Meni
Zakažite pregled

Čir dvanaestopalačnog creva (duodenalni ulkus)

Gastroenterologija

Čir dvanaestopalačnog creva je dublje oštećenje sluznice početnog dela tankog creva, neposredno iza želuca. Nastaje kada zaštita sluznice nije dovoljna da je sačuva od kiseline i drugih štetnih uticaja.

Najčešći uzroci su infekcija Helicobacter pylori i lekovi iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih lekova. Većina nekomplikovanih čireva može da se izleči lekovima, ali je važno ukloniti uzrok i prepoznati krvarenje ili druge komplikacije na vreme.

Anatomski prikaz organa za varenje
Organi za varenje: jednjak, želudac, tanko i debelo crevo.
Ilustracija: National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases, National Institutes of Health.

Dvanaestopalačno crevo (duodenum) dugo je dvadesetak do tridesetak centimetara i u obliku slova C obavija glavu gušterače. U njega se iz želuca prazni kisela hrana, a sa druge strane stižu žuč i sokovi gušterače, koji kiselinu neutrališu. Najveći broj čireva nastaje u prvom, proširenom delu creva, odmah iza želučanog izlaza (pilorusa), koji se naziva bulbus. Čir se od plitke ranice, erozije, razlikuje po dubini: prolazi kroz ceo sloj sluznice i na pregledu je obično veći od pola centimetra.

Zajedno sa čirom na želucu, ovaj čir spada u peptičku ulkusnu bolest, ali se po nekim osobinama razlikuje: češće boli natašte i noću, po pravilu brže zarasta i gotovo nikada nije zloćudan. Kada se otkrije i ukloni uzrok, većina ljudi se potpuno oporavi, a ponovni čir postaje redak. Bez toga bolest ima sklonost da se vraća u talasima, ponekad godinama, i tada raste rizik od komplikacija.

Šta dovodi do čira

  • Helicobacter pylori: bakterija menja zaštitne mehanizme i uslove u želucu i dvanaestopalačnom crevu. Lečenje infekcije smanjuje rizik ponovnog čira.
  • Lekovi protiv bolova: ibuprofen, diklofenak i slični preparati, kao i aspirin, mogu oštetiti sluznicu. Rizik raste uz određene kombinacije lekova i prethodni čir.
  • Pušenje: ometa zarastanje i doprinosi ponavljanju bolesti.
  • Ređi uzroci: izrazito povećano stvaranje kiseline i druga oboljenja razmatraju se kada se čir vraća ili teško zarasta.

Začinjena hrana i svakodnevni stres nisu glavni uzroci peptičnog ulkusa, iako mogu pojačati tegobe. Čir može postojati i bez tipičnih bolova, posebno kod nekih osoba koje uzimaju rizične lekove.

Kako nastaje čir dvanaestopalačnog creva

Sluznicu dvanaestopalačnog creva od kiseline iz želuca štite sluz i bikarbonat (prirodna baza koju luči sluznica i gušterača), kao i dobar protok krvi. Čir nastaje kada u crevo stiže više kiseline nego što ono može da neutrališe ili kada je odbrana oslabljena. Kod infekcije Helicobacter pylori bakterija najčešće naseljava završni deo želuca, antrum, i izaziva upalu (gastritis) koja remeti hormonsku kontrolu lučenja kiseline: raste nivo hormona gastrina, pa želudac luči više kiseline. Višak kiseline menja sluznicu bulbusa, bakterija je naseljava, a upala i kiselina zajedno stvaraju ranu.

Lekovi iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih lekova (NSAIL) deluju drugačije: smanjuju stvaranje prostaglandina, materija koje podstiču lučenje sluzi i bikarbonata i održavaju protok krvi kroz sluznicu. Kombinacija infekcije i ovih lekova višestruko povećava rizik od čira i krvarenja.

Udeo čireva povezanih sa bakterijom razlikuje se među zemljama i opada tamo gde je infekcija sve ređa. Tu raste udeo čireva od lekova i čireva bez jasnog uzroka (idiopatskih), koji se češće vraćaju.

Dodatni faktori rizika

  • Lekovi uz NSAIL – kortikosteroidi, lekovi protiv zgrušavanja krvi, klopidogrel i antidepresivi iz grupe SSRI ne izazivaju sami čir u istoj meri, ali uz NSAIL ili aspirin povećavaju rizik od krvarenja.
  • Starije životno doba – posle 65. godine komplikacije su češće, a tegobe blaže, pa se čir kasnije otkriva.
  • Retka oboljenja – Zolinger-Elisonov sindrom (tumor koji luči gastrin), Kronova bolest i neke infekcije kod oslabljenog imuniteta; na njih upućuju višestruki čirevi, čirevi dalje od bulbusa ili čir koji se vraća uprkos lečenju.

