Meni
Zakažite pregled

Upala pluća (pneumonija)

Pulmologija

Upala pluća (pneumonija) je infekcija plućnog tkiva u kojoj se sitne vazdušne kesice, plućne alveole, ispune tečnošću, ćelijama odbrane i gnojem. U alveolama se inače odvija razmena gasova: kiseonik prelazi iz udahnutog vazduha u krv, a ugljen-dioksid iz krvi u vazduh koji izdišemo. Kada je deo pluća zahvaćen upalom, ta razmena je otežana, pa se javljaju kašalj, temperatura, ubrzano disanje i osećaj nedostatka vazduha.

Upala pluća se razlikuje od akutnog bronhitisa, kod koga je upaljena samo sluzokoža disajnih cevi, a plućno tkivo nije zahvaćeno. Pneumonija je ozbiljnija bolest. Kod mlađih zdravih osoba najčešće se uspešno leči tabletama kod kuće, ali kod starijih ljudi i osoba sa hroničnim bolestima može da zahteva lečenje u bolnici, a u težim slučajevima i u jedinici intenzivne nege.

Upala pluća koja nastane van bolnice, u svakodnevnom životu, naziva se vanbolnička pneumonija i o njoj je najviše reči u ovom tekstu. Pneumonije koje nastanu tokom boravka u bolnici, na respiratoru ili kod osoba sa veoma oslabljenim imunitetom imaju druge uzročnike i leče se po drugačijim pravilima.

Kako nastaje upala pluća

Bakterije i virusi stalno dospevaju u disajne puteve udisanjem kapljica ili mikroaspiracijom, kada sitne količine sekreta iz usta i ždrela tokom sna slučajno dospeju u dušnik. Kašalj, trepljice na sluzokoži i ćelije imuniteta obično ih uklone. Upala pluća nastaje kada je uzročnika mnogo, kada je posebno agresivan ili kada je odbrana organizma oslabljena, na primer posle gripa, kod pušača ili osoba sa hroničnim bolestima.

Najčešći uzročnici

  • Streptococcus pneumoniae (pneumokok) – najčešći bakterijski uzročnik vanbolničke upale pluća kod odraslih.
  • Virusi – virusi gripa, SARS-CoV-2, RSV i drugi respiratorni virusi mogu sami izazvati upalu pluća ili utrti put bakterijskoj infekciji.
  • „Atipične“ bakterije – Mycoplasma pneumoniae, Chlamydophila pneumoniae i Legionella. Češće izazivaju blažu bolest sa suvim kašljem, ali Legionella može izazvati tešku upalu pluća.
  • Haemophilus influenzae i Moraxella – češće kod pušača i osoba sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća.
  • Staphylococcus aureus i gram-negativne bakterije – ređe, kod teže obolelih, posle gripa, kod osoba sa čestim boravcima u bolnici ili bronhiektazijama.

Kod velikog dela pacijenata uzročnik se ne utvrdi ni posle analiza, a lečenje se zasniva na tome koji su uzročnici najverovatniji.

Aspiraciona pneumonija

Kod osoba sa poremećajem gutanja, posle moždanog udara, kod teškog pijanstva, epilepsije ili poremećaja svesti sadržaj iz usta ili želuca može u većoj količini dospeti u pluća. Takva upala pluća češće zahvata donje i zadnje delove pluća i traži procenu gutanja kao deo lečenja.

Faktori rizika

  • Starost iznad 65 godina – slabiji imunitet i češće pridružene bolesti.
  • Pušenje i alkohol – oštećuju odbranu disajnih puteva; alkohol povećava i rizik od aspiracije.
  • Hronične bolesti – HOBP, astma, srčana slabost, šećerna bolest, hronična bubrežna bolest, ciroza jetre.
  • Oslabljen imunitet – hemioterapija, lečenje kortikosteroidima ili lekovima koji suzbijaju imunitet, HIV infekcija, odsustvo slezine.
  • Problemi sa gutanjem i loša higijena usta – povećavaju verovatnoću aspiracije.
  • Nedavni grip ili druga virusna infekcija.

