Kako se donosi odluka
Lečenje zavisi od toga da li je mitralna insuficijencija primarna ili sekundarna, koliko je teška, da li postoje tegobe i kakva je funkcija srca. Kod teške bolesti odluku donosi srčani tim – kardiolog, kardiohirurg i interventni kardiolog – zajedno sa pacijentom.
Praćenje
Blaga mitralna insuficijencija ne zahteva lečenje, već kontrolu na nekoliko godina. Umerena se kontroliše na 1–2 godine, a teška bez tegoba na 6–12 meseci, uz ultrazvuk srca.
Lekovi
- Diuretici – smanjuju zastoj tečnosti i gušenje.
- Lekovi za srčanu insuficijenciju – kod sekundarne mitralne insuficijencije osnovno lečenje čine lekovi za srčanu insuficijenciju (ACE inhibitori ili sakubitril/valsartan, beta-blokatori, antagonisti mineralokortikoidnih receptora, SGLT2 inhibitori), a kod pojedinih pacijenata i resinhronizaciona terapija. Ovim lečenjem mitralna insuficijencija se često smanji.
- Lekovi za ritam i antikoagulansi – kod atrijalne fibrilacije.
Kod primarne mitralne insuficijencije lekovi ne uklanjaju uzrok i ne mogu da zamene operaciju kada je ona potrebna.
Hirurška popravka zalistka
Hirurška popravka (rekonstrukcija) mitralnog zalistka je metoda izbora kod teške primarne mitralne insuficijencije kada je popravka izvodljiva. Hirurg uklanja ili preoblikuje oštećeni deo listića, ugrađuje veštačke tetivne niti i postavlja prsten koji smanjuje i učvršćuje prsten zalistka. Prednost u odnosu na zamenu je što se čuva sopstveni zalistak, bolje funkcioniše srce i najčešće nije potrebna doživotna terapija varfarinom.
- Klasična operacija – kroz uzdužni rez na grudnoj kosti, uz mašinu za vantelesni krvotok.
- Minimalno invazivna operacija – kroz manji rez na desnoj strani grudnog koša, u centrima koji je izvode.
Zamena zalistka
Kada popravka nije moguća, zalistak se zamenjuje mehaničkim ili biološkim. Mehanički traje doživotno, ali zahteva varfarin; biološki ne zahteva trajnu antikoagulantnu terapiju, ali se vremenom troši.
Kateterske metode
Transkateterska popravka „od ivice do ivice“ (TEER) – kroz venu u preponi do srca se uvodi kateter kojim se postavlja mala spojnica (klipsa) koja spaja listiće na mestu propuštanja. Primenjuje se kod pacijenata sa visokim rizikom operacije i odgovarajućom anatomijom zalistka, kao i kod pojedinih pacijenata sa sekundarnom mitralnom insuficijencijom koji i pored optimalnih lekova imaju tegobe.
Tok zahvata i boravak u bolnici
Posle hirurške operacije pacijent provodi 1–2 dana u intenzivnoj nezi, a ukupno u bolnici oko 7–10 dana. Posle kateterske popravke boravak je kraći, najčešće 2–3 dana. Kardiohirurške operacije i kateterske intervencije na zaliscima ne izvode se u Sava Medical Hospital; kardiolog i kardiohirurg u našoj bolnici obavljaju preglede pre i posle zahvata i pomažu da se odluka donese na vreme.
Oporavak kod kuće
- Posle hirurške operacije – grudna kost zarasta 6–8 nedelja; do tada bez podizanja tereta i vožnje oko 4–6 nedelja; povratak lakšem poslu najčešće posle 6–8 nedelja.
- Posle kateterske popravke – uobičajene aktivnosti obično posle 1–2 nedelje.
- Antikoagulantna terapija – posle ugradnje prstena ili biološkog zalistka često se daje nekoliko meseci, a kod mehaničkog zalistka doživotno.
- Kardiološka rehabilitacija – ubrzava povratak kondicije.
Znaci za hitno javljanje
Povišena temperatura, crvenilo ili gnojenje rane, jako gušenje, bol u grudima, nesvestica, iznenadna slabost ruke ili noge ili krvarenje zahtevaju hitan pregled.
Kontrole i život posle lečenja
Prvi ultrazvuk srca radi se u prvim mesecima posle zahvata, a zatim jednom godišnje. Posle uspešne popravke većina pacijenata ima normalno očekivano trajanje života i vraća se uobičajenim aktivnostima, uključujući rekreativni sport.