Kako se smanjuje rizik

  • Pažljiva upotreba lekova protiv bolova – za povremeni bol najčešće je pogodniji paracetamol, a NSAIL se, kada je potreban, uzima u najmanjoj delotvornoj dozi najkraće moguće.
  • Zaštita pri dugotrajnoj terapiji – osobe sa ranijim čirom koje moraju dugo da uzimaju NSAIL ili aspirin testiraju se na Helicobacter pylori i, po proceni lekara, uz te lekove uzimaju lek koji smanjuje kiselinu.

Uobičajeni simptomi

  • Bol ili pečenje u gornjem stomaku: često natašte ili noću, ponekad sa privremenim olakšanjem nakon jela.
  • Mučnina i nadutost: mogu pratiti bol, ali nisu specifične za čir.
  • Punoća ili promena apetita: ponavljane tegobe mogu smanjiti unos hrane.

Sam odnos bola i obroka ne može pouzdano razlikovati čir dvanaestopalačnog creva od drugih bolesti.

Znaci komplikacija

Povraćanje krvi ili sadržaja nalik talogu kafe, crna katranasta stolica, vrtoglavica ili nesvestica mogu značiti krvarenje i zahtevaju hitnu pomoć. Nagao veoma jak bol i tvrd, izrazito osetljiv stomak mogu ukazivati na perforaciju, odnosno probijanje zida creva. Uporno povraćanje i nemogućnost uzimanja tečnosti mogu biti znak poremećenog prolaska sadržaja.

Kod ovih simptoma ne treba čekati zakazanu kontrolu niti samostalno povećavati lekove za kiselinu.

Kako bol izgleda kod čira dvanaestopalačnog creva

Bol je najčešće u sredini gornjeg dela stomaka, ispod grudne kosti, i opisuje se kao tup, glodajući ili kao osećaj gladi. Tipično se javlja dva do tri sata posle obroka, kada je želudac prazan, i često budi iz sna posle ponoći. Hrana ili antacid ga privremeno ublaže. Tegobe se često javljaju u periodima od nekoliko dana do nekoliko nedelja, smenjuju se sa mirnim periodima i mogu se vraćati u određeno doba godine. Ovaj obrazac je samo putokaz: kod mnogih ljudi bol nema nijednu od ovih osobina.

Manje tipične tegobe

  • Bol koji se širi u leđa – posebno ako postane stalan i jači, može značiti da čir sa zadnjeg zida creva prodire prema gušterači.
  • Umor, bledilo i zaduvanost – znaci malokrvnosti zbog sporog, neprimetnog krvarenja; kod starijih osoba i onih koji uzimaju NSAIL to ponekad bude i prvi znak čira.

Slične tegobe izazivaju i funkcionalna dispepsija (tegobe bez vidljivog oštećenja), refluksna bolest, kamen u žučnoj kesi, upala gušterače, a kod starijih ljudi i srčani udar. Zato se uzrok ne određuje samo po opisu bola.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Uz lekove koji smanjuju kiselinu bol obično popusti za nekoliko dana, iako zarastanje traje duže. Ponavljani čirevi mogu ostaviti ožiljke koji deformišu bulbus i postepeno sužavaju prolaz iz želuca; tada se javljaju rana sitost, nadimanje posle malih obroka, povraćanje hrane pojedene mnogo sati ranije i mršavljenje. Čir na zadnjem zidu bulbusa češće krvari, jer je blizu veće arterije, dok čir na prednjem zidu češće dovodi do perforacije.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – povraćanje krvi ili tamnog sadržaja, crna katranasta stolica, nesvestica ili iznenadan, vrlo jak bol u stomaku (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – u roku od nekoliko dana ako vas bol redovno budi noću, ne popušta uz lekove za kiselinu, često povraćate, nenamerno gubite na težini, ako je otkrivena malokrvnost ili ako tegobe imate dok uzimate NSAIL, aspirin ili lekove protiv zgrušavanja krvi.
  • Uskoro – zakažite pregled ako se bol u gornjem delu stomaka ponavlja nedeljama, ako ste ranije imali čir pa se tegobe vraćaju ili ako je test na Helicobacter pylori pozitivan.