Prevencija

Vakcina protiv pneumokoka preporučuje se osobama starijim od 65 godina i mlađima sa hroničnim bolestima ili oslabljenim imunitetom. Godišnja vakcina protiv gripa i vakcine protiv kovida i RSV-a, prema preporukama za uzrast, smanjuju rizik od virusnih upala pluća i njihovih komplikacija. Prestanak pušenja, umerenost sa alkoholom, dobra kontrola šećerne i drugih hroničnih bolesti i redovna higijena usta i zuba dodatno smanjuju rizik.

Tipične tegobe

  • Kašalj – često sa iskašljavanjem gustog, žutog, zelenog ili rđastog ispljuvka, ponekad sa tragovima krvi.
  • Povišena temperatura i drhtavica – temperatura je obično iznad 38 °C, a kod pneumokokne upale može početi naglo, jakom drhtavicom.
  • Otežano i ubrzano disanje – osećaj nedostatka vazduha pri naporu, a kod teže bolesti i u mirovanju.
  • Bol u grudima pri udisaju – oštar, probadajući bol na jednoj strani koji se pojačava pri dubokom udahu ili kašlju. Nastaje kada upala zahvati plućnu maramicu; više u tekstu o pleuritisu.
  • Izrazita malaksalost, znojenje, gubitak apetita.

Manje tipične tegobe

Kod starijih osoba temperatura može izostati, a bolest se pokaže zbunjenošću, padom, pospanošću, naglim slabljenjem ili gubitkom apetita. „Atipične“ upale pluća često počinju glavoboljom, bolovima u mišićima i suvim kašljem, uz blažu temperaturu. Kod legionele se javljaju i proliv, bol u stomaku i zbunjenost.

Tok bolesti

Bez lečenja bakterijska upala pluća obično se pogoršava tokom nekoliko dana. Uz odgovarajući antibiotik temperatura najčešće pada za dva do tri dana, a otežano disanje slabi tokom prve nedelje. Kašalj i umor traju duže, nedeljama, što je očekivano i ne znači da lečenje nije uspelo.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – otežano disanje u mirovanju, ubrzano disanje (više od 30 udisaja u minutu), plavičaste usne, zbunjenost ili pospanost, bol u grudima, nizak krvni pritisak, hladni i bledi ekstremiteti ili zasićenost kiseonikom na kućnom oksimetru ispod 92%. Pozovite 194 ili idite u hitnu službu.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – kašalj sa temperaturom iznad 38 °C koja traje duže od tri dana, bol u grudima pri udisaju, kao i svaka sumnja na upalu pluća kod osoba starijih od 65 godina, trudnica i osoba sa hroničnim bolestima srca, pluća, bubrega ili oslabljenim imunitetom. Javite se ponovo i ako posle 48 do 72 sata uzimanja antibiotika nema poboljšanja.
  • Uskoro – kašalj i umor koji traju duže od šest nedelja posle preležane upale pluća, ponovljene upale pluća ili upala pluća na istom mestu, posebno kod pušača.

Razgovor i pregled

Lekar pita o početku i toku tegoba, temperaturi, izgledu ispljuvka, bolu u grudima, nedavnim putovanjima, boravku u bolnici, antibioticima u poslednjih nekoliko meseci, kontaktu sa obolelima i hroničnim bolestima. Pregledom meri temperaturu, krvni pritisak, puls i broj udisaja, proverava stanje svesti i sluša pluća stetoskopom. Iznad upaljenog dela pluća često se čuju pucketanja ili oslabljeno disanje. Pulsna oksimetrija pokazuje zasićenost krvi kiseonikom.

Rendgen grudnog koša

Rendgen (radiografija) grudnog koša je osnovni pregled za potvrdu upale pluća. Upaljeni deo pluća vidi se kao zasenčenje. Snimak pokazuje i da li je zahvaćeno više režnjeva, da li postoji tečnost oko pluća (pleuralni izliv) ili apsces. Rendgen grudnog koša radimo u našoj bolnici.

Laboratorijske analize

  • Krvna slika i CRP – pokazuju jačinu upale; broj leukocita i CRP pomažu i u praćenju odgovora na lečenje.
  • Urea, kreatinin, elektroliti i šećer u krvi – deo procene težine bolesti i izbora i doze leka.
  • Gasne analize arterijske krvi – kod teže obolelih, da bi se utvrdilo koliko kiseonika i ugljen-dioksida ima u krvi.
  • Mikrobiološke analize – kultura ispljuvka, hemokulture (zasejavanje krvi), testovi na viruse iz brisa nosa i grla i testovi urina na antigen pneumokoka i legionele. Rade se uglavnom kod pacijenata koji se leče u bolnici ili kada terapija ne deluje.

