Meni
Zakažite pregled

Ankiloglosija (kratka resica jezika) kod beba i dece

Dečja hirurgija, Neonatologija

Ankiloglosija (kratka resica jezika, narodno „vezan jezik“) je stanje u kome tanak nabor sluzokože ispod jezika, resica, drži vrh jezika bliže dnu usta nego obično. Resicu ima svako dete. O ankiloglosiji govorimo tek kada je resica toliko kratka, kruta ili prednja da ograničava pokrete jezika. Kratka resica se nađe kod otprilike 4 do 10 od 100 novorođenčadi, nešto češće kod dečaka, i često se javlja kod više članova iste porodice.

Kod većine beba kratka resica ne smeta. Beba normalno sisa, majku dojenje ne boli, a dete kasnije normalno govori i jede. Kod manjeg broja beba jezik ne može dovoljno da se podigne i isplazi preko desni, pa beba teško hvata dojku i plitko sisa. Tada majku mogu boleti bradavice, a beba može sporije dobijati na težini.

Odluka o lečenju ne zavisi od toga kako resica izgleda, već od toga kako jezik radi. Presecanje resice (frenotomija) kod novorođenčeta i malog odojčeta je kratak ambulantni zahvat, bez opšte anestezije, posle koga beba odmah može da sisa. Kod starije dece, kada je potrebno, radi se mala operacija u opštoj anesteziji. Mnogim bebama nije potreban nikakav zahvat, već dobra pomoć oko dojenja.

Šta je resica jezika

Resica jezika (lekari je zovu frenulum) je uzan nabor sluzokože koji spaja donju stranu jezika sa dnom usta. Pre rođenja jezik je u početku srastao sa dnom usta, a zatim se tkivo postepeno povlači i ostaje samo resica. Kada se to povlačenje ne završi do kraja, resica ostaje kratka, debela ili pričvršćena blizu vrha jezika. Zašto se to dešava kod neke dece, ne zna se.

Oblici kratke resice

  • Prednja resica – pričvršćena je blizu vrha jezika i lako se vidi kada beba plače ili kada se jezik podigne. Obično najviše ograničava pokrete.
  • Resica srednje dužine – pričvršćena je malo dalje od vrha; može, ali ne mora, da ograniči pokrete.
  • Zadnja (posteriorna) resica – kratko i debelo tkivo duboko pod jezikom, koje se ne vidi, već se tek napipa. Ni lekari se još nisu usaglasili šta tačno spada u ovaj oblik i da li on otežava dojenje, pa se ovaj nalaz procenjuje posebno oprezno.

Izgled resice ne govori sam po sebi koliko ona smeta: debela resica dalje od vrha nekad više ograničava jezik od tanke prednje resice, koja se lako rasteže.

Usnena resica

Slična resica spaja gornju usnu sa desnima iznad prednjih zuba. Kod beba je ona normalno široka i pričvršćena nisko, često sve do ivice desni, i s rastom se povlači naviše. Takozvana „vezana usna“ često se proglašava uzrokom problema sa dojenjem, iako ta veza nije jasna. Sečenje usnene resice kod beba ne preporučujemo rutinski, a ono ne sprečava ni kasniji razmak između prednjih zuba.

Faktori rizika

  • Porodica – kratka resica se češće javlja ako ju je imao roditelj, brat ili sestra.
  • Retki sindromi – kod nekih urođenih stanja kratka resica se javlja uz druge promene u ustima, na primer uz rascep nepca; tada pregled obuhvata i ostale nalaze.

Može li se sprečiti

Kratka resica jezika ne može da se spreči, jer nastaje pre rođenja i nije posledica ničega što su roditelji uradili ili propustili.

