Meni
Zakažite pregled

Giht (urični artritis)

Reumatologija

Giht, ili urični artritis, je zapaljenje zgloba izazvano taloženjem kristala mokraćne kiseline (urata). Mokraćna kiselina je normalan proizvod razgradnje purina, materija koje se nalaze u ćelijama tela i u hrani. Kada je njena koncentracija u krvi dugo povišena, ona se taloži u obliku sitnih igličastih kristala u zglobovima, tetivama i bubrezima. Imunski sistem kristale prepoznaje kao strano telo i pokreće naglu, veoma bolnu upalu.

Tipičan napad gihta počinje noću ili rano ujutru, najčešće u zglobu korena palca na nozi. Zglob za nekoliko sati postaje otečen, crven, topao i toliko osetljiv da smeta i dodir čaršava. Bez lečenja napad traje nekoliko dana do dve nedelje, a zatim prolazi. Upravo zato mnogi pacijenti posle prvog napada ne nastave lečenje, iako se napadi, ako se mokraćna kiselina ne snizi, vraćaju sve češće i zahvataju sve više zglobova.

Giht je najčešći zapaljenski artritis kod muškaraca, a kod žena se obično javlja posle menopauze. Danas je to jedna od najbolje izlečivih reumatskih bolesti: dugotrajno snižavanje mokraćne kiseline lekovima rastvara kristale, sprečava nove napade i oštećenja zglobova i bubrega.

Kako nastaje

Mokraćna kiselina se dve trećine izlučuje preko bubrega, a jedna trećina preko creva. Kod većine pacijenata giht nastaje zato što bubrezi izlučuju premalo mokraćne kiseline, a ređe zato što je organizam stvara previše. Kada vrednost u krvi pređe oko 360 do 400 mikromola po litru, krv je zasićena i kristali počinju da se talože, naročito u hladnijim delovima tela, kao što su prsti stopala. Povišena mokraćna kiselina (hiperurikemija) bez tegoba je česta, a giht se razvija samo kod dela tih osoba.

Stadijumi bolesti

  • Hiperurikemija bez simptoma – povišena mokraćna kiselina, bez napada.
  • Akutni napad gihta – naglo zapaljenje jednog zgloba.
  • Period između napada – bez tegoba, ali kristali ostaju u zglobovima.
  • Hronični giht sa tofusima – nakupine kristala ispod kože (tofusi), stalni bolovi i oštećenja zglobova.

Faktori rizika

  • Muški pol i starije doba – kod žena estrogen pomaže izlučivanje mokraćne kiseline do menopauze.
  • Gojaznost i metabolički sindrom – povišen pritisak, šećerna bolest i povišene masnoće.
  • Hrana bogata purinima – crveno meso, iznutrice, plodovi mora, sardine i inćuni.
  • Alkohol – naročito pivo i žestoka pića.
  • Zaslađena pića – gazirani sokovi i sokovi bogati fruktozom.
  • Lekovi – diuretici (tiazidi, furosemid), mala doza aspirina, ciklosporin, takrolimus i neki lekovi za tuberkulozu.
  • Smanjena funkcija bubrega – hronična bubrežna bolest.
  • Naslednost – giht se često javlja u porodicama.

Šta pokreće napad

Napad može pokrenuti obilan obrok sa mesom i alkoholom, dehidracija, gladovanje, povreda, operacija, akutna bolest, ali i početak lečenja lekovima koji snižavaju mokraćnu kiselinu, jer naglo smanjenje njene koncentracije delimično rastvara kristale.

Prevencija

Održavanje normalne telesne težine, umerenost u unosu mesa i plodova mora, izbegavanje piva, žestokih pića i zaslađenih sokova, dovoljno tečnosti i redovno kretanje smanjuju rizik od gihta. Kod osoba koje su već imale napade, najvažnija prevencija je redovno uzimanje leka za snižavanje mokraćne kiseline.

Akutni napad

  • Nagao početak – bol dostiže vrhunac za 12 do 24 sata, često počinje noću.
  • Jak bol – zglob je izuzetno osetljiv na dodir i pokret.
  • Otok, crvenilo i toplota – koža iznad zgloba je sjajna, crvena ili ljubičasta.
  • Najčešće mesto – zglob korena palca na nozi (podagra); zatim gornji deo stopala, skočni zglob, koleno, ručni zglob, prsti šake i lakat.
  • Opšte tegobe – ponekad povišena temperatura, drhtavica i malaksalost.

Hronični giht

  • Tofusi – tvrdi, bledožuti čvorovi ispod kože, najčešće na ušnoj školjki, laktovima, prstima i oko Ahilove tetive; mogu se otvoriti i iz njih izlazi beličasta masa nalik kredi.
  • Stalni bolovi i ukočenost – više zglobova.
  • Deformacije zglobova – zbog razaranja kosti kristalima.