Kako se potvrđuje dijagnoza

  • Gastroskopija: omogućava direktan pregled čira i okolne sluznice, procenu krvarenja i, kada je potrebno, endoskopsko lečenje. Uzorci želuca mogu se koristiti za H. pylori.
  • Testiranje na H. pylori: izdisajni test, test antigena u stolici ili testovi iz biopsije biraju se prema okolnostima. Antitela u krvi nisu pogodna za potvrdu izlečenja.
  • Krvna slika i druge analize: procenjuju anemiju, gubitak krvi i opšte stanje.
  • Dodatno snimanje: potrebno je kod sumnje na perforaciju, opstrukciju ili drugi uzrok akutnog bola.

Lekaru treba prijaviti aspirin, lekove protiv bolova i lekove koji utiču na zgrušavanje krvi. Oni utiču na procenu rizika i plan zahvata, ali se ne prekidaju samoinicijativno.

Negativan test na H. pylori tokom krvarenja ili uz određene lekove ne isključuje uvek infekciju. Nekada je potrebno ponoviti test pod odgovarajućim uslovima.

Endoskopski snimak čira dvanaestopalačnog creva sa vidljivim krvnim sudom na dnu
Čir dvanaestopalačnog creva veličine oko 10 mm viđen tokom gastroskopije: udubljena rana sa otečenim ivicama i vidljivim krvnim sudom na dnu, kod bolesnika sa krvarenjem. Izvor: Jmarchn / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0.

Razgovor i pregled kod lekara

Na kliničkom pregledu gastroenterologa lekar se raspituje o vrsti i vremenu bola, ranijim čirevima, pušenju, alkoholu i o svim lekovima, uključujući preparate kupljene bez recepta. Gastroskopija se savetuje bez odlaganja kod znakova krvarenja, malokrvnosti, gubitka težine, upornog povraćanja ili novih tegoba u starijem životnom dobu; kod mlađih bez tih znakova često se prvo radi neinvazivni test na Helicobacter pylori.

Šta nalaz gastroskopije znači

Lekar opisuje veličinu i mesto čira, njegovo dno i okolnu sluznicu, kao i da li je bulbus deformisan ožiljcima. Kod krvarenja izgled dna čira opisuje se Forrestovom klasifikacijom: čir koji aktivno krvari ili na čijem dnu se vidi krvni sud ima visok rizik od ponovnog krvarenja i leči se tokom samog pregleda, dok čir sa čistim belim dnom ima mali rizik. Sa samog čira dvanaestopalačnog creva uzorci se obično ne uzimaju, jer je zloćudna promena na tom mestu izuzetno retka; uzimaju se kada čir izgleda neobično. Uzorci sluznice želuca služe za dokazivanje bakterije i procenu gastritisa.

Dodatni testovi u posebnim situacijama

  • Gastrin u krvi – kod višestrukih čireva, čireva dalje od bulbusa, upornog proliva ili čira koji se vraća bez jasnog uzroka; lekovi za kiselinu povećavaju gastrin, pa se priprema za ovu analizu planira sa lekarom.
  • CT abdomena – kod sumnje na perforaciju prikazuje vazduh izvan creva i tečnost u trbuhu, a kod suženja procenjuje prolaz.
  • Ultrazvuk abdomena – ne prikazuje čir, ali pomaže da se isključe bolesti žučne kese, jetre i gušterače.
  • Kultura i test osetljivosti – iz uzorka sluznice, kada lečenje bakterije ne uspe, kako bi se izabrali antibiotici na koje je ona osetljiva.

Kako se pripremiti za pregled

  • Spisak lekova i nalaza – ponesite spisak svih lekova sa dozama, uključujući suplemente, podatak o ranijim antibioticima i alergijama, kao i ranije nalaze.
  • Dnevnik tegoba – zapišite kada se bol javlja, kako zavisi od obroka i noći, i da li ste primetili tamnu stolicu.
  • Priprema za gastroskopiju – obično se ne jede oko šest sati pre pregleda, a mala količina vode dozvoljena je do dva sata ranije; ako se posle sedacije ne sme voziti, dođite u pratnji.
  • Lekovi za kiselinu i testiranje – ako je planiran test na bakteriju, pitajte lekara da li i kada treba napraviti pauzu; ne prekidajte lekove na svoju ruku.
  • Pitanja za lekara – šta je uzrok čira, koliko traje lečenje, kada se radi kontrolni test i koje lekove protiv bolova smete da koristite.