Kako izgleda jezik

Roditelji kratku resicu često primete sami, kada beba plače:

  • Srcolik vrh jezika – kada beba pokuša da isplazi jezik, vrh se uvlači u sredini i jezik liči na srce.
  • Jezik ne prelazi desni – beba ne može da isplazi jezik preko donje desni, a kasnije ni preko donjih zuba.
  • Slabo podizanje jezika – kada beba plače širom otvorenih usta, jezik ostaje na dnu usta i ne podiže se prema nepcu.
  • Kratak pokret u stranu – jezik teško prati prst ili bradavicu prema uglu usta.
Dve fotografije kratke resice jezika: jezik podignut uz kratku resicu i isplažen jezik sa vrhom u obliku srca
Levo: kada dete podigne jezik, kratka i zategnuta resica ga drži uz dno usta. Desno: pri isplaženju resica povlači sredinu vrha jezika, pa vrh dobije oblik srca. Na fotografijama je dete od četiri godine; kod bebe se isto vidi kada plače ili kada lekar podigne jezik. Izvor: Gzzz / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Dve fotografije spojene, dodati natpisi na srpskom.

Znaci kod bebe tokom dojenja

Kada kratka resica smeta, to se vidi tokom hranjenja. Iste znake mogu da izazovu i loš položaj pri dojenju ili prevremeno rođenje:

  • Teško hvatanje dojke – beba hvata samo bradavicu, a ne i deo tamnije kože oko nje, pa joj dojka klizi iz usta.
  • Kliktanje tokom sisanja – čuje se „cmok“ ili klik kada beba gubi vakuum, a mleko curi niz ugao usta.
  • Dugi i česti podoji – beba sisa dugo, umori se, zaspi, pa ubrzo opet traži da jede.
  • Slabo napredovanje – beba sporo dobija na težini ili sporo vraća težinu sa rođenja.
  • Gutanje vazduha – nadimanje, grčevi i češće podrigivanje.

Znaci kod majke

  • Bolne bradavice – bol traje ceo podoj i ne prolazi posle prvih dana dojenja.
  • Spljoštena bradavica posle podoja – izgleda kao vrh novog karmina ili je bela na vrhu.
  • Ispucale bradavice i zastoj mleka – dojka se ne prazni dobro, pa se javljaju bolna zadebljanja, a mleka može biti manje.

Kasnije u detinjstvu

Kod najvećeg broja dece kratka resica ne utiče na govor. Ređe starije dete teže izgovara glasove za koje se vrh jezika podiže iza gornjih zuba, kao što su L, R, T, D i N. Neka deca ne mogu da ližu sladoled ili usne, a hrana im ostaje između zuba i obraza. Mnoge greške u izgovoru kod male dece same prolaze.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – beba je mlitava, preterano pospana, ne budi se za obroke, ima malo mokrih pelena, suva usta ili tamnu, koncentrovanu mokraću (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – beba gubi na težini ili je ne dobija, podoji traju veoma dugo, a majka ima jak bol, ispucale bradavice ili crvenu, bolnu dojku sa temperaturom; javite se pedijatru i savetniku za dojenje u roku od dan–dva.
  • Uskoro – primetili ste srcolik vrh jezika ili kratku resicu, a beba dobro napreduje, ili starije dete teško izgovara pojedine glasove; zakažite pregled kod dečjeg hirurga ili pedijatra.

Razgovor o hranjenju

Pregled počinje razgovorom. Dečji hirurg pita kako je tekao porođaj, kako beba sisa, koliko traje podoj, da li majku boli, koliko beba ima mokrih pelena i kako dobija na težini. Kod starijeg deteta zanima ga kako govori i jede. Ovi podaci su često važniji od izgleda resice.

Pregled funkcije jezika

Pregled usne duplje traje nekoliko minuta i ne boli. Beba leži na krilu roditelja, a lekar prstom u rukavici podiže jezik, gleda gde je resica pričvršćena i opipava da li je tanka ili debela. Proverava koliko se jezik podiže, isplažuje i pomera u stranu.

Lekar zatim stavlja čist prst u bebina usta i oseća kako beba sisa: da li jezik obuhvata prst i pravi talasaste pokrete i da li beba drži vakuum. Pri tome gleda i nepce i donju vilicu, jer i one utiču na sisanje. Bodovne skale za procenu resice pomažu da se nalaz zapiše, ali nijedna nije dovoljna sama za odluku.

