Meni
Zakažite pregled

Čir na želucu (ulkus želuca)

Gastroenterologija

Čir na želucu (ulkus želuca) je rana na unutrašnjoj oblozi želuca – sluznici – koja je dublja od površinskog oštećenja i prodire kroz ceo sloj sluznice. Na gastroskopiji se obično vidi kao okrugla ili ovalna rana veća od pola centimetra, sa belkastim dnom. Plića i manja oštećenja nazivaju se erozije i češće su deo gastritisa.

Čir na želucu i čir na dvanaestopalačnom crevu zajedno se nazivaju peptička ulkusna bolest. Dva najvažnija uzroka su infekcija bakterijom Helicobacter pylori i lekovi protiv bolova i upale iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih lekova (NSAIL), kao što su ibuprofen, diklofenak, naproksen i aspirin. Kada se uzrok ukloni, a želudačna kiselina smanji lekovima, većina čireva zaraste za šest do dvanaest nedelja.

Za razliku od čira dvanaestopalačnog creva, čir na želucu u malom broju slučajeva može biti znak karcinoma želuca. Zato se tokom gastroskopije uzimaju uzorci tkiva, a zarastanje se po pravilu proverava kontrolnom gastroskopijom.

Neprepoznat ili nelečen čir može dovesti do ozbiljnih komplikacija – krvarenja, probijanja zida želuca (perforacije) ili suženja izlaza iz želuca. Krvarenje i perforacija su hitna stanja koja zahtevaju lečenje u bolnici.

Kako nastaje čir

Sluznica želuca je stalno izložena jakoj kiselini i enzimu pepsinu, koji razgrađuje belančevine. Od samovarenja je štite sloj sluzi, bikarbonat koji neutrališe kiselinu, dobar protok krvi i materije prostaglandini, koje podstiču sve ove zaštitne mehanizme. Čir nastaje kada se ravnoteža poremeti – najčešće ne zato što je kiseline previše, već zato što je zaštita oslabljena.

Ilustracija tela i preseka želuca sa čirom na unutrašnjem zidu; oznake na srpskom.
Čir na želucu je rana na sluzokoži koja prodire dublje od površinskog sloja zida želuca. Izvor: BruceBlaus / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski.

Glavni uzroci

  • Helicobacter pylori – bakterija koja živi u sluzi želuca, izaziva hroničnu upalu i oštećuje zaštitni sloj. Najčešće se dobija u detinjstvu, u porodici, i ostaje doživotno ako se ne leči. Većina zaraženih nikada ne dobije čir, ali je rizik kod njih višestruko veći, a infekcija je povezana i sa karcinomom želuca.
  • NSAIL i aspirin – koče stvaranje prostaglandina u celom telu, pa i u želucu. Čir mogu izazvati i u obliku tableta, injekcija ili čepića, a i aspirin u maloj dozi koji se pije za zaštitu srca. Rizik raste sa dozom, trajanjem upotrebe i godinama, kao i kod istovremenog uzimanja lekova protiv zgrušavanja krvi, kortikosteroida ili nekih antidepresiva.

Kombinacija infekcije Helicobacter pylori i NSAIL-a višestruko povećava rizik od čira i krvarenja, više nego svaki od ova dva činioca pojedinačno.

Ređi uzroci

  • Teška bolest i stres organizma – takozvani stresni ulkus kod teško obolelih, posle velikih operacija, opekotina ili u jedinici intenzivne nege.
  • Zolinger-Elisonov sindrom – redak tumor (gastrinom) koji luči hormon gastrin i izaziva veliko stvaranje kiseline, sa višestrukim i upornim čirevima.
  • Drugi lekovi – bisfosfonati za osteoporozu, tablete kalijum-hlorida, pojedini lekovi za lečenje raka.
  • Druge bolesti – Kronova bolest, virusne infekcije kod osoba sa oslabljenim imunitetom, ciroza jetre i teška bubrežna bolest.
  • Nepoznat uzrok – idiopatski oblik, bez infekcije i bez NSAIL-a; čini sve veći udeo čireva i češće se vraća.

Faktori rizika

  • Pušenje – povećava rizik i usporava zarastanje.
  • Starije životno doba – posebno posle 65. godine, kada su komplikacije češće.
  • Ranija ulkusna bolest ili krvarenje – najjači pojedinačni faktor rizika za novi čir kod korisnika NSAIL-a.
  • Prekomerno pijenje alkohola – oštećuje sluznicu i otežava zarastanje.