Lečenje nekomplikovanog čira

  • Smanjenje kiseline: inhibitori protonske pumpe omogućavaju zarastanje. Trajanje se prilagođava nalazu i uzroku, često nekoliko nedelja.
  • Uklanjanje H. pylori: koristi se kombinovana terapija prema preporuci lekara, uz uvažavanje prethodnih antibiotika, alergija i otpornosti bakterije.
  • Procena rizičnih lekova: mogućnost prestanka, zamene ili zaštite želuca dogovara se sa lekarom. To je posebno važno kada je aspirin potreban zbog kardiovaskularne bolesti.
  • Promena navika: prestanak pušenja, izbegavanje prekomernog alkohola i redovni obroci prema podnošenju pomažu oporavku.

Antacidi mogu kratkotrajno ublažiti tegobe, ali nisu zamena za lečenje uzroka. Ne postoji posebna hrana koja sama zatvara čir.

Kontrola izlečenja

Nakon terapije za H. pylori potrebno je potvrditi eradikaciju izdisajnim testom ili testom stolice. Test se radi najmanje četiri nedelje nakon antibiotika i bizmuta, uz dogovorenu pauzu inhibitora protonske pumpe oko dve nedelje. Pripremu treba uskladiti sa lekarom, naročito posle komplikovanog čira.

Kontrolna gastroskopija nije obavezna kod svakog nekomplikovanog duodenalnog ulkusa koji se uspešno leči. Potrebna je prema toku bolesti, upornim tegobama, sumnjivom nalazu ili komplikacijama.

Krvarenje i operacija

Krvarenje se često zaustavlja endoskopski, uz lekove i bolničko praćenje. Ako to nije dovoljno, razmatraju se intervenciona radiologija ili operacija. Perforacija i određena suženja zahtevaju hitnu hiruršku procenu. Vreme otpusta i oporavak zavise od komplikacije i sprovedenog postupka.

Kako se donosi odluka o lečenju

Plan zavisi od uzroka čira, od toga da li postoje komplikacije i da li pacijent mora da nastavi lekove koji oštećuju sluznicu. Nekomplikovan čir leči se kod kuće, tabletama. Krvarenje, perforacija i izraženo suženje leče se u bolnici, a o endoskopskoj intervenciji ili operaciji odlučuju zajedno gastroenterolog i hirurg.

Tok lečenja nekomplikovanog čira

  1. Utvrđivanje uzroka – test na Helicobacter pylori i provera svih lekova protiv bolova i lekova koji utiču na zgrušavanje krvi.
  2. Eradikaciona terapija – kada je bakterija prisutna, najčešće se 14 dana uzima kombinacija leka za kiselinu, bizmuta i dva antibiotika ili drugih antibiotskih kombinacija, prema lokalnoj otpornosti bakterije. Šeme lečenja i njihove neželjene efekte detaljnije opisuje tekst o čiru na želucu.
  3. Inhibitor protonske pumpe (IPP) – lek koji snažno smanjuje lučenje kiseline; najbolje deluje kada se popije oko pola sata pre doručka. Čir dvanaestopalačnog creva obično zarasta brže od čira na želucu, a ukupno trajanje određuje lekar prema veličini čira, uzroku i daljoj potrebi za rizičnim lekovima.

Lekove treba uzimati po rasporedu do kraja, i kada bol prestane, jer preskakanje doza antibiotika smanjuje uspeh i pogoduje otpornosti bakterije.

Lečenje krvarenja u bolnici

Težina krvarenja procenjuje se prema pulsu, krvnom pritisku, krvnoj slici i bodovnim skalama kao što je Glasgow-Blatchford skor; osobe sa veoma malim rizikom ponekad se leče bez prijema. Ostali primaju tečnost u venu i lek za kiselinu, a po potrebi i transfuziju krvi. Gastroskopija se radi najčešće u prvih 24 sata, a krvni sud u dnu čira zatvara se endoskopskim kopčama, toplotom ili injekcijom leka uz drugu metodu. Posle zaustavljanja IPP se oko tri dana daje u visokoj dozi, pa nastavlja u tabletama. Ako krvarenje ponovo nastane, endoskopija se ponavlja; ako ni to ne uspe, interventni radiolog kroz arteriju na preponi zatvara krvni sud (angiografska embolizacija), a ređe je potrebna operacija. Boravak u bolnici traje obično nekoliko dana.

