Meni
Zakažite pregled

Aortna stenoza

Kardiologija

Aortna stenoza je suženje aortnog zalistka – „vratanca“ kroz koja krv iz leve komore srca izlazi u aortu, glavnu arteriju tela. Kada se zalistak suzi, srce mora jače da radi da bi potisnulo krv kroz manji otvor, pa se zid leve komore vremenom zadebljava i ukrućuje.

Najčešći uzrok kod starijih osoba je postepeno taloženje kalcijuma na listićima zalistka, zbog čega postaju kruti i slabo se otvaraju. Kod mlađih ljudi suženje se češće razvija na urođeno promenjenom, dvolisnom zalistku.

Bolest dugo može da protiče bez tegoba. Kada se jave tegobe – nedostatak vazduha pri naporu, bol u grudima ili nesvestica – bolest postaje ozbiljna i bez lečenja ima loš tok. Zato je važno redovno praćenje i pravovremena odluka o zameni zalistka.

Lekovi ne mogu da prošire sužen zalistak. Jedini efikasan način lečenja teške aortne stenoze sa tegobama je zamena zalistka – hirurški ili kateterom (TAVI). Opšti pregled bolesti zalistaka nalazi se u tekstu Bolesti srčanih zalistaka.

Kako nastaje aortna stenoza

Normalan aortni zalistak ima tri tanka, pokretna listića koji se pri svakom otkucaju potpuno otvore, a zatim zatvore i sprečavaju vraćanje krvi u srce. Kod aortne stenoze listići postaju zadebljani, kruti i delimično srasli, pa se otvaraju samo delimično. Suženje napreduje sporo, tokom godina, ali kada postane teško, često ubrzano napreduje.

Presek srca sa suženim aortnim zalistkom; u krugu uvećan prikaz zalistka koji se ne otvara potpuno.
Aortna stenoza: kruti, suženi aortni zalistak (u krugu) otežava izlazak krvi iz leve komore u aortu (strelica). Izvor: BruceBlaus (Blausen Medical) / Wikimedia Commons, CC BY 3.0. Prevod oznaka na srpski.

Najčešći uzroci

  • Degenerativna (kalcifikovana) aortna stenoza – posledica „trošenja“ zalistka i taloženja kalcijuma, najčešće posle 65–70. godine. Proces liči na aterosklerozu i povezan je sa sličnim faktorima rizika.
  • Dvolisni (bikuspidni) aortni zalistak – urođena promena kod oko 1–2% ljudi; takav zalistak se brže troši, pa se suženje javlja ranije, često između 40. i 60. godine. Ponekad je udružen sa proširenjem aorte (bolesti aorte).
  • Reumatska bolest srca – posledica nelečene streptokokne infekcije u detinjstvu; danas retka u našoj sredini.
  • Ranije zračenje grudnog koša i retke bolesti metabolizma.

Stepeni aortne stenoze

Prema ultrazvučnom nalazu stenoza se deli na blagu, umerenu i tešku. Procena se zasniva na brzini protoka krvi kroz zalistak, razlici pritisaka ispred i iza zalistka (gradijent) i izračunatoj površini otvora. Teška stenoza se najčešće definiše površinom otvora manjom od 1 cm² i srednjim gradijentom većim od 40 mmHg.

Faktori rizika

  • Godine – najvažniji faktor.
  • Dvolisni zalistak i porodična sklonost.
  • Povišen krvni pritisak, povišen holesterol (posebno lipoprotein(a)), pušenje, šećerna bolest.
  • Hronična bolest bubrega, koja ubrzava taloženje kalcijuma.

Prevencija

Degenerativnu stenozu nije moguće pouzdano sprečiti, a lekovi za holesterol ne usporavaju suženje zalistka. Ipak, zdrav način života i dobra kontrola pritiska i drugih faktora rizika važni su za ukupno zdravlje srca. Najvažnije je rano otkrivanje: šum na srcu, otkriven na pregledu, razlog je za ultrazvuk srca.

Tegobe se javljaju kasno

Blaga i umerena aortna stenoza najčešće ne izazivaju tegobe. I kod teške stenoze ljudi se ponekad dugo osećaju dobro, jer nesvesno smanje fizičku aktivnost. Kada se tegobe pojave, to je znak da je suženje postalo hemodinamski značajno.

Tri tipična simptoma

  • Nedostatak vazduha pri naporu i smanjena izdržljivost – najčešća prva tegoba.
  • Bol ili pritisak u grudima pri naporu – zadebljanom srčanom mišiću potrebno je više kiseonika nego što dobija, čak i bez suženja koronarnih arterija.
  • Vrtoglavica ili nesvestica (sinkopa) pri naporu – srce ne može da poveća protok kroz suženi zalistak kada se krvni sudovi u mišićima prošire.

Ostale tegobe

Mogu se javiti i zamor, lupanje srca (često zbog atrijalne fibrilacije), a u kasnijoj fazi i znaci srčane insuficijencije – gušenje u ležećem položaju i otoci nogu. Kod starijih osoba tegobe se često pripisuju godinama, pa se bolest kasno otkrije.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Posle pojave tegoba bolest bez zamene zalistka ima loš tok, sa značajnim rizikom od srčane insuficijencije i iznenadne smrti. Zato i blago smanjenje sposobnosti za napor kod osobe sa poznatom teškom stenozom treba odmah prijaviti kardiologu.

Kada se javiti lekaru

Hitno – pozovite 194 ako:

  • izgubite svest, posebno tokom napora,
  • imate jak bol u grudima koji ne prolazi u miru,
  • osetite jako gušenje u miru ili ne možete da ležite.

Bez odlaganja – javite se kardiologu u roku od nekoliko dana ako:

  • imate poznatu aortnu stenozu, a pojavilo se gušenje, bol u grudima ili vrtoglavica pri naporu,
  • primetite da sve manje možete da hodate ili se penjete uz stepenice.

Uskoro – zakažite pregled ako:

  • vam je lekar čuo šum na srcu,
  • imate dvolisni aortni zalistak ili je neko u porodici imao bolest aortnog zalistka.

Pregled

Aortna stenoza se najčešće posumnja kada lekar stetoskopom čuje karakterističan grub šum na srcu. Na kliničkom pregledu kardiologa procenjuju se i krvni pritisak, puls i znaci srčane insuficijencije.

Ultrazvuk srca

Ultrazvuk srca (ehokardiografija) je osnovni pregled. Pokazuje izgled i pokretljivost zalistka, broj listića, kalcifikacije, brzinu protoka i gradijent, površinu otvora, debljinu zida i funkciju leve komore, kao i stanje ostalih zalistaka i aorte. Na osnovu ultrazvuka određuje se stepen stenoze i učestalost kontrola.

Dodatni pregledi

  • EKG – pokazuje znake zadebljanja leve komore i poremećaje ritma.
  • Test opterećenja – samo kod osoba sa teškom stenozom koje navode da nemaju tegobe, pod nadzorom lekara; otkriva skrivene tegobe ili neadekvatan porast pritiska. Kod osoba sa tegobama se ne radi.
  • Stres ehokardiografija sa dobutaminom – kod oslabljenog srca, da bi se razlikovala prava teška stenoza od prividne.
  • CT srca – meri količinu kalcijuma na zalistku kada ultrazvuk nije jasan, a pre TAVI procedure precizno meri zalistak, aortu i krvne sudove kroz koje se uvodi kateter.
  • Koronarografija ili CT koronarografija – pre zamene zalistka, da se proveri da li postoje i suženja koronarnih arterija.
  • NT-proBNP i laboratorijske analize – pomažu u proceni opterećenja srca i pripremi za intervenciju.
  • Magnetna rezonanca srca – kod pojedinih pacijenata za procenu ožiljaka u srčanom mišiću.

Šta nalazi znače

Kod blage stenoze ultrazvuk se obično ponavlja na 2–3 godine, kod umerene na 1–2 godine, a kod teške bez tegoba na 6–12 meseci. Teška stenoza sa tegobama, ili bez tegoba ali sa oslabljenom funkcijom srca ili drugim znacima visokog rizika, predstavlja indikaciju za zamenu zalistka.

Kako se pripremiti za pregled

  • Ponesite prethodne ultrazvučne nalaze, jer je za procenu važno poređenje tokom vremena.
  • Zapišite tegobe pri naporu – koliko možete da hodate, da li vam se ikada smračilo pred očima.
  • Ponesite spisak lekova i nalaze drugih bolesti (bubrezi, pluća), važne za izbor načina lečenja.
  • Pre zamene zalistka obavite pregled stomatologa i sanirajte zube, radi smanjenja rizika od infekcije zalistka (infektivni endokarditis).

Kako se donosi odluka

Odluku o lečenju teške aortne stenoze donosi „srčani tim“ – kardiolog, kardiohirurg i drugi specijalisti – zajedno sa pacijentom. Razmatraju se tegobe, funkcija srca, godine, pridružene bolesti, anatomija zalistka i krvnih sudova, rizik operacije i želje pacijenta.

Praćenje i lekovi

Kod blage i umerene stenoze, i kod teške bez tegoba i sa očuvanom funkcijom srca, preporučuju se redovne kontrole. Lekovi ne mogu da uspore suženje zalistka, ali se leče pridružena stanja:

  • Povišen krvni pritisak – oprezno, postepenim uvođenjem lekova.
  • Atrijalna fibrilacija – lekovi za ritam i antikoagulansi.
  • Srčana insuficijencija – diuretici u pažljivoj dozi do zamene zalistka.
  • Koronarna bolest i holesterol – prema opštim preporukama.

