Laboratorijske analize u gastroenterologiji obuhvataju analize krvi, stolice i izdahnutog vazduha kojima se procenjuju jetra, gušterača, želudac i creva. Često su prvi korak posle pregleda: usmeravaju dalje ispitivanje i pomažu da se izbegnu nepotrebni endoskopski pregledi, ali i da se ne propusti bolest koja ih zahteva.
Pojedinačna vrednost retko postavlja dijagnozu. Lekar posmatra obrazac nalaza, tegobe i rezultate pregleda zajedno.
Koje se analize rade i kada
- Jetrene probe – ALT i AST rastu kod oštećenja jetrenih ćelija (masna jetra, virusni hepatitis, alkohol, lekovi), a alkalna fosfataza i GGT kod zastoja žuči. Albumin i INR pokazuju koliko jetra dobro stvara belančevine i faktore zgrušavanja, što je važno kod ciroze.
- Bilirubin – žuta boja koja nastaje razgradnjom crvenih krvnih zrnaca. Povišen direktni bilirubin upućuje na bolest jetre ili žučnih puteva, a blago povišen indirektni, koji raste pri gladovanju, najčešće na bezopasan Žilberov sindrom.
- Amilaza i lipaza – enzimi gušterače; lipaza više od tri puta iznad gornje granice uz tipičan bol upućuje na akutni pankreatitis.
- Kompletna krvna slika – otkriva anemiju, znake upale i nizak broj trombocita, koji može biti znak uznapredovale bolesti jetre.
- Gvožđe i feritin – feritin najbolje pokazuje zalihe gvožđa, ali raste i kod upale. Kod muškaraca i žena posle menopauze nedostatak gvožđa bez jasnog uzroka obično zahteva pregled želuca i creva.
- Serologija na celijakiju – antitela na tkivnu transglutaminazu (tTG-IgA) uz ukupni IgA; kod manjka IgA koriste se testovi klase IgG. Prema evropskim smernicama iz 2025, kod odraslih mlađih od 45 godina sa vrednošću deset i više puta iznad gornje granice, potvrđenom u drugom uzorku, celijakija se može dijagnostikovati i bez biopsije.
- Markeri hepatitisa – HBsAg pokazuje prisutnu infekciju hepatitisom B, anti-HBc preležanu ili prisutnu infekciju, a anti-HBs zaštitu posle vakcine ili preležane bolesti. Pozitivna anti-HCV antitela traže proveru HCV RNK, koja potvrđuje aktivan hepatitis C.
- Fekalni kalprotektin – belančevina iz belih krvnih zrnaca u stolici; povišena vrednost upućuje na upalu creva, kao kod ulceroznog kolitisa ili Kronove bolesti, a normalna podržava funkcionalnu bolest, kao što je sindrom iritabilnog creva.
- Imunohemijski test na skriveno krvarenje (FIT) – meri ljudski hemoglobin u stolici i ne zahteva dijetu. Koristi se u skriningu raka debelog creva, a kod osoba sa tegobama vrednost od 10 µg/g ili više, prema britanskim smernicama, zahteva brzu kolonoskopiju.
- Testovi na Helicobacter pylori – antigen u stolici (monoklonski test) i izdisajni test sa ureom služe za dijagnozu i za potvrdu izlečenja, najranije 4 nedelje posle terapije. Antitela u krvi ne razlikuju aktivnu od preležane infekcije i ne koriste se za kontrolu. Bakterija je čest uzrok gastritisa i čira na želucu.
Kako se pripremiti
- Natašte – krv za jetrene probe i druge analize najbolje je vaditi ujutro, posle 8 do 12 sati bez hrane.
- Alkohol i napor – dan-dva pre analize izbegavajte alkohol i težak fizički napor, jer prolazno povišavaju enzime.
- Gluten pre testa na celijakiju – nemojte započinjati bezglutensku ishranu pre testiranja, jer test tada može biti lažno negativan.
- Lekovi pre testova na H. pylori – inhibitori protonske pumpe prekidaju se 2 nedelje ranije, a antibiotici i bizmut 4 nedelje, po dogovoru sa lekarom. Za izdisajni test dođite natašte i ne pušite.
- Kalprotektin – recite ako uzimate lekove protiv bolova i upale (NSAIL), jer mogu povisiti vrednost.
- Uzorak stolice – uzmite ga u čistu posudu ili priborom iz kompleta, a ne iz vode u WC šolji, i dostavite u roku koji navede laboratorija. Za FIT izbegavajte uzorkovanje tokom menstruacije ili krvarenja iz hemoroida.
Kako izgleda uzimanje uzorka
Krv se vadi iz vene u nekoliko minuta. Uzorak stolice uzimate kod kuće. Kod izdisajnog testa pacijent duva u kesicu ili epruvetu, popije napitak sa ureom, a posle oko 30 minuta ponovo daje uzorak daha; ceo test traje manje od sat vremena.
Šta nalaz pokazuje
Blago povišene jetrene probe česte su i često se normalizuju pri ponavljanju; trajno povišene vrednosti zahtevaju dalju obradu, obično ultrazvuk abdomena i markere hepatitisa. Pozitivna serologija na celijakiju najčešće vodi ka gastroskopiji sa biopsijom.
Ograničenja
Normalne jetrene probe ne isključuju ožiljavanje jetre, a negativan FIT ne isključuje sve bolesti creva – ako tegobe traju, potrebna je dalja obrada. Referentne vrednosti razlikuju se između laboratorija.
Posle analize
Posle vađenja krvi možete jesti i nastaviti uobičajene aktivnosti. Većina rezultata gotova je za jedan do tri dana; kod pozitivnog nalaza gastroenterolog predlaže dalji plan.
Najčešća pitanja
Da li je moguće imati hepatitis uz normalne jetrene probe?
Da. Hronični hepatitis B i C mogu dugo proticati uz normalne ili blago povišene enzime, pa se testiranje savetuje i bez tegoba, posebno kod osoba sa faktorima rizika.
Već sam na bezglutenskoj ishrani – mogu li da se testiram na celijakiju?
Test može biti lažno negativan. Lekar može predložiti ponovno uvođenje glutena, najmanje 3 g dnevno tokom 6 nedelja, ili prvo genetski test koji može isključiti celijakiju.
Da li dijeta utiče na test na skriveno krvarenje?
Ne. FIT reaguje samo na ljudski hemoglobin, pa meso, povrće i preparati gvožđa ne utiču na rezultat, za razliku od starijih testova.
Koliko dugo posle terapije za H. pylori treba da se testiram?
Najranije 4 nedelje posle završetka antibiotika, uz pauzu inhibitora protonske pumpe od 2 nedelje pre testa. Potvrda izlečenja izdisajnim testom ili antigenom u stolici preporučuje se svima.
Zašto se jetrene probe ponavljaju?
Prolazni porast enzima može nastati posle napora, alkohola, lekova ili virusne infekcije. Ponavljanje posle nekoliko nedelja pokazuje da li je porast trajan i da li je potrebno dalje ispitivanje.