Operacija kod perforacije i suženja

  • Zatvaranje perforacije – hitna operacija u opštoj anesteziji, najčešće laparoskopski, kroz nekoliko malih rezova, ili otvoreno; otvor se zašije i prekrije delom masnog tkiva iz trbuha (omentumom), a trbušna duplja se ispere. Kod pojedinih stabilnih pacijenata sa već zatvorenim probojem moguće je lečenje bez operacije, uz bolničko praćenje.
  • Endoskopsko proširenje balonom – kod suženja izlaza iz želuca nastalog od ožiljaka; po potrebi se ponavlja, a kada ne uspe, razmatra se operacija.

Oporavak i okvirni rokovi

  • Zarastanje – kod većine nekomplikovanih čireva dvanaestopalačnog creva za četiri do osam nedelja od početka lečenja.
  • Kontrolni test na bakteriju – najranije četiri nedelje posle završetka terapije, kako je opisano u delu o kontroli izlečenja.
  • Posao – kod nekomplikovanog čira obično bez bolovanja ili posle nekoliko dana; posle krvarenja najčešće za jednu do dve nedelje, zavisno od malokrvnosti i vrste posla.
  • Posle operacije perforacije – lakši i kancelarijski posao okvirno posle dve do četiri nedelje, a dizanje tereta i teži fizički napor tek posle oko šest nedelja, prema savetu hirurga.
  • Malokrvnost – posle krvarenja preparati gvožđa uzimaju se obično nekoliko meseci, uz kontrolu krvne slike.

Znaci za hitno javljanje

Odmah pozovite 194 ili idite u hitnu službu ako se pojave povraćanje krvi ili tamnog sadržaja, crna katranasta stolica, jaka slabost, nesvestica ili nagao jak bol u stomaku. Posle operacije hitni su i visoka temperatura, pojačan bol i gnojenje rane.

Kontrole i život sa bolešću

  • Lekovi protiv bolova – za glavobolju, zubobolju ili bol u zglobovima prvi izbor je obično paracetamol; ako je NSAIL neophodan, uzima se samo po dogovoru i uz zaštitu želuca.
  • Aspirin i lekovi protiv zgrušavanja krvi – posle krvarenja vraćaju se što ranije kada je to bezbedno, često u roku od nekoliko dana, prema zajedničkoj odluci gastroenterologa i kardiologa.
  • Dugotrajni IPP – potreban je osobama koje moraju da nastave NSAIL ili aspirin uz povećan rizik, kao i kod idiopatskog čira; lekar povremeno procenjuje da li je i dalje potreban.

Ako se tegobe vrate ili je test na bakteriju negativan bez upotrebe NSAIL-a, ponovo se proveravaju infekcija, skriveni lekovi protiv bolova (i u kombinovanim preparatima protiv prehlade) i ređi uzroci. Pristup čiru koji uprkos lečenju ne zarasta opisan je u tekstu o hroničnom čiru na želucu koji ne zarasta.

Najčešća pitanja

Duodenalni ulkus je gotovo uvek dobroćudan i nije uobičajena prekancerozna promena. Sumnjivi ili nezarastajući nalazi ipak zahtevaju dodatnu procenu; čirevi želuca imaju drugačiji dijagnostički pristup.

Ne. Može kratkotrajno promeniti osećaj nelagodnosti, ali ne uklanja infekciju niti zamenjuje propisanu terapiju.

Kod čira treba izbegavati samoinicijativne nesteroidne analgetike. Lekar ili farmaceut mogu preporučiti odgovarajuću alternativu prema drugim bolestima i terapiji.

Čir može ponovo nastati ako infekcija ostane prisutna. Poboljšanje simptoma ne dokazuje da je bakterija uklonjena.

Ne. Većina se leči lekovima. Operacija se razmatra kod perforacije, određenih krvarenja ili opstrukcije i drugih posebno procenjenih okolnosti.

Bakterija se najčešće prenosi u detinjstvu, bliskim kontaktom u porodici. Američke smernice iz 2024. savetuju da se razmotri testiranje odraslih ukućana zaražene osobe, a testiranje je posebno opravdano ako imaju tegobe ili karcinom želuca u porodici.

Recite to lekaru pre početka terapije. Postoje šeme za uklanjanje bakterije bez amoksicilina, na primer četvorostruka terapija sa bizmutom, a ponekad se savetuje i provera alergije kod alergologa, jer se kod mnogih osoba sumnja na alergiju ne potvrdi.

Najbolje je izbegavati alkohol dok čir ne zaraste, jer dodatno oštećuje sluznicu. Tokom uzimanja metronidazola i najmanje tri dana posle njega alkohol se ne pije, jer može izazvati mučninu, povraćanje, crvenilo i lupanje srca.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.