Procena težine bolesti

Lekari koriste jednostavne skale, kao što je CURB-65, koja boduje zbunjenost, povišenu ureu u krvi, ubrzano disanje, nizak krvni pritisak i starost od 65 godina ili više. Mali zbir govori u prilog lečenju kod kuće, a veći ukazuje na potrebu za bolničkim lečenjem. Skala pomaže, ali konačna odluka uzima u obzir i zasićenost kiseonikom, pridružene bolesti i uslove za lečenje kod kuće.

Dodatni pregledi

  • Ultrazvuk grudnog koša – brzo pokazuje tečnost oko pluća i pomaže pri pleuralnoj punkciji. Ultrazvučni pregled i dijagnostičku pleuralnu punkciju radimo u našoj bolnici.
  • Pleuralna punkcija – kada postoji veća količina tečnosti, ona se tankom iglom uzima na analizu, da bi se isključio empijem.
  • CT grudnog koša – kod komplikacija, nejasnog nalaza na rendgenu ili kada upala ne prolazi.
  • Bronhoskopija – pregled disajnih puteva tankim savitljivim instrumentom, kod ponovljenih upala na istom mestu ili sumnje na prepreku u bronhu, na primer tumor ili strano telo.

Kako se pripremiti za pregled

  • Lista lekova i alergija – posebno alergija na penicilin i druge antibiotike.
  • Antibiotici u poslednja tri meseca – utiču na izbor leka.
  • Raniji snimci pluća – olakšavaju poređenje i prepoznavanje novih promena.
  • Kućna merenja – zapisane vrednosti temperature i, ako imate oksimetar, zasićenosti kiseonikom.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od težine bolesti, starosti, pridruženih bolesti, alergija, nedavne upotrebe antibiotika i od toga da li pacijent može bezbedno da se leči kod kuće. Cilj je da se infekcija suzbije, da se održi dovoljno kiseonika u krvi i da se na vreme prepoznaju komplikacije.

Lečenje kod kuće

Većina mlađih i inače zdravih osoba leči se kod kuće antibiotikom u tabletama. Izbor zavisi od verovatnog uzročnika i lokalne otpornosti bakterija:

  • Amoksicilin – često prvi izbor kod blage vanbolničke upale pluća bez pridruženih bolesti.
  • Makrolidi ili doksiciklin – kod alergije na penicilin ili sumnje na atipične uzročnike, u skladu sa lokalnim preporukama.
  • Kombinacije antibiotika – kod osoba sa hroničnim bolestima ili nedavnom upotrebom antibiotika, prema proceni lekara.

Antibiotik obično traje pet dana kod blage bolesti koja brzo reaguje, a duže kod teže bolesti ili posebnih uzročnika. Tablete uzimajte tačno po rasporedu i ne prekidajte terapiju samoinicijativno.

Lečenje u bolnici

Bolničko lečenje je potrebno kada je zasićenost kiseonikom niska, disanje veoma ubrzano, krvni pritisak nizak, kada postoji zbunjenost, kada pacijent ne može da uzima tablete ili tečnost ili kada kod kuće nema ko da ga prati. U bolnici se daju:

  • Antibiotici u venu – kada se stanje popravi i temperatura spusti, prelazi se na tablete.
  • Kiseonik – preko nazalnog katetera ili maske, da bi se zasićenost održala u bezbednom opsegu.
  • Infuzija tečnosti – kod dehidracije i niskog pritiska.
  • Lekovi za pridružene bolesti – na primer za srčanu slabost ili pogoršanje HOBP-a.
  • Intenzivna nega – kod najtežih oblika, sa sepsom ili respiratornom insuficijencijom, kada je potrebna neinvazivna ventilacija ili respirator.

Kod gripa ili kovida lekar može uvesti i antivirusni lek, a kod teže upale pluća u nekim slučajevima i kortikosteroid.

