Ciljevi
Cilj je remisija ili niska aktivnost bolesti, sprečavanje pogoršanja i oštećenja organa, uz što manju dozu kortikosteroida. Lečenje se prilagođava organima koji su zahvaćeni i jačini bolesti. Pacijenta prati reumatolog, a kod zahvaćenosti bubrega, kože, srca ili nervnog sistema i drugi specijalisti.
Hidroksihlorohin
Hidroksihlorohin je osnovni lek koji se preporučuje gotovo svakom pacijentu sa lupusom, osim ako postoji razlog protiv. Smanjuje broj pogoršanja, štiti bubrege, smanjuje rizik od tromboze i produžava život. Bezbedan je i u trudnoći. Retko, posle dugogodišnje upotrebe, može oštetiti mrežnjaču oka, pa se preporučuje pregled oftalmologa na početku lečenja i jednom godišnje posle pet godina, a ranije kod faktora rizika.
Kortikosteroidi
Kortikosteroidi brzo smiruju upalu. Kod teških pogoršanja daju se u velikim dozama, ponekad u infuziji (pulsna terapija). Cilj je da se doza što pre smanji na najviše 5 mg prednizona dnevno ili manje, i da se, kada je moguće, potpuno obustave, jer dugotrajna primena dovodi do osteoporoze, šećerne bolesti, povišenog pritiska, katarakte, infekcija i porasta telesne težine.
Imunosupresivni lekovi
Kod bolesti koja se ne smiruje hidroksihlorohinom ili zahvata važne organe, dodaju se lekovi koji smanjuju aktivnost imunskog sistema:
- Metotreksat – kod upale zglobova i kože.
- Azatioprin – za održavanje mirne bolesti; može se koristiti i u trudnoći.
- Mikofenolat mofetil – posebno kod lupus nefritisa; ne sme se koristiti u trudnoći.
- Ciklofosfamid – kod najtežih oblika, kao što su težak nefritis ili zahvaćenost nervnog sistema; daje se u infuzijama.
- Kalcineurinski inhibitori – takrolimus i voklosporin, kod lupus nefritisa.
Biološki lekovi
- Belimumab – smanjuje aktivnost B limfocita; dodaje se kod aktivne bolesti uprkos osnovnoj terapiji i kod lupus nefritisa.
- Anifrolumab – blokira receptor za interferon tipa I; kod aktivnog lupusa koji ne reaguje na standardnu terapiju.
- Rituksimab – kod pojedinih teških oblika.
Lečenje pojedinih tegoba
- Koža – zaštita od sunca, kreme sa kortikosteroidom ili takrolimusom, hidroksihlorohin.
- Zglobovi – hidroksihlorohin, kratko nesteroidni lekovi, metotreksat.
- Bubrezi – posebna terapija prema vrsti nefritisa; detaljno u tekstu o lupus nefritisu.
- Sklonost trombozi – kod antifosfolipidnih antitela niska doza aspirina ili lekovi protiv zgrušavanja krvi.
- Rejnoov fenomen – zaštita od hladnoće, po potrebi lekovi koji šire krvne sudove.
Zaštita srca, kostiju i od infekcija
Kontrolišu se krvni pritisak, masnoće i šećer, uz prestanak pušenja. Uz kortikosteroide se daju kalcijum i vitamin D, a po potrebi lekovi protiv osteoporoze. Preporučuje se vakcinacija protiv gripa, pneumokoka, kovida i herpes zostera (neživom vakcinom), a žive vakcine se izbegavaju tokom imunosupresije.
Trudnoća
Trudnoća je moguća i uglavnom uspešna kada je planirana. Najbolje je da bolest bude mirna najmanje šest meseci pre začeća, a lekovi se zamene onima koji su bezbedni u trudnoći (hidroksihlorohin, azatioprin, takrolimus, niske doze kortikosteroida). Trudnoća se vodi kao rizična, uz saradnju reumatologa i ginekologa. Kod pozitivnih anti-Ro antitela prati se srčani ritam bebe, a kod antifosfolipidnih antitela daju se aspirin i, po potrebi, heparin.
Oporavak i okvirni rokovi
Hidroksihlorohin počinje da deluje posle šest do dvanaest nedelja. Kortikosteroidi deluju za nekoliko dana, a imunosupresivni lekovi za nekoliko nedelja do nekoliko meseci. Posle težeg pogoršanja oporavak traje mesecima. Mnogi pacijenti rade puno radno vreme, a nekima je potrebno prilagođavanje u periodima pogoršanja.
Kada se hitno javiti
Javite se odmah kod visoke temperature, bola u grudima, nedostatka vazduha, otoka i bola jedne noge, jake glavobolje, epileptičnog napada, zbunjenosti, naglog smanjenja mokrenja ili otoka, i krvarenja.
Kontrole
Kod mirne bolesti kontrole su na tri do šest meseci, a kod aktivne češće. Na svakoj kontroli rade se krvna slika, analiza urina, funkcija bubrega, komplement i anti-dsDNK, meri se krvni pritisak i procenjuju neželjeni efekti lekova.
Svakodnevni život
- Zaštita od sunca – krema sa visokim zaštitnim faktorom svakodnevno, šešir, izbegavanje sunca u podne.
- Odmor i aktivnost – redovna umerena fizička aktivnost smanjuje umor; u pogoršanju je potrebno više odmora.
- Prestanak pušenja.
- Kontracepcija – sredstva sa estrogenom se izbegavaju kod antifosfolipidnih antitela i aktivne bolesti; metodu treba dogovoriti sa lekarom.