Procena dojenja

Posmatranje podoja je najvažniji deo procene kod dojene bebe. Najbolje je da ga uradi savetnik za dojenje ili babica iskusna u dojenju, a da dečji hirurg i savetnik sarađuju. Savetnik gleda položaj majke i bebe, hvatanje dojke, sisanje i gutanje. Često se problem reši boljim položajem i hvatanjem, bez ikakvog zahvata.

Šta se još proverava

Pre nego što se problem sa hranjenjem pripiše resici, lekar razmatra i druge uzroke: loš položaj pri dojenju, malo mleka, prevremeno rođenje, zapušen nos, slab mišićni tonus, gastroezofagealni refluks ili rascep usne i nepca. Analize krvi i snimanja obično nisu potrebni. Kod starijeg deteta sa teškoćama u izgovoru korisna je logopedska procena pre bilo kakvog zahvata.

Šta nalazi znače

  • Resica koja ne smeta – jezik se dobro kreće, beba dobro sisa i napreduje; zahvat nije potreban, bez obzira na izgled resice.
  • Resica uz teškoće sa dojenjem – prvo se pomaže oko dojenja; ako se tegobe ne smanje, razgovara se o presecanju.
  • Jasno ograničen jezik uz teške tegobe – presecanje se predlaže ranije.
  • Uzrok problema nije resica – leči se drugo stanje, a resica se samo prati.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dolazak u vreme obroka – ako je moguće, zakažite pregled tako da beba bude gladna, da bi lekar mogao da vidi kako sisa.
  • Podaci o težini – težina na rođenju, pri otpustu i na kasnijim merenjima.
  • Zapažanja o dojenju – koliko traje podoj, da li boli, koliko ima mokrih pelena.
  • Vitamin K – proverite u otpusnoj listi da li je beba posle rođenja primila vitamin K, kao i da li u porodici ima sklonosti krvarenju.

Kako se donosi odluka

Resica koja ne smeta ne seče se. Ako beba dobro sisa, dobija na težini i majku dojenje ne boli, zahvat nije potreban, ni onda kada se resica jasno vidi i vrh jezika je srcolik. Resica se ne seče ni da bi se unapred sprečile buduće teškoće sa govorom, niti zbog hrkanja.

Kada postoje teškoće sa dojenjem, prvi korak je stručna pomoć oko dojenja: bolji položaj, dublje hvatanje dojke i po potrebi izmlazanje mleka. Ako se tegobe uprkos tome nastave, a jezik je jasno ograničen, dečji hirurg predlaže presecanje resice. Dojenje se posle presecanja ne popravi kod svake bebe: bol u bradavicama najčešće brzo popusti, dok je uticaj na samu bebu različit.

Kod nekih beba zahvat se odlaže ili se radi u bolnici: kod veoma male ili povučene donje vilice, slabog mišićnog tonusa, bolesti nervnog sistema i sklonosti krvarenju.

Presecanje resice kod novorođenčeta i malog odojčeta

Frenotomija (presecanje resice jezika) kod novorođenčeta i odojčeta do nekoliko meseci starosti radi se ambulantno, bez opšte anestezije i bez šivenja. Tok zahvata je ovakav:

  1. Beba se umota u pelenu ili ćebence, a pomoćnik joj nežno pridržava glavu.
  2. Lekar može bebi dati nekoliko kapi slatkog rastvora na jezik, što je umiruje.
  3. Lekar podigne jezik i sterilnim makazicama sa zaobljenim vrhom preseca tanak deo resice. Rez traje sekundu–dve.
  4. Na ranu se kratko pritisne gaza, a beba se odmah stavlja na dojku ili dobija flašicu.

Sisanje posle zahvata smiruje bebu i pomaže da se zaustavi krvarenje, koje je obično svega nekoliko kapi. Majka i beba odlaze kući čim beba mirno posisa i rana ne krvari. Presecanje laserom nema prednost nad makazicama.

