Alergijska bronhopulmonalna aspergiloza (ABPA) je preterana alergijska reakcija disajnih puteva na buđ Aspergillus fumigatus, koja se najčešće javlja kod osoba sa astmom, naročito teškom ili loše kontrolisanom. Kada se prepozna na vreme, dobro reaguje na lečenje kortikosteroidima i antigljivičnim lekovima, a alergološke kožne probe rade se u Sava Medical Hospital.
Poznato i kao: ABPA; engl. allergic bronchopulmonary aspergillosis.
Ukratko o lečenju alergijske bronhopulmonalne aspergiloze
| Dijagnostika | ukupni IgE u krvi; specifična IgE antitela na Aspergillus; kožna proba (radi se u bolnici); rendgen grudnog koša |
|---|---|
| Metode lečenja | kortikosteroidi; itrakonazol ili vorikonazol; kontrola astme; smanjenje izloženosti sporama |
| Kontrole | tokom lečenja obično na šest do osam nedelja, uz ukupni IgE, krvnu sliku i funkcionalne testove |
| Povezane teme | Pulmologija · bronhijalna astma · bronhiektazije · pregled pulmologa |
Alergijska bronhopulmonalna aspergiloza (ABPA) je preterana alergijska reakcija disajnih puteva na buđ Aspergillus fumigatus. Ova buđ je svuda oko nas: u zemlji, kompostu, prašini, starom lišću i vlažnim prostorijama, a njene sitne spore svakodnevno udišemo. Kod većine ljudi organizam ih bez problema ukloni. Kod osoba sa astmom ili cističnom fibrozom spore se mogu zadržati u gustoj sluzi bronhija, gljivica počne da raste, a imunski sistem na nju reaguje burnom alergijskom upalom.
ABPA nije klasična infekcija, jer gljivica ne prodire u tkivo pluća. Problem je u jačini alergijske reakcije, koja izaziva oticanje bronhija, stvaranje gustih čepova sluzi i, vremenom, oštećenje i trajno proširenje bronhija, odnosno bronhiektazije.
Bolest se najčešće javlja kod osoba sa astmom, naročito teškom ili loše kontrolisanom, i kod osoba sa cističnom fibrozom. Kada se prepozna na vreme, dobro reaguje na lečenje kortikosteroidima i antigljivičnim lekovima, a trajno oštećenje pluća može se sprečiti ili usporiti.
