Promene na bubrezima

Kristali mokraćne kiseline mogu stvarati kamen u bubregu, sa napadima bubrežne kolike, a dugotrajno povišena mokraćna kiselina doprinosi oštećenju bubrega. Više o tome u tekstu o nefrolitijazi.

Kako se bolest menja tokom vremena

Posle prvog napada može proći mesecima ili godinama bez tegoba. Bez lečenja napadi postaju sve češći, duži, zahvataju više zglobova i kasnije ne prolaze potpuno. Za deset i više godina mogu se razviti tofusi i hronični artritis.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – vruć, otečen zglob uz visoku temperaturu i drhtavicu, jer to može biti gnojna infekcija zgloba; bol u slabini sa krvlju u mokraći i povraćanjem.
  • Bez odlaganja – prvi napad bolnog, otečenog zgloba, da se dijagnoza potvrdi i lečenje započne što ranije.
  • Uskoro – ponavljani napadi, čvorići ispod kože, povišena mokraćna kiselina u nalazima.

Pregled

Iskusan lekar često posumnja na giht već na osnovu priče i izgleda zgloba. Ipak, sličnu sliku mogu dati infekcija zgloba, pseudogiht i reaktivni artritis, pa je potvrda dijagnoze važna, naročito pre započinjanja dugotrajnog lečenja.

Punkcija zgloba i dokaz kristala

Punkcija zgloba je najpouzdaniji način da se dokaže giht. Iglom se iz otečenog zgloba ili tofusa izvuče malo tečnosti, a pod polarizacionim mikroskopom se vide igličasti kristali mokraćne kiseline. Ista tečnost se šalje na kulturu radi isključivanja infekcije.

Laboratorijske analize

  • Mokraćna kiselina u krvi – tokom napada može biti normalna, pa se meri ponovo dve do četiri nedelje kasnije. Normalna vrednost tokom napada ne isključuje giht.
  • Sedimentacija, CRP i leukociti – povišeni tokom napada.
  • Kreatinin i procena funkcije bubrega – važno za izbor i dozu lekova.
  • Šećer, masnoće i jetrine probe – zbog pridruženih bolesti.

Snimanja

  • Ultrazvuk zgloba – pokazuje kristale nataložene na površini hrskavice (znak „dvostruke konture“) i tofuse; pomaže kada punkcija nije moguća. Više na stranici ultrazvuk zgloba.
  • Rendgenski snimak – na početku je normalan; kod hroničnog gihta pokazuje tipične „izgrizene“ promene na kosti.
  • Dvoenergetski CT (DECT) – posebna vrsta snimanja koja boji kristale mokraćne kiseline; koristi se u nejasnim slučajevima i dostupan je u manjem broju centara.
  • Ultrazvuk bubrega – kod sumnje na kamen; više na stranici ultrazvuk uro-trakta.

Kako se pripremiti za pregled

  • Ne uzimajte sami lekove za snižavanje mokraćne kiseline tokom napada ako ih ranije niste koristili.
  • Ponesite spisak svih lekova, posebno diuretika i aspirina.
  • Zapišite ishranu i alkohol u danima pre napada.
  • Ponesite ranije nalaze mokraćne kiseline i kreatinina.

Kako se donosi odluka

Lečenje gihta ima dva dela: brzo smirivanje akutnog napada i dugotrajno snižavanje mokraćne kiseline radi sprečavanja novih napada. Napad je hitan, ali prolazan problem; trajni uspeh zavisi od drugog dela lečenja.

Lečenje akutnog napada

Lečenje treba započeti što ranije, idealno u prvih 12 do 24 sata. Bira se jedan od lekova, prema bolestima i lekovima koje pacijent već uzima:

  • Kolhicin – u maloj dozi (prvog dana 1 mg, a posle sat vremena još 0,5 mg, zatim 0,5 mg dva do tri puta dnevno); veće doze izazivaju proliv bez boljeg efekta. Doza se smanjuje kod bolesti bubrega i uz neke lekove.
  • Nesteroidni antiinflamatorni lekovi – naproksen, indometacin, diklofenak ili etorikoksib u punoj dozi tokom nekoliko dana; nisu pogodni kod bolesti bubrega, srčane slabosti i čira na želucu.
  • Kortikosteroidi – u tabletama nekoliko dana, ili injekcijom u zglob kada je zahvaćen jedan zglob.
  • Inhibitori interleukina 1 – anakinra ili kanakinumab, kod pacijenata kod kojih drugi lekovi ne mogu da se koriste.

Uz lekove pomažu mirovanje zgloba, podizanje noge i hladne obloge. Ako pacijent već uzima lek za snižavanje mokraćne kiseline, ne prekida ga tokom napada.

