Izbor lečenja zavisi od vrste i mesta rascepa, starosti i aktivnosti pacijenta, tegoba i stanja ostatka kolena. Cilj je otkloniti tegobe i sačuvati što više meniskusa, jer je meniskus važan za dugoročno zdravlje kolena.
Lečenje bez operacije
Mnogi rascepi, posebno degenerativni i oni koji ne izazivaju blokadu kolena, uspešno se leče bez operacije:
- Odmor i prilagođavanje aktivnosti. Izbegavaju se čučanj, uvrtanje kolena i sportovi sa naglim promenama pravca dok se tegobe ne smire.
- Hlađenje, kompresija i podizanje noge. Led se stavlja po 15–20 minuta više puta dnevno, preko tkanine, uz elastični zavoj i odmor sa podignutom nogom.
- Lekovi protiv bolova i upale. Nesteroidni antiinflamatorni lekovi uzimaju se kratko, prema savetu lekara.
- Fizikalna terapija. Vežbe za jačanje mišića natkolenice i kukova, vežbe ravnoteže i postepeno vraćanje pokreta. Kod degenerativnih rascepa ovo je prvi i često dovoljan izbor lečenja.
- Injekcije u zglob. Kod upornog bola i otoka lekar može predložiti injekciju u koleno. U našoj bolnici primenjuje se i plazma bogata trombocitima (PRP), dobijena iz krvi samog pacijenta; o tome da li je ovakva terapija pogodna u konkretnom slučaju odlučuje se posle pregleda.
Lečenje bez operacije obično traje nekoliko nedelja. Ako tegobe ne prolaze, ili ako se koleno ponovo blokira, razmatra se operacija.
Kada se preporučuje operacija
- Mehaničke tegobe. Blokada kolena, zaglavljivanje i preskakanje koji ometaju hod.
- Rascep koji može da se ušije. Svež rascep u dobro prokrvljenom delu meniskusa, naročito kod mlađih i aktivnih osoba.
- Uporni bol koji ne popušta posle nekoliko nedelja do meseci dobro sprovedenog lečenja bez operacije.
- Pridružena povreda. Kada se rascep meniskusa operiše zajedno sa rekonstrukcijom prednje ukrštene veze.
Artroskopska operacija meniskusa
Artroskopija je minimalno invazivna operacija. Kroz dva do tri reza dužine oko pola centimetra do centimetra u koleno se uvode tanka kamera (artroskop) i instrumenti. Hirurg na monitoru vidi uveličanu unutrašnjost zgloba, procenjuje meniskus, hrskavicu i ukrštene veze i, po potrebi, u istom aktu zbrinjava i druge povrede.
U našoj bolnici izvode se obe vrste artroskopske operacije meniskusa:
- Šivenje (sutura) meniskusa. Rascep se zašiva posebnim koncima i sidrima kako bi meniskus zarastao i ostao sačuvan. Bira se kod svežih rascepa u prokrvljenom delu meniskusa, najčešće kod mlađih pacijenata. Oporavak je duži, ali je dugoročno bolji za koleno.
- Delimično uklanjanje meniskusa (parcijalna meniscektomija). Uklanja se samo oštećeni, nestabilni deo meniskusa koji ne može da zaraste, a čuva se zdravi deo. Oporavak je brži.
Odluka o tome da li će se meniskus šiti ili delimično ukloniti često se konačno donosi tokom same artroskopije, kada hirurg vidi kvalitet tkiva.
Operacija se izvodi u opštoj ili regionalnoj (spinalnoj) anesteziji, o čemu se odlučuje sa anesteziologom. Sama artroskopija obično traje 30–60 minuta, a pacijent najčešće odlazi kući istog ili narednog dana. Rezovi se zatvaraju sa po jednim ili dva šava.
Oporavak posle operacije
Oporavak se razlikuje u zavisnosti od toga da li je meniskus ušiven ili delimično uklonjen:
- Posle delimičnog uklanjanja. Oslonac na nogu je obično dozvoljen ubrzo, čim to bol dozvoljava, a štake se koriste kratko, najčešće oko 7–10 dana. Povratak kancelarijskom poslu moguć je posle jedne do dve nedelje, a sportu najčešće posle 4–8 nedelja.
- Posle šivenja. Opterećenje noge se ograničava nekoliko nedelja, štake se koriste 4–6 nedelja, a koleno se često štiti ortozom koja ograničava savijanje. Povratak fizički zahtevnom poslu očekuje se posle dva meseca ili više, a sportu posle tri do četiri meseca, prema proceni hirurga.
- Vežbe i fizikalna terapija. Vežbe počinju veoma rano, već prvih dana posle operacije, sa ciljem da se povrati pokret i ojačaju mišići natkolenice. Dobro vođena rehabilitacija značajno ubrzava oporavak.
Moguće komplikacije
Komplikacije posle artroskopije kolena su retke, ali je važno znati za njih:
- Otok i nakupljanje tečnosti u kolenu. Najčešće prolazi uz mirovanje, led i vežbe.
- Infekcija. Retka; crvenilo, toplota, pojačan bol i temperatura zahtevaju hitan pregled.
- Duboka venska tromboza. Otok i bol u listu potkolenice treba odmah prijaviti lekaru.
- Neuspeh zarastanja ušivenog meniskusa. Kod dela pacijenata ušiveni rascep ne zaraste, pa može biti potrebna nova operacija.
- Kasnije trošenje hrskavice. Što je veći deo meniskusa uklonjen, veći je rizik od razvoja artroze u godinama koje slede, zbog čega se meniskus čuva kad god je to moguće.