Kako se donosi odluka
Cilj lečenja je smirivanje alergijske upale, kontrola astme, sprečavanje pogoršanja i trajnog oštećenja bronhija i što manja upotreba kortikosteroida u tabletama. Terapija se planira prema fazi bolesti, nalazima i podnošljivosti lekova.
Kortikosteroidi u tabletama
Prednizolon ili sličan kortikosteroid je osnovni lek u akutnoj fazi. Obično se počinje srednjom dozom koja se postepeno smanjuje tokom tri do četiri meseca. Kortikosteroidi brzo smiruju upalu, ali dugotrajna primena nosi rizike: porast šećera i krvnog pritiska, gubitak koštane mase, porast telesne težine, kataraktu i veću sklonost infekcijama. Zato se doza i trajanje pažljivo planiraju.
Antigljivični lekovi
Itrakonazol ili vorikonazol u tabletama smanjuju količinu gljivice u disajnim putevima. Koriste se kao alternativa kortikosteroidima u akutnoj fazi ili zajedno sa njima kod ponovljenih pogoršanja, da bi se smanjila potrebna doza kortikosteroida. Terapija obično traje četiri meseca. Ovi lekovi stupaju u interakciju sa mnogim drugim lekovima i mogu uticati na jetru, pa se prate analize krvi.
Biološki lekovi
Kod pacijenata kod kojih se bolest stalno vraća ili koji zavise od kortikosteroida, razmatraju se biološki lekovi koji se koriste i kod teške astme (anti-IgE, anti-IL-5, anti-IL-4/13). Primena kod ABPA zasniva se uglavnom na manjim studijama, a odluku donosi pulmolog u centru za tešku astmu.
Lečenje astme i bronhiektazija
Redovna inhalaciona terapija astme ostaje neophodna. Kod bronhiektazija se dodaje svakodnevno čišćenje disajnih puteva i lečenje bakterijskih pogoršanja.
Plan u slučaju pogoršanja
Pacijent treba da zna kako izgleda početak pogoršanja: češća upotreba leka za olakšanje, više sluzi, smeđi čepovi ili temperatura. Tada se javlja pulmologu, radi se ukupni IgE i snimak pluća, i po potrebi ponovo uvodi terapija. Rano lečenje pogoršanja smanjuje rizik od trajnog oštećenja bronhija.
Boravak u bolnici
Većina pacijenata leči se ambulantno. Bolničko lečenje potrebno je kod teškog pogoršanja astme, začepljenja većih bronhija sa nestankom vazduha u delu pluća ili teške infekcije. Ponekad se bronhoskopijom uklanjaju veliki čepovi sluzi.
Smanjivanje terapije
Kada se bolest smiri, doza kortikosteroida se smanjuje postepeno, tokom nedelja, uz praćenje tegoba i IgE. Cilj je da pacijent ostane bez tableta kortikosteroida ili na najmanjoj dozi koja održava mirovanje bolesti, uz redovnu inhalacionu terapiju astme.
Svakodnevni život tokom lečenja
- Uzimajte lekove tačno po planu – ne prekidajte kortikosteroide naglo, jer to može biti opasno.
- Zaštita kostiju – tokom dužeg uzimanja kortikosteroida lekar može savetovati kalcijum, vitamin D i proveru gustine kostiju.
- Kontrola šećera i pritiska – posebno kod osoba sa dijabetesom ili hipertenzijom.
- Izbegavanje izvora buđi – kompost, staro lišće, vlažni podrumi; pri radu u bašti nosite masku.
- Posao i sport – mogući su uz dobru kontrolu bolesti.
Kada se hitno javiti
Teško gušenje, visoka temperatura sa drhtavicom, iskašljavanje krvi ili znaci teške infekcije tokom terapije kortikosteroidima zahtevaju hitan pregled.
Kontrole
Tokom lečenja kontrole su obično na šest do osam nedelja, uz ukupni IgE, krvnu sliku, funkcionalne testove i po potrebi snimak pluća. Posle postizanja remisije kontrole se proređuju, ali se IgE prati redovno, jer porast može najaviti novo pogoršanje.
Moguće komplikacije
Bronhiektazije i ožiljci u plućima, trajni gubitak funkcije pluća, česta pogoršanja, neželjena dejstva dugotrajne terapije kortikosteroidima i, retko, hronična plućna aspergiloza.