Dugotrajno snižavanje mokraćne kiseline

Lekovi za snižavanje mokraćne kiseline preporučuju se kod ponavljanih napada (dva ili više godišnje), tofusa, oštećenja zglobova na snimku, kamena u bubregu ili hronične bubrežne bolesti, a sve češće i već posle prvog napada, naročito kod mlađih pacijenata i veoma visoke mokraćne kiseline.

  • Alopurinol – prvi lek izbora; počinje se malom dozom (100 mg dnevno ili manje kod bolesti bubrega), koja se povećava svake dve do četiri nedelje dok se ne postigne ciljna vrednost. Retko izaziva ozbiljnu alergijsku reakciju kože, pa se pri pojavi osipa lek odmah prekida i javlja lekaru.
  • Febuksostat – kada alopurinol nije delotvoran ili se ne podnosi; kod osoba sa ozbiljnom bolešću srca koristi se uz procenu rizika.
  • Lekovi koji pojačavaju izlučivanje preko bubrega – benzbromaron ili probenecid, kod pojedinih pacijenata.

Cilj lečenja je da mokraćna kiselina bude ispod 360 mikromola po litru, a kod pacijenata sa tofusima ispod 300. Lek se uzima trajno, svakog dana, i kada nema napada.

Sprečavanje napada na početku lečenja

U prvih tri do šest meseci posle uvođenja alopurinola ili febuksostata napadi mogu biti češći, jer se kristali rastvaraju. Zato se istovremeno daje mala doza kolhicina (0,5 mg jednom ili dva puta dnevno) ili nesteroidnog leka. To ne znači da lek za mokraćnu kiselinu ne deluje i ne treba ga prekidati.

Ishrana i način života

  • Smanjite crveno meso, iznutrice, plodove mora, pivo, žestoka pića i zaslađene sokove.
  • Dozvoljeno i korisno – mlečni proizvodi sa manje masti, povrće (uključujući i ono bogato purinima, kao što su spanać i pečurke, koje ne povećava rizik), integralne žitarice, kafa u umerenoj količini.
  • Pijte dovoljno tečnosti – oko dva litra dnevno, ako lekar zbog bolesti srca ili bubrega nije drugačije savetovao.
  • Postepeno smanjite telesnu težinu – nagla mršavljenja i gladovanje mogu izazvati napad.

Sama dijeta obično snižava mokraćnu kiselinu samo malo, pa kod većine pacijenata ne može zameniti lekove.

Pridružene bolesti

Giht je često udružen sa povišenim pritiskom, šećernom bolešću, gojaznošću, bolestima srca i bubrega. Lekar proverava da li neki od lekova za pritisak povećava mokraćnu kiselinu i, kada je moguće, bira lek koji je ne povećava, kao što je losartan.

Operativno lečenje

Operacija je retko potrebna. Hirurški se uklanjaju veliki tofusi koji se inficiraju, pritiskaju nerv ili onemogućavaju obuću, kao i zglobovi trajno razoreni gihtom.

Oporavak i okvirni rokovi

  • Akutni napad – uz lečenje bol se jasno smanjuje za jedan do tri dana, a napad prolazi za oko nedelju dana. Hodanje u udobnoj obući moguće je čim bol popusti.
  • Ciljna mokraćna kiselina – postiže se obično za nekoliko meseci postepenog povećanja doze.
  • Tofusi – smanjuju se i nestaju tokom jedne do nekoliko godina održavanja ciljne vrednosti.

Kada se hitno javiti

Javite se odmah ako se uz bolan zglob javi visoka temperatura i drhtavica, ako posle uvođenja alopurinola primetite osip, mehure na koži ili ranice u ustima, ili ako uz kolhicin dobijete jak proliv.

Kontrole

Mokraćna kiselina i funkcija bubrega mere se na dve do pet nedelja dok se doza leka povećava, a kada se postigne cilj, na šest do dvanaest meseci. Na kontrolama se proverava i krvni pritisak, šećer i masnoće.

Najčešća pitanja

Kod većine pacijenata da. Ako se lek prekine, mokraćna kiselina ponovo raste i napadi se vraćaju, obično za nekoliko meseci do godinu dana.

Ne. Ako ga već uzimate, nastavite. Napad se leči drugim lekovima.

Da. Kafa u umerenoj količini ne povećava, a možda i blago smanjuje rizik od gihta.

Pivo i žestoka pića najviše povećavaju rizik, a vino u maloj količini manje. Tokom napada alkohol treba izbegavati.

Tokom napada vrednost može biti normalna. Merenje se ponavlja posle smirivanja napada, a sigurna potvrda je nalaz kristala.

Kod većine osoba bez napada, tofusa i kamena u bubregu lekovi se ne preporučuju, ali se savetuju promene ishrane i načina života.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.