Meni
Zakažite pregled

Mitralna insuficijencija

Kardiologija

Mitralna insuficijencija (mitralna regurgitacija) stanje je u kojem mitralni zalistak, smešten između leve pretkomore i leve komore srca, ne zatvara se potpuno. Zbog toga se pri svakom otkucaju deo krvi vraća unazad, iz leve komore u levu pretkomoru, umesto da ode u aortu i dalje u telo.

Blaga mitralna insuficijencija je česta i najčešće bezopasna. Kada je vraćanje krvi veliko, srce mora da radi više da bi održalo protok, pa se leva pretkomora i leva komora vremenom proširuju, a pritisak se prenosi na pluća. Tada se javljaju zamor, gušenje i poremećaji ritma.

Razlikuju se dva osnovna oblika: primarna mitralna insuficijencija, kod koje je bolestan sam zalistak (na primer zbog prolapsa mitralnog zalistka), i sekundarna, kod koje je zalistak normalan, ali ne može da se zatvori jer je leva komora ili pretkomora proširena.

Teška mitralna insuficijencija se uspešno leči, najčešće hirurškom popravkom zalistka, a kod pojedinih pacijenata i kateterskim metodama. Pravovremena operacija, pre nego što srce trajno oslabi, daje najbolje rezultate. Opšti pregled bolesti zalistaka nalazi se u tekstu Bolesti srčanih zalistaka.

Kako radi mitralni zalistak

Mitralni zalistak ima dva listića, koje tanke tetivne niti (horde) povezuju sa mišićima unutar leve komore (papilarni mišići). Kada se komora kontrahuje, listići se dodiruju i zatvaraju otvor. Za pravilno zatvaranje potrebni su zdravi listići, neoštećene horde, pravilno postavljeni papilarni mišići i prsten zalistka normalne veličine. Poremećaj bilo kog dela dovodi do popuštanja.

Presek srca sa mitralnim zalistkom koji se ne zatvara potpuno; strelice pokazuju vraćanje krvi u levu pretkomoru.
Mitralna insuficijencija: pri kontrakciji leve komore deo krvi se kroz nepotpuno zatvoren mitralni zalistak vraća u levu pretkomoru (strelice). Izvor: BruceBlaus / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski.

Primarna (degenerativna) mitralna insuficijencija

  • Prolaps mitralnog zalistka – listići su zadebljani i „prevrću se“ u pretkomoru; najčešći uzrok u razvijenim zemljama.
  • Kidanje tetivnih niti – može nastati naglo, sa naglim pogoršanjem tegoba.
  • Infekcija zalistka – infektivni endokarditis može razoriti listiće.
  • Reumatska bolest srca, urođene mane i neki lekovi ili zračenje grudnog koša.

Sekundarna (funkcionalna) mitralna insuficijencija

  • Posle infarkta – ožiljak menja oblik komore i povlači papilarne mišiće, pa listići ne mogu da se sastave. Videti ishemijsku kardiomiopatiju.
  • Kod dilatativne kardiomiopatije – proširena komora razvlači prsten zalistka.
  • Kod dugotrajne atrijalne fibrilacije – proširena leva pretkomora širi prsten zalistka (atrijalna funkcionalna mitralna insuficijencija).

Akutna i hronična mitralna insuficijencija

Hronična mitralna insuficijencija razvija se postepeno, tokom godina, pa se srce prilagođava. Akutna nastaje naglo – kod kidanja horde, infarkta papilarnog mišića ili endokarditisa – i izaziva naglo, teško gušenje, što je hitno stanje.

Stepeni mitralne insuficijencije

Na osnovu ultrazvuka mitralna insuficijencija se deli na blagu, umerenu i tešku. Procenjuje se širina mlaza krvi koji se vraća, površina otvora kroz koji krv propušta, količina krvi koja se vraća pri svakom otkucaju i promene u protoku kroz plućne vene. Nijedan pojedinačni pokazatelj nije dovoljan, pa lekar procenjuje više njih zajedno, uz veličinu leve pretkomore i komore.

Faktori rizika i prevencija

Rizik povećavaju koronarna bolest, nelečena hipertenzija, atrijalna fibrilacija, kardiomiopatije i starenje. Dobra kontrola pritiska i lečenje koronarne bolesti i srčane insuficijencije mogu smanjiti sekundarnu mitralnu insuficijenciju. Dobra higijena zuba smanjuje rizik od infekcije zalistka.

Blaga i umerena mitralna insuficijencija

Najčešće ne izaziva tegobe i otkriva se slučajno, zbog šuma na srcu ili na ultrazvuku urađenom iz drugog razloga.