Stres i ljuta hrana sami po sebi ne izazivaju čir, ali kod nekih ljudi pojačavaju tegobe.

Vrste čira

Čirevi se razlikuju prema mestu (telo želuca, ugao ili završni deo, antrum, i kanal ka dvanaestopalačnom crevu), uzroku i prisustvu komplikacija. Najvažnija je podela na nekomplikovan čir, koji se leči lekovima kod kuće, i komplikovan čir, koji krvari, probija zid ili sužava prolaz. Čir koji ne zaraste uprkos lečenju opisan je u tekstu o hroničnom čiru na želucu bez zarastanja.

Prevencija

  • Oprezna upotreba NSAIL-a – za povremeni bol prednost ima paracetamol; ako je NSAIL neophodan, uzima se najmanja delotvorna doza najkraće moguće.
  • Zaštita želuca – osobe sa povećanim rizikom koje moraju dugo da uzimaju NSAIL ili aspirin uz njih piju lek koji smanjuje kiselinu.
  • Testiranje i lečenje infekcije – pre dugotrajne terapije NSAIL-om ili aspirinom kod osoba koje su imale čir.
  • Prestanak pušenja.

Tipične tegobe

  • Bol ili pečenje u gornjem delu stomaka – ispod grudne kosti (epigastrijum), tup, „glodajući“ ili u vidu gladi. Kod čira na želucu bol se često pojačava ubrzo posle obroka, ali to pravilo nije pouzdano.
  • Osećaj punoće i rana sitost – posle malih obroka.
  • Mučnina i podrigivanje.
  • Nadimanje u gornjem delu stomaka.
  • Gubitak apetita i težine – neki ljudi jedu manje jer im hrana izaziva bol.

Manje tipične tegobe

Mnogi čirevi, naročito kod starijih osoba i onih koji uzimaju NSAIL, ne bole. Kod njih prvi znak može biti krvarenje ili malokrvnost (anemija), koja se ispoljava umorom, bledilom i zaduvanošću. Bol se ponekad širi u leđa, što može značiti da čir prodire u susedne organe, na primer gušteraču. Slične tegobe izazivaju i druge bolesti – refluksna bolest, kamen u žučnoj kesi, a kod starijih ljudi i srčani udar, pa se uzrok ne određuje samo na osnovu bola.

Komplikacije

  • Krvarenje – povraćanje sveže krvi ili tamnog sadržaja nalik talogu kafe, crna, sjajna, lepljiva i neprijatnog mirisa stolica (melena), slabost, vrtoglavica i nesvestica. Najčešća komplikacija. Preparati gvožđa i bizmuta takođe boje stolicu u tamno, ali ona tada nije lepljiva i katranasta.
  • Perforacija – probijanje zida želuca: iznenadan, vrlo jak bol u gornjem delu stomaka, „kao ubod nožem“, koji se brzo širi; trbuh postaje tvrd kao daska, a bol se pojačava pri svakom pokretu i disanju.
  • Penetracija – čir prodire u susedni organ; bol postaje stalan, jači i često se širi u leđa.
  • Suženje izlaza iz želuca – posle ponavljanih čireva i ožiljaka: rana sitost, povraćanje nesvarene hrane pojedene satima ranije i mršavljenje.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Bez lečenja tegobe mogu trajati nedeljama, smirivati se i ponovo vraćati. Uz lekove koji smanjuju kiselinu bol obično popusti za nekoliko dana do dve nedelje, iako je za zarastanje potrebno više vremena. Ako infekcija Helicobacter pylori nije izlečena, čir se često vraća u narednih godinu dana; posle uspešne eradikacije, odnosno uklanjanja bakterije, povratak je redak.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – pozovite 194 ili idite u hitnu službu ako povraćate krv ili sadržaj nalik talogu kafe, imate crnu katranastu stolicu, osećate jaku slabost, vrtoglavicu ili gubite svest, ili ako je nastao iznenadan, vrlo jak bol u stomaku.
  • Bez odlaganja – javite se lekaru u roku od nekoliko dana ako vas bol budi noću ili ne prolazi uz lekove protiv kiseline, ako često povraćate, otežano gutate, gubite težinu bez razloga, ako je otkrivena malokrvnost ili ako imate tegobe dok uzimate NSAIL, aspirin ili lekove protiv zgrušavanja krvi.
  • Uskoro – zakažite pregled ako se tegobe u gornjem delu stomaka ponavljaju ili traju duže od dve do četiri nedelje, ako je test na Helicobacter pylori pozitivan ili ako neko u bližoj porodici ima karcinom želuca.

