Kako se donosi odluka
Lečenje zavisi od postojanja i težine mitralne insuficijencije, tegoba i poremećaja ritma. Većina ljudi sa prolapsom ne treba nikakvo lečenje.
Praćenje
- Prolaps bez ili sa blagom mitralnom insuficijencijom – kontrola ultrazvukom na 3–5 godina, ili ranije ako se jave tegobe.
- Prolaps sa umerenom mitralnom insuficijencijom – kontrola na 1–2 godine.
- Prolaps sa teškom mitralnom insuficijencijom – kontrola na 6–12 meseci i procena za operaciju.
Lečenje tegoba i poremećaja ritma
- Ekstrasistole i lupanje srca – često je dovoljno objašnjenje i smanjenje kafe, alkohola i energetskih napitaka. Kod izraženih tegoba primenjuju se beta-blokatori.
- Atrijalna fibrilacija – lekovi za kontrolu ritma i protiv zgrušavanja krvi, a kod pojedinih pacijenata kateterska ablacija.
- Komorske aritmije – kod pacijenata sa visokim rizikom detaljna procena u aritmološkom centru, a izuzetno i ugradnja defibrilatora.
- Povišen krvni pritisak – lečenje smanjuje opterećenje zalistka.
Popravka zalistka
Kada prolaps dovede do teške mitralne insuficijencije sa tegobama, ili bez tegoba ali sa proširenjem ili slabljenjem leve komore, atrijalnom fibrilacijom ili povišenim pritiskom u plućima, preporučuje se hirurška popravka mitralnog zalistka. Kod prolapsa se zalistak gotovo uvek može popraviti, posebno kada je zahvaćen zadnji listić: hirurg uklanja ili preoblikuje višak tkiva, ugrađuje veštačke tetivne niti i postavlja prsten. Popravka je bolja od zamene zalistka jer čuva sopstveni zalistak i najčešće ne zahteva doživotnu terapiju varfarinom.
- Klasična operacija – kroz rez na grudnoj kosti.
- Minimalno invazivna operacija – kroz manji rez na desnoj strani grudnog koša, u centrima koji je izvode.
- Transkateterska popravka (TEER) – kod starijih ili osoba sa visokim rizikom operacije i odgovarajućom anatomijom.
Kardiohirurške operacije i kateterske intervencije na zaliscima ne izvode se u Sava Medical Hospital; kardiolog i kardiohirurg u našoj bolnici obavljaju preglede pre i posle zahvata i pomažu da se odluka donese na vreme.
Tok operacije
Operacija se izvodi u opštoj anesteziji i traje najčešće 3–4 sata. Tokom zahvata rad srca i pluća privremeno preuzima mašina za vantelesni krvotok. Uspeh popravke proverava se transezofagealnim ultrazvukom još u operacionoj sali, pre zatvaranja grudnog koša, pa se eventualno zaostalo propuštanje može odmah ispraviti.
Boravak u bolnici i oporavak
- Boravak u bolnici – posle hirurške popravke najčešće 7–10 dana, uključujući 1–2 dana u intenzivnoj nezi; posle kateterske popravke 2–3 dana.
- Povratak aktivnostima – posle operacije kroz grudnu kost bez podizanja tereta i vožnje oko 4–6 nedelja; povratak lakšem poslu najčešće za 6–8 nedelja. Posle minimalno invazivne operacije oporavak je često brži.
- Terapija posle popravke – lekovi protiv zgrušavanja krvi daju se obično prvih nekoliko meseci, prema proceni lekara.
- Kardiološka rehabilitacija – preporučuje se posle operacije.
Svakodnevni život sa prolapsom
- Fizička aktivnost – osobe sa prolapsom bez značajne mitralne insuficijencije i aritmija mogu se baviti i takmičarskim sportom, uz kontrole. Kod značajnije mitralne insuficijencije ili aritmija intenzitet određuje kardiolog.
- Trudnoća – kod prolapsa bez teške mitralne insuficijencije najčešće protiče bez problema.
- Higijena zuba – važna za sprečavanje infekcije zalistka.
Znaci za hitno javljanje
Naglo, jako gušenje, gubitak svesti, bol u grudima, iznenadna slabost ruke ili noge, poremećaj govora ili povišena temperatura uz loše opšte stanje zahtevaju hitan pregled.
Kontrole posle operacije
Ultrazvuk srca radi se u prvim mesecima posle popravke, a zatim jednom godišnje. Rezultati popravke zalistka kod prolapsa su dugoročno odlični.