Lečenje komplikacija

Ako se oko pluća nakupi inficirana tečnost ili gnoj, potrebna je drenaža kroz tanku cevčicu postavljenu između rebara, ponekad uz lekove koji razgrađuju zgrušani gnoj, a retko i hirurški zahvat. Drenaža i lečenje empijema se ne rade u našoj bolnici; u tom slučaju pulmolog upućuje pacijenta u bolnicu koja ih radi. Apsces pluća se leči dugotrajnim antibioticima, a samo izuzetno drenažom ili operacijom.

Oporavak kod kuće

  • Prvih nekoliko dana – odmor, dovoljno tečnosti, lekovi protiv temperature i bolova po potrebi. Disanje i temperatura bi trebalo da se poprave za dva do tri dana.
  • Do kraja prve nedelje – temperatura bi trebalo da je nestala, a bol u grudima znatno slabiji.
  • Četiri nedelje – bol u grudima i stvaranje ispljuvka trebalo bi da su znatno manji.
  • Šest nedelja – kašalj i otežano disanje uglavnom prolaze.
  • Tri meseca – kod većine se povlači i umor, iako kod starijih osoba oporavak može trajati i do šest meseci.

Povratak na posao zavisi od vrste posla i opšteg stanja; kod lakših poslova često posle jedne do dve nedelje, a kod fizički napornih kasnije. Sa sportom i jačim treningom počnite postepeno, tek kada temperatura i otežano disanje potpuno prođu. Duboko disanje i šetnje pomažu da se pluća bolje provetre. Ne pušite i izbegavajte zadimljene prostorije.

Kada se hitno javiti

Javite se odmah ako se otežano disanje pojača, ako se jave zbunjenost, plavičaste usne, bol u grudima, iskašljavanje veće količine krvi, ili ako temperatura ne pada posle 48 do 72 sata uzimanja antibiotika, odnosno vrati se posle poboljšanja.

Kontrole

Kontrolni pregled obično se zakazuje posle 48 do 72 sata od početka terapije kod pacijenata koji se leče kod kuće, a kod svih kod kojih se tegobe ne povlače očekivanom brzinom. Kontrolni rendgen pluća nije potreban svima. Savetuje se oko šest nedelja posle bolesti kod osoba kod kojih tegobe traju, kao i kod pušača i osoba starijih od 50 godina, jer upala ponekad prikrije karcinom pluća ili drugu promenu.

Moguće komplikacije

  • Sepsa – teška reakcija organizma na infekciju, sa padom krvnog pritiska i poremećajem rada organa.
  • Respiratorna insuficijencija – pluća ne obezbeđuju dovoljno kiseonika, pa je potreban kiseonik ili mehanička podrška disanju.
  • Pleuralni izliv i empijem – tečnost ili gnoj oko pluća.
  • Apsces pluća – šupljina ispunjena gnojem u plućnom tkivu.
  • Pogoršanje srčanih bolesti – kod starijih osoba upala pluća povećava rizik od srčane slabosti, poremećaja ritma i srčanog udara u nedeljama posle bolesti.

Najčešća pitanja

Uzročnici upale pluća prenose se kapljicama, ali većina ljudi koji dođu u kontakt sa obolelim neće dobiti upalu pluća. Pranje ruku i kašljanje u lakat smanjuju prenošenje, posebno prema starijim i hronično bolesnim osobama.

Da, naročito starije osobe i osobe sa oslabljenim imunitetom. Kod njih se bolest može pokazati samo slabošću, zbunjenošću ili ubrzanim disanjem.

Tako se u svakodnevnom govoru naziva blaga upala pluća, često izazvana mikoplazmom, kod koje je osoba pokretna i obavlja svakodnevne aktivnosti. I ona zahteva pregled i lečenje.

Ne uvek. Kontrolni snimak savetuje se kada tegobe traju i kod pušača i osoba starijih od 50 godina, oko šest nedelja posle bolesti.

Kada su disanje i zasićenost kiseonikom normalni, putovanje je obično bezbedno. Ako vam je i dalje potreban kiseonik ili se brzo zadišete, pre puta se posavetujte sa pulmologom.

Ne. Štiti od infekcija koje izaziva pneumokok, najčešći bakterijski uzročnik, i smanjuje rizik od teških oblika. Upale pluća izazvane virusima i drugim bakterijama i dalje su moguće.

Kod većine ljudi pluća se potpuno oporave. Kod teških oblika mogu ostati ožiljne promene ili smanjena izdržljivost, što se procenjuje na kontrolnom pregledu.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.