Razgovor i pregled

Na kliničkom pregledu gastroenterologa lekar se detaljno raspituje o tegobama i, posebno, o svim lekovima – uključujući lekove protiv bolova kupljene bez recepta, aspirin, lekove protiv zgrušavanja krvi, kortikosteroide i suplemente. Pita i o pušenju, alkoholu, ranijim čirevima i bolestima želuca u porodici. Pregledom stomaka procenjuje osetljivost, a po boji kože i pulsu i moguće krvarenje.

Gastroskopija sa biopsijom

Gastroskopija sa biopsijom je najpouzdaniji način da se čir otkrije. Kroz usta se uvodi tanak, savitljiv instrument sa kamerom, kojim lekar pregleda jednjak, želudac i dvanaestopalačno crevo. Pregled traje desetak minuta i najčešće se radi uz lokalnu anesteziju ždrela ili uz kratkotrajnu sedaciju. Lekar opisuje veličinu, mesto, dno i ivice čira, i uzima više malih uzoraka sa ivica čira radi patohistološkog pregleda, kao i uzorke sluznice želuca radi dokazivanja Helicobacter pylori. Uzimanje uzoraka nije bolno.

Testovi na Helicobacter pylori

  • Ureazni izdisajni test – pacijent popije rastvor sa obeleženom ureom, a u izdahnutom vazduhu meri se ugljen-dioksid koji stvara bakterija. Pouzdan je i koristi se i za proveru izlečenja.
  • Antigen Helicobacter pylori u stolici – jednostavan i pouzdan test iz uzorka stolice, takođe pogodan za proveru izlečenja.
  • Brzi ureazni test i patohistološki pregled – iz uzoraka uzetih tokom gastroskopije.
  • Antitela u krvi – pokazuju da je osoba bila u kontaktu sa bakterijom, ali ne razlikuju aktivnu od izlečene infekcije, pa se ne koriste za proveru lečenja.

Lekovi koji smanjuju kiselinu i antibiotici mogu dati lažno negativan rezultat. Zato se pre testova lekovi za kiselinu prekidaju dve nedelje, a antibiotici četiri nedelje, osim pre testa antitela. Tokom akutnog krvarenja testovi iz uzoraka sluznice takođe mogu biti lažno negativni, pa se negativan nalaz kasnije ponavlja.

Laboratorijske analize i snimanja

  • Krvna slika i gvožđe – otkrivaju krvarenje i malokrvnost; deo su laboratorijskih analiza u gastroenterologiji.
  • Gastrin u krvi – kod višestrukih, upornih ili neobičnih čireva, radi isključivanja gastrinoma.
  • CT abdomena – kod sumnje na perforaciju, penetraciju ili zloćudnu bolest.
  • Ultrazvuk abdomena – ne prikazuje čir, ali pomaže da se isključe bolesti žučne kese, jetre i gušterače.
  • EKG – kod starijih osoba sa bolom u gornjem delu stomaka, radi isključivanja srčanog uzroka.

Šta nalazi znače

Ako čir izgleda dobroćudno, a biopsija ne pokaže maligne ćelije, leči se lekovima. Ako je Helicobacter pylori prisutan, sprovodi se eradikacija; ako nije, a pacijent ne uzima NSAIL, traže se ređi uzroci. Čir nepravilnih, uzdignutih ivica ili sumnjiv patohistološki nalaz zahtevaju dodatne biopsije i, po potrebi, CT, jer i maligni čir može privremeno da se smanji uz lekove.

Kontrolna gastroskopija

Kod čira na želucu kontrolna gastroskopija se obično radi šest do dvanaest nedelja od početka lečenja, prema preporukama stručnih udruženja. Njom se proverava da li je čir zarastao, a ako nije, ponovo se uzimaju uzorci. Zarastao čir ostavlja mali ožiljak. Kod čira dvanaestopalačnog creva kontrolni pregled najčešće nije potreban.