Tipične tegobe teške mitralne insuficijencije

  • Nedostatak vazduha pri naporu, a kasnije i u ležećem položaju.
  • Zamor i slabost, smanjena sposobnost za fizički napor.
  • Lupanje srca – često zbog atrijalne fibrilacije, koja je kod mitralne insuficijencije česta.
  • Otoci nogu i znaci srčane insuficijencije u kasnijoj fazi.
  • Noćni kašalj, zbog zastoja krvi u plućima.

Akutna mitralna insuficijencija

Kod naglog nastanka tegobe su dramatične: jako gušenje, kašalj sa penušavim sadržajem, ubrzan rad srca, znojenje i pad pritiska. Potrebna je hitna pomoć.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Kod hronične bolesti srce dugo nadoknađuje opterećenje, pa tegobe mogu izostati i kada je mitralna insuficijencija teška. Upravo tada se mogu razvijati promene koje kasnije teže prolaze – proširenje i slabljenje leve komore, atrijalna fibrilacija i povišen pritisak u plućima. Zato se teška mitralna insuficijencija redovno prati i kod osoba bez tegoba.

Kada se javiti lekaru

Hitno – pozovite 194 ako:

  • naglo osetite jako gušenje, posebno uz kašalj i penušav ispljuvak,
  • imate bol u grudima, nesvesticu ili vrlo ubrzan, nepravilan rad srca uz slabost.

Bez odlaganja – javite se kardiologu u roku od nekoliko dana ako:

  • imate poznatu mitralnu insuficijenciju, a pojavilo se gušenje, zamor ili otoci,
  • osetite nov, nepravilan rad srca,
  • imate povišenu temperaturu nejasnog uzroka duže od nekoliko dana, a znate da imate bolest zalistka.

Uskoro – zakažite pregled ako:

  • vam je otkriven šum na srcu ili mitralna insuficijencija na ranijem ultrazvuku, a niste bili na kontroli prema preporuci.

Pregled

Na kliničkom pregledu kardiologa lekar stetoskopom čuje karakterističan šum. Procenjuju se i znaci srčane insuficijencije i nepravilnost rada srca.

Ultrazvuk srca

  • Transtorakalni ultrazvuk srca – sonda se prislanja na grudni koš. Utvrđuje uzrok i težinu mitralne insuficijencije, veličinu i funkciju leve komore i pretkomore i pritisak u plućnoj arteriji. Na osnovu ovih podataka određuje se da li je potrebna intervencija.
  • Transezofagealni ultrazvuk – sonda se uvodi kroz jednjak, uz lokalnu anesteziju ždrela i blagu sedaciju. Daje vrlo jasnu, često trodimenzionalnu sliku zalistka i pokazuje da li se zalistak može popraviti. Radi se pre operacije ili kateterske intervencije.
  • Stres ehokardiografija – kod nesklada između tegoba i nalaza u miru, pokazuje kako se mitralna insuficijencija i pritisak u plućima menjaju pri naporu.

Ostali pregledi

  • EKG i holter EKG – otkrivaju atrijalnu fibrilaciju i druge poremećaje ritma.
  • Magnetna rezonanca srca – precizno meri količinu krvi koja se vraća i veličinu komora kada ultrazvuk nije jasan.
  • Test opterećenja – objektivno meri fizičku sposobnost kod osoba koje navode da nemaju tegobe.
  • Koronarografija ili CT koronarografija – pre operacije, i kod sumnje da je uzrok koronarna bolest.
  • NT-proBNP – pomaže u proceni opterećenja srca.

Šta nalazi znače

Za odluku o lečenju važni su: težina mitralne insuficijencije, uzrok (primarna ili sekundarna), tegobe, veličina leve komore (prečnik na kraju kontrakcije) i njena funkcija (ejekciona frakcija), postojanje atrijalne fibrilacije i pritisak u plućnoj arteriji. Kod teške primarne mitralne insuficijencije bez tegoba proširenje leve komore ili pad njene funkcije, nova atrijalna fibrilacija ili plućna hipertenzija razlog su za operaciju i pre pojave tegoba.

Kako se pripremiti za pregled

  • Ponesite prethodne ultrazvučne nalaze radi poređenja.
  • Za transezofagealni ultrazvuk dođite natašte, najmanje 6 sati bez hrane i pića, sa pratnjom, jer posle sedacije ne smete da vozite.
  • Zapišite tegobe i promene u podnošenju napora.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od toga da li je mitralna insuficijencija primarna ili sekundarna, koliko je teška, da li postoje tegobe i kakva je funkcija srca. Kod teške bolesti odluku donosi srčani tim – kardiolog, kardiohirurg i interventni kardiolog – zajedno sa pacijentom.

Praćenje

Blaga mitralna insuficijencija ne zahteva lečenje, već kontrolu na nekoliko godina. Umerena se kontroliše na 1–2 godine, a teška bez tegoba na 6–12 meseci, uz ultrazvuk srca.

Lekovi

  • Diuretici – smanjuju zastoj tečnosti i gušenje.
  • Lekovi za srčanu insuficijenciju – kod sekundarne mitralne insuficijencije osnovno lečenje čine lekovi za srčanu insuficijenciju (ACE inhibitori ili sakubitril/valsartan, beta-blokatori, antagonisti mineralokortikoidnih receptora, SGLT2 inhibitori), a kod pojedinih pacijenata i resinhronizaciona terapija. Ovim lečenjem mitralna insuficijencija se često smanji.
  • Lekovi za ritam i antikoagulansi – kod atrijalne fibrilacije.

Kod primarne mitralne insuficijencije lekovi ne uklanjaju uzrok i ne mogu da zamene operaciju kada je ona potrebna.

Hirurška popravka zalistka

Hirurška popravka (rekonstrukcija) mitralnog zalistka je metoda izbora kod teške primarne mitralne insuficijencije kada je popravka izvodljiva. Hirurg uklanja ili preoblikuje oštećeni deo listića, ugrađuje veštačke tetivne niti i postavlja prsten koji smanjuje i učvršćuje prsten zalistka. Prednost u odnosu na zamenu je što se čuva sopstveni zalistak, bolje funkcioniše srce i najčešće nije potrebna doživotna terapija varfarinom.

  • Klasična operacija – kroz uzdužni rez na grudnoj kosti, uz mašinu za vantelesni krvotok.
  • Minimalno invazivna operacija – kroz manji rez na desnoj strani grudnog koša, u centrima koji je izvode.

Zamena zalistka

Kada popravka nije moguća, zalistak se zamenjuje mehaničkim ili biološkim. Mehanički traje doživotno, ali zahteva varfarin; biološki ne zahteva trajnu antikoagulantnu terapiju, ali se vremenom troši.

Kateterske metode

Transkateterska popravka „od ivice do ivice“ (TEER) – kroz venu u preponi do srca se uvodi kateter kojim se postavlja mala spojnica (klipsa) koja spaja listiće na mestu propuštanja. Primenjuje se kod pacijenata sa visokim rizikom operacije i odgovarajućom anatomijom zalistka, kao i kod pojedinih pacijenata sa sekundarnom mitralnom insuficijencijom koji i pored optimalnih lekova imaju tegobe.

Tok zahvata i boravak u bolnici

Posle hirurške operacije pacijent provodi 1–2 dana u intenzivnoj nezi, a ukupno u bolnici oko 7–10 dana. Posle kateterske popravke boravak je kraći, najčešće 2–3 dana. Kardiohirurške operacije i kateterske intervencije na zaliscima ne izvode se u Sava Medical Hospital; kardiolog i kardiohirurg u našoj bolnici obavljaju preglede pre i posle zahvata i pomažu da se odluka donese na vreme.

Oporavak kod kuće

  • Posle hirurške operacije – grudna kost zarasta 6–8 nedelja; do tada bez podizanja tereta i vožnje oko 4–6 nedelja; povratak lakšem poslu najčešće posle 6–8 nedelja.
  • Posle kateterske popravke – uobičajene aktivnosti obično posle 1–2 nedelje.
  • Antikoagulantna terapija – posle ugradnje prstena ili biološkog zalistka često se daje nekoliko meseci, a kod mehaničkog zalistka doživotno.
  • Kardiološka rehabilitacija – ubrzava povratak kondicije.

Znaci za hitno javljanje

Povišena temperatura, crvenilo ili gnojenje rane, jako gušenje, bol u grudima, nesvestica, iznenadna slabost ruke ili noge ili krvarenje zahtevaju hitan pregled.

Kontrole i život posle lečenja

Prvi ultrazvuk srca radi se u prvim mesecima posle zahvata, a zatim jednom godišnje. Posle uspešne popravke većina pacijenata ima normalno očekivano trajanje života i vraća se uobičajenim aktivnostima, uključujući rekreativni sport.

Najčešća pitanja

Ne. Blago vraćanje krvi kroz mitralni zalistak čest je nalaz na ultrazvuku i kod zdravih osoba. Obično zahteva samo povremenu kontrolu.

Kod teške mitralne insuficijencije srce može da se proširi i oslabi i pre pojave tegoba. Pravovremena operacija sprečava trajno oštećenje srčanog mišića.

Kada je moguće, popravka je bolja: čuva se sopstveni zalistak, bolja je funkcija srca i najčešće nije potrebna doživotna terapija varfarinom.

Kod blage i umerene mitralne insuficijencije uglavnom da. Kod teške, intenzitet aktivnosti određuje kardiolog prema veličini i funkciji srca.

Kod većine žena sa blagom do umerenom mitralnom insuficijencijom trudnoća protiče bez problema. Kod teške bolesti trudnoću treba planirati sa kardiologom.

Posle ugradnje veštačkog zalistka ili prstena pre zahvata na desnima savetuje se antibiotik. Kod same mitralne insuficijencije bez veštačkog materijala obično nije potreban.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.