Zamena zalistka

Kod teške aortne stenoze sa tegobama zamena zalistka produžava život i ublažava tegobe. Postoje dva osnovna načina:

  • Hirurška zamena aortnog zalistka (SAVR) – operacija na otvorenom srcu, u opštoj anesteziji, uz mašinu za vantelesni krvotok. Oboleli zalistak se uklanja i zamenjuje mehaničkim ili biološkim zalistkom. Preporučuje se uglavnom mlađim pacijentima (najčešće ispod oko 70 godina) i kada je potrebna i druga operacija na srcu.
  • Transkateterska implantacija aortnog zalistka (TAVI) – novi biološki zalistak, sabijen na kateteru, uvodi se najčešće kroz arteriju u preponi i postavlja unutar starog zalistka, bez otvaranja grudnog koša. Preporučuje se uglavnom starijim pacijentima (najčešće iznad 70 godina) i onima kod kojih je operacija rizična, ako anatomija to dozvoljava.
  • Balon valvuloplastika – privremeno proširenje zalistka balonom, samo kao „most“ do konačnog lečenja kod nestabilnih pacijenata.

Mehanički ili biološki zalistak

  • Mehanički zalistak – traje doživotno, ali zahteva doživotnu terapiju varfarinom i redovne kontrole INR-a.
  • Biološki zalistak – od životinjskog tkiva; ne zahteva trajnu antikoagulantnu terapiju, ali se vremenom troši (obično posle 10–20 godina), pa se ponekad kasnije menja, često kateterom.

Tok zahvata i boravak u bolnici

Posle hirurške zamene zalistka pacijent provodi 1–2 dana u jedinici intenzivne nege, a ukupan boravak u bolnici traje oko 7–10 dana. Posle TAVI procedure pacijent obično ide kući za 2–4 dana. Jedna od mogućih posledica obe metode je usporen ritam, zbog kojeg je ponekad potrebna ugradnja pejsmejkera.

Kardiohirurške operacije i TAVI procedure ne izvode se u Sava Medical Hospital. Kardiolog i kardiohirurg u našoj bolnici obavljaju preglede pre i posle zahvata, pomažu da se odluka donese na vreme i upućuju pacijenta u odgovarajući centar.

Oporavak kod kuće

  • Posle hirurške zamene – grudna kost zarasta 6–8 nedelja; ne podižite teret teži od nekoliko kilograma i ne vozite oko 4–6 nedelja. Povratak kancelarijskom poslu obično je za 6–8 nedelja, a punom opterećenju za oko 3 meseca.
  • Posle TAVI – većina pacijenata se vraća uobičajenim aktivnostima za 1–2 nedelje; mesto uboda u preponi poštedite nekoliko dana.
  • Kardiološka rehabilitacija – preporučuje se posle obe vrste zahvata.
  • Zaštita od infekcije zalistka – dobra higijena zuba i redovni pregledi kod stomatologa; pre pojedinih stomatoloških zahvata potrebni su antibiotici.

Znaci za hitno javljanje

Povišena temperatura bez jasnog razloga, crvenilo ili gnojenje rane, jako gušenje, bol u grudima, nesvestica, iznenadna slabost ruke ili noge, poremećaj govora ili krvarenje kod pacijenata na antikoagulansima zahtevaju hitan pregled.

Kontrole i život posle lečenja

Prvi ultrazvuk srca radi se obično u prvih 1–3 meseca posle zamene, a zatim jednom godišnje, posebno kod bioloških zalistaka. Većina pacijenata posle uspešne zamene zalistka ima znatno manje tegoba i vraća se aktivnom životu.

Najčešća pitanja

Ne. Lekovi ne mogu da prošire suženi zalistak. Oni ublažavaju pridružene tegobe, a jedini efikasan način lečenja teške stenoze sa tegobama je zamena zalistka.

Godine same po sebi nisu prepreka. Zahvaljujući TAVI proceduri zalistak se danas uspešno menja i kod osoba starijih od 80 godina, ako ukupno stanje to dozvoljava.

Kod blage stenoze aktivnost uglavnom nije ograničena. Kod umerene i teške izbegavajte teške napore i takmičarski sport, a intenzitet aktivnosti dogovorite sa kardiologom.

Najčešće 10–20 godina, a kod mlađih osoba kraće. Kada se istroši, često se može zameniti kateterom, ugradnjom novog zalistka unutar starog.

Kod mehaničkog zalistka da, doživotno. Kod biološkog zalistka i posle TAVI najčešće se daje samo aspirin, osim ako postoji drugi razlog, npr. atrijalna fibrilacija.

Posle zamene zalistka pre zahvata koji oštećuju desni ili koren zuba savetuje se antibiotik, prema uputstvu lekara. Kod same stenoze bez veštačkog zalistka to obično nije potrebno.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.