Kako se pripremiti za pregled

  • Post – šest sati pre gastroskopije ne jesti; male količine vode obično su dozvoljene do dva sata pre pregleda.
  • Lekovi za kiselinu – ako se planira test na Helicobacter pylori, lekar može savetovati da ih prekinete dve nedelje ranije; ne prekidajte ih na svoju ruku ako imate jake tegobe.
  • Lekovi protiv zgrušavanja krvi – recite lekaru unapred; o eventualnoj pauzi odlučuje lekar, a aspirin se obično ne prekida.
  • Dijabetes – dogovorite prilagođavanje insulina i tableta zbog posta.
  • Pratilac – posle sedacije istog dana ne smete voziti, pa dođite u pratnji.

Kako se donosi odluka

Nekomplikovan čir leči se lekovima, kod kuće. Plan zavisi od uzroka (Helicobacter pylori, NSAIL ili oba), veličine čira, nalaza biopsije, drugih bolesti i od toga da li pacijent mora da nastavi lekove koji oštećuju želudac. Krvarenje, perforacija i suženje izlaza iz želuca leče se u bolnici, a odluku o endoskopskoj intervenciji ili operaciji donosi gastroenterolog zajedno sa hirurgom.

Lekovi koji smanjuju kiselinu

  • Inhibitori protonske pumpe (IPP) – pantoprazol, esomeprazol, omeprazol, lansoprazol, rabeprazol. Snažno smanjuju stvaranje kiseline i omogućavaju zarastanje. Kod čira na želucu uzimaju se obično osam nedelja, kod većih čireva i duže. Najbolje deluju kada se piju 30 minuta pre doručka. Lečenje treba završiti i kada bol prestane.
  • H2 blokatori – famotidin; slabije smanjuju kiselinu i koriste se kada IPP nisu pogodni.
  • Antacidi – brzo, ali kratkotrajno ublažavaju bol; ne leče čir.

Eradikacija Helicobacter pylori

Ako je bakterija prisutna, njeno uklanjanje je neophodno, jer sprečava povratak čira. Eradikaciona terapija je kombinacija leka za kiselinu i dva do tri antibiotika, a izbor zavisi od lokalne otpornosti bakterije i dostupnosti lekova:

  • Četvorostruka terapija sa bizmutom – IPP, bizmut, tetraciklin i metronidazol, 14 dana. Prema evropskom konsenzusu Mastriht VI i američkim smernicama, prvi izbor kada je otpornost na klaritromicin visoka ili nepoznata.
  • Trostruka terapija sa klaritromicinom – IPP, amoksicilin i klaritromicin; preporučuje se samo ako je bakterija osetljiva na klaritromicin, jer je kod otpornih sojeva uspeh mali.
  • Konkomitantna terapija – IPP i tri antibiotika (amoksicilin, klaritromicin, metronidazol) 14 dana, gde bizmut nije dostupan.
  • Terapija sa vonoprazanom – noviji, jači lek za kiselinu u kombinaciji sa amoksicilinom, gde je registrovan.
  • Terapija spasa – kod neuspeha, sa levofloksacinom ili rifabutinom, ili prema testu osetljivosti bakterije iz uzorka sluznice.

Neželjeni efekti su najčešće blagi: metalni ukus, mučnina, mekša stolica, a bizmut boji stolicu i jezik u tamno. Tokom uzimanja metronidazola i najmanje dva dana posle njega ne pije se alkohol. Lekove treba uzimati tačno po rasporedu do kraja, jer preskakanje doza smanjuje uspeh i stvara otpornost bakterije. Izlečenje se proverava izdisajnim testom ili testom stolice najmanje četiri nedelje posle završetka antibiotika i najmanje dve nedelje posle prestanka IPP-a.

Čir izazvan NSAIL-om

  • Prekid NSAIL-a – kad god je moguće; za bol se koristi paracetamol.
  • Nastavak uz zaštitu – ako je NSAIL neophodan, na primer kod reumatske bolesti, uzima se uz IPP, a kao zamena može poslužiti selektivni COX-2 inhibitor (celekoksib), uz procenu srčanog rizika.
  • Aspirin za zaštitu srca – ne prekida se samoinicijativno, posebno posle ugradnje stenta. Najčešće se nastavlja uz IPP, a posle krvarenja vraća se u roku od nekoliko dana, prema dogovoru gastroenterologa i kardiologa.

Lečenje krvarenja

Pacijent sa krvarenjem prima tečnost u venu i lek za kiselinu u visokoj dozi, a transfuzija krvi daje se kada hemoglobin padne ispod određene granice. Gastroskopija se radi u roku od 24 sata od prijema, kada se stanje stabilizuje. Tokom nje se krvarenje zaustavlja:

  • Endoskopske kopče (klipsevi) – mehanički zatvaraju krvni sud.
  • Termička koagulacija – zatvaranje krvnog suda toplotom.
  • Injekcija adrenalina – uvek u kombinaciji sa drugom metodom.
  • Hemostatski prah – kod difuznog krvarenja ili kao privremeno rešenje.

