači krvi“). Oni ne rastvaraju postojeći ugrušak, već sprečavaju njegov rast, a organizam ga postepeno sam razgrađuje.

  • Direktni oralni antikoagulansi (apiksaban, rivaroksaban, dabigatran, edoksaban) – tablete koje se najčešće koriste, bez potrebe za redovnim kontrolama krvi.
  • Niskomolekularni heparin – injekcije pod kožu; koristi se na početku lečenja, u trudnoći i kod nekih malignih bolesti.
  • Varfarin (antagonisti vitamina K) – zahteva redovne kontrole INR-a; primenjuje se kod pojedinih stanja, na primer kod veštačkih srčanih zalistaka ili antifosfolipidnog sindroma.

Trajanje lečenja

  • Najmanje 3 meseca kod svih pacijenata.
  • 3 meseca, pa prekid – kada je embolija izazvana prolaznim velikim faktorom rizika, npr. operacijom.
  • Produženo, ponekad doživotno lečenje – kod neprovocirane ili ponovljene embolije, aktivne maligne bolesti ili trajnog faktora rizika, uz procenu rizika od krvarenja.

Lečenje teške embolije

  • Tromboliza – lek u venu koji brzo rastvara ugrušak; primenjuje se kod embolije visokog rizika, jer nosi rizik od krvarenja.
  • Kateterske metode – ugrušak se kroz kateter usisava ili rastvara manjom dozom leka; u specijalizovanim centrima.
  • Hirurška embolektomija – uklanjanje ugruška operacijom, kada druge metode nisu moguće.
  • Kava filter – mala mrežica u velikoj veni stomaka koja hvata ugruške; samo kod pacijenata koji ne smeju da primaju antikoagulanse.

Boravak u bolnici

Većina pacijenata sa plućnom embolijom leči se u bolnici nekoliko dana, uz praćenje disanja, kiseonika, pritiska i ritma. Pažljivo izabrani pacijenti sa embolijom niskog rizika i dobrim uslovima kod kuće mogu se lečiti ambulantno ili biti otpušteni posle kratkog boravka. Lečenje teške embolije sprovodi se u jedinicama intenzivne nege.

Oporavak kod kuće

  • Kretanje – postepeno se vratite uobičajenim aktivnostima; šetnja je korisna od prvih dana, ako vam lekar ne kaže drugačije.
  • Povratak na posao – kod lakše embolije često posle 2–6 nedelja, zavisno od tegoba i vrste posla.
  • Redovno uzimanje leka – ne preskačite doze; ako zaboravite dozu, postupite prema uputstvu za vaš lek.
  • Oprez sa drugim lekovima – aspirin, ibuprofen i neki biljni preparati povećavaju rizik od krvarenja; pre svakog novog leka ili stomatološkog zahvata recite da pijete antikoagulans.
  • Sport – izbegavajte sportove sa jakim udarcima i padovima dok pijete antikoagulans.

Znaci za hitno javljanje

Ponovno naglo gušenje ili bol u grudima, iskašljavanje krvi, jaka glavobolja, povraćanje krvi, crna stolica ili veće krvarenje zahtevaju hitnu pomoć.

Kontrole i život posle embolije

Kontrola se zakazuje obično posle 3 meseca, kada se odlučuje o daljem trajanju terapije, a zatim prema potrebi. Ako gušenje traje, ispituje se postojanje hronične tromboembolijske plućne hipertenzije. Većina ljudi se potpuno oporavi i vrati uobičajenom životu. Pre budućih operacija, trudnoće, hormonske terapije i dugih putovanja obavezno recite lekaru da ste imali emboliju, kako bi se primenile preventivne mere.

Najčešća pitanja

Antikoagulansi ne rastvaraju ugrušak, nego sprečavaju njegov rast i nove ugruške. Postojeći ugrušak organizam razgrađuje sam, najčešće tokom nekoliko nedelja do meseci.

Kod stabilnog stanja i redovne terapije putovanje je obično moguće posle nekoliko nedelja. Tokom leta šetajte, pomerajte noge i pijte dovoljno tečnosti.

Umerene količine su uglavnom dozvoljene, ali veće količine povećavaju rizik od krvarenja i padova. Kod varfarina alkohol utiče i na vrednosti INR-a.

Da, ali trudnoću treba planirati sa lekarom. Neki antikoagulansi nisu bezbedni u trudnoći, pa se zamenjuju heparinom.

Kod otoka i bola posle duboke venske tromboze čarape mogu ublažiti tegobe. O njihovoj potrebi i trajanju odlučuje lekar.

Recite stomatologu da pijete antikoagulans. Za većinu manjih zahvata lek se ne prekida, a za veće se dogovara privremena pauza sa lekarom.

Može, posebno posle prekida terapije kod neprovocirane embolije. Zato se dužina lečenja određuje individualno, a preventivne mere primenjuju u rizičnim situacijama.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.