Operacija kod starije dece

Kod starijeg odojčeta i deteta resica je deblja, ima više krvnih sudova. Zato se kod njih, kada je zahvat zaista potreban, radi frenuloplastika: u opštoj anesteziji resica se preseče, a rana se oblikuje i zašije koncem koji se sam resorbuje, tako da jezik dobije više pokretljivosti. Dete obično istog dana ide kući. Kada je razlog za zahvat govor, preporučujemo da dete pre i posle zahvata vodi i logoped.

Vežbe posle zahvata

Neki savetuju roditeljima da posle presecanja više puta dnevno prstom istežu ranu ili masiraju jezik, da se resica ne bi ponovo srasla. Praksa se tu razlikuje, a nije dokazano da takve vežbe pomažu. Bebi su neprijatne, pa ih ne preporučujemo rutinski.

Oporavak i okvirni rokovi

  • Hranjenje – beba sisa odmah posle zahvata i nastavlja uobičajeno dojenje. Neke bebe su dan–dva nemirnije. Starije dete posle frenuloplastike jede mekanu hranu nekoliko dana.
  • Izgled rane – ispod jezika ostaje rana u obliku romba, koja posle dan–dva postane bela ili žućkasta. To je normalan izgled zarastanja, a ne gnoj. Rana zaraste za oko 1–2 nedelje.
  • Bol – većini beba nije potreban lek; ako je beba nemirna, lek protiv bolova i dozu određuje pedijatar.
  • Kupanje i nega – beba se kupa uobičajeno već istog dana; ranu ne treba čistiti niti mazati.
  • Vrtić – starije dete se posle frenuloplastike obično vraća u vrtić posle 2–3 dana.
  • Dojenje – poboljšanje se kod nekih beba vidi odmah, a kod drugih postepeno, tokom nekoliko dana do dve nedelje.

Znaci za hitno javljanje

  • Krvarenje koje ne prestaje – stavite bebu na dojku ili pritisnite ranu čistom gazom nekoliko minuta; ako krvarenje ne stane, idite u hitnu službu.
  • Beba odbija da jede – posebno ako je mlitava ili ima malo mokrih pelena.
  • Povišena temperatura, jak otok ili crvenilo ispod jezika.
  • Otežano disanje ili neuobičajeno grgotanje posle zahvata.

Kontrole i dalji tok

Ako se dojenje ne poboljša u roku od dve nedelje posle presecanja, dođite na kontrolu kod dečjeg hirurga i savetnika za dojenje: proverava se kako se jezik kreće i traže drugi uzroci teškoća. Ponovni zahvat je potreban retko.

Ako resica nije presečena, a dete dobro napreduje, posebne kontrole nisu potrebne; pedijatar na redovnim pregledima prati ishranu i govor.

Najčešća pitanja

Bebi je zahvat kratko neprijatan. Većina plače manje od minut, uglavnom zato što je pridržavaju, i smiri se čim počne da sisa. Tanka resica novorođenčeta ima malo nerava i krvnih sudova.

Resica se ne povlači sama, ali se s rastom deteta delimično istanji i istegne, a jezik postaje pokretljiviji. Zbog toga mnoga deca sa kratkom resicom nikada nemaju tegobe.

Često se javlja kod više članova porodice. Braću i sestre treba pregledati samo ako imaju teškoće sa hranjenjem ili govorom; sam izgled resice nije razlog za zahvat.

Može, ali ređe nego kod dojenja. Beba tada može dugo da pije, da gubi mleko niz ugao usta ili guta vazduh. Često pomaže druga cucla ili drugačiji položaj pri hranjenju.

Kod malog broja dece rana zaraste tako da se resica ponovo zategne. Ako se tegobe vrate posle nekoliko nedelja, dečji hirurg ponovo pregleda dete i procenjuje da li je potreban novi zahvat.

Kratka resica jezika ne izaziva hrkanje ni prekide disanja u snu. Razmak između gornjih prednjih zuba čest je kod male dece i obično se smanji kada izrastu stalni zubi.

Ne treba. Nastavite da dojite i potražite savetnika za dojenje. Ako bradavice jako bole, mleko se može izmlazati i dati bebi kašičicom ili flašicom, dok se ne nađe uzrok teškoća.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.