Posle zaustavljanja krvarenja IPP se daje u venu ili u visokoj dozi oko 72 sata. Ako krvarenje ponovo nastane, endoskopija se ponavlja, a ako ni ona ne uspe, primenjuje se angiografska embolizacija – interventni radiolog kroz arteriju na preponi dolazi do krvnog suda i zatvara ga – ili, ređe, operacija. Boravak u bolnici traje najčešće dva do pet dana.

Operativno lečenje

  • Zatvaranje perforacije – hitna operacija u opštoj anesteziji, laparoskopski ili otvoreno: otvor se zašije i prekrije delom masnog tkiva iz trbuha (omentumom), a trbušna duplja se ispere. Kod čira na želucu uzimaju se i uzorci ivica, jer i maligni čir može da perforira. Boravak u bolnici traje obično pet do deset dana.
  • Lečenje suženja izlaza iz želuca – endoskopsko proširenje balonom, a ako ono ne uspe, operacija.
  • Resekcija dela želuca – danas retko: kod čira koji ne zarasta uprkos lečenju, sumnje na malignitet ili krvarenja koje se ne može drugačije zaustaviti.

Oporavak i svakodnevni život

Kod nekomplikovanog čira većina ljudi nastavlja posao bez bolovanja ili posle nekoliko dana. Ne postoji posebna „dijeta za čir“: jedite redovno, manje obroke, i izbegavajte ono što vam pojačava tegobe. Alkohol i pušenje treba izbegavati, bar dok čir ne zaraste. Posle krvarenja oporavak traje jednu do dve nedelje, a malokrvnost se nadoknađuje preparatima gvožđa nekoliko meseci. Posle laparoskopske operacije perforacije kancelarijski posao je obično moguć za dve do četiri nedelje, a posle otvorene operacije teški napori i dizanje tereta izbegavaju se šest nedelja.

Znaci za hitno javljanje

Odmah pozovite 194 ako povraćate krv ili sadržaj nalik talogu kafe, ako stolica postane crna i katranasta, ako osetite jaku slabost ili gubite svest, ili ako se pojavi iznenadan, jak bol u stomaku. Posle operacije hitni su i visoka temperatura, pojačan bol i nadutost.

Kontrole i život posle čira

  • Provera eradikacije – obavezna kod svih lečenih od Helicobacter pylori.
  • Kontrolna gastroskopija – kod čira na želucu, obično posle šest do dvanaest nedelja.
  • Dugotrajni IPP – za osobe koje moraju da nastave NSAIL ili aspirin, uz povećan rizik od krvarenja.

Ako čir ne zarasta, traže se razlozi: neizlečena infekcija, skriveno uzimanje NSAIL-a, pušenje, ređi uzroci ili malignitet. Uz uklonjen uzrok, čir se retko vraća.

Najčešća pitanja

Bakterija se najčešće prenosi u detinjstvu, bliskim kontaktom u porodici. Kod odraslih je ponovna infekcija posle izlečenja retka. Američke smernice savetuju da se razmotri testiranje odraslih ukućana zaražene osobe, posebno ako imaju tegobe ili karcinom želuca u porodici.

Kafa ne izaziva čir. Ako vam pojačava pečenje ili bol, smanjite je dok čir ne zaraste; ako ne smeta, umerena količina je dozvoljena.

Najbezbedniji je paracetamol, u dozi koju preporučuje uputstvo. Ibuprofen, diklofenak, aspirin i kombinovane preparate sa njima izbegavajte, uključujući kreme i čepiće u većim količinama, osim ako lekar ne odluči drugačije.

Mleko kratko ublažava pečenje, ali zatim podstiče lučenje kiseline. Ne leči čir i ne treba ga piti kao lek; u ishrani je dozvoljeno ako vam prija.

Kada postoji jasan razlog, korist je veća od rizika. Pri višegodišnjoj upotrebi moguć je manjak magnezijuma i vitamina B12 i češće crevne infekcije, pa lekar povremeno procenjuje da li je lek i dalje potreban i u kojoj dozi.

Dobroćudni čir ne prelazi u rak, