Kako se donosi odluka
Lečenje zavisi od oblika bolesti. CPPD bez simptoma se ne leči. Akutni napadi se smiruju kao kod pseudogihta, hronični oblik zahteva dugotrajnu terapiju, a pridružene metaboličke bolesti se leče posebno. Lekovi koji bi rastvorili kristale kalcijum-pirofosfata za sada ne postoje.
Lečenje akutnih napada
Kratko: punkcija i injekcija kortikosteroida u zglob, kolhicin u maloj dozi, nesteroidni antiinflamatorni lekovi ili kratka kura kortikosteroida u tabletama. Detaljnije u tekstu o pseudogihtu.
Lečenje oblika sličnog artrozi
- Vežbe – jačanje mišića oko zgloba i održavanje pokretljivosti, kao kod osteoartritisa.
- Lekovi protiv bolova – paracetamol, antiinflamatorni gel ili kratko nesteroidni lekovi u tabletama.
- Pomagala – štap, udlaga za ručni zglob, prilagođavanje svakodnevnih aktivnosti.
Lečenje hroničnog zapaljenskog oblika
- Kolhicin u maloj dozi – svakodnevno, za smanjenje upale i broja napada.
- Nesteroidni antiinflamatorni lekovi – uz zaštitu želuca, kod pacijenata sa očuvanom funkcijom bubrega.
- Male doze kortikosteroida – kod pojedinih pacijenata, uz praćenje neželjenih efekata.
- Hidroksihlorohin ili metotreksat – kod upornog hroničnog artritisa; dokazi o delotvornosti su ograničeni, pa se primenjuju pojedinačno.
- Lekovi koji blokiraju interleukin 1 ili 6 – u retkim teškim slučajevima, u specijalizovanim centrima.
Lečenje pridruženih bolesti
- Hiperparatireoidizam – hirurško uklanjanje uvećane paraštitaste žlezde kada postoje indikacije; posle operacije napadi mogu privremeno biti češći.
- Hemohromatoza – redovno puštanje krvi (venesekcija) smanjuje gvožđe i čuva jetru i srce, ali zglobne tegobe se ne popravljaju uvek.
- Nizak magnezijum – nadoknada magnezijuma i izmena lekova koji ga snižavaju.
Prilagođavanje lečenja starijim pacijentima
Većina obolelih je starija od 65 godina i ima i druge bolesti. Kod smanjene funkcije bubrega doza kolhicina se smanjuje, a nesteroidni lekovi se izbegavaju ili koriste vrlo kratko. Kod osoba koje uzimaju lekove za razređivanje krvi injekcija u zglob se planira uz proveru nalaza zgrušavanja. Posebno se vodi računa o riziku od pada: bol i otok kolena ili skočnog zgloba remete hod, pa su u periodima pogoršanja korisni štap ili hodalica i pomoć ukućana.
Zaštita zglobova u svakodnevnom životu
Ravnomerno raspoređivanje opterećenja tokom dana, izbegavanje dugog klečanja i nošenja teških tereta, udobna obuća sa mekim đonom i redovne kratke šetnje pomažu da tegobe ostanu blage. Kod zahvaćenosti ručnog zgloba korisna je udlaga pri napornijim poslovima, a kod ramena vežbe koje održavaju pokretljivost bez podizanja tereta iznad glave.
Operativno lečenje
Kod uznapredovalog oštećenja zgloba ortoped može predložiti ugradnju veštačkog kolena, kuka ili ramena. Rezultati su slični kao kod obične artroze. Kod pritiska kalcifikata na kičmenu moždinu u vratu potrebna je neurohirurška operacija.
Oporavak i okvirni rokovi
Akutni napad prolazi za nekoliko dana do dve nedelje. Kod hroničnog oblika efekat kolhicina se procenjuje posle nekoliko nedelja, a hidroksihlorohina i metotreksata posle dva do tri meseca. Fizička aktivnost se održava prema tegobama; mirovanje se savetuje samo tokom akutne upale.
Kada se hitno javiti
Javite se odmah ako se javi vruć i otečen zglob uz temperaturu, jak bol u vratu sa temperaturom, slabost ruku ili nogu, ili jak proliv uz kolhicin.
Kontrole i svakodnevni život
Kontrole se dogovaraju prema obliku bolesti: kod oblika bez tegoba nisu potrebne, a kod hroničnog artritisa su na tri do šest meseci, uz analize radi bezbednosti lekova. Ishrana ne utiče na taloženje kristala, a kalcijum iz hrane ne treba ograničavati. Redovno kretanje i održavanje primerene težine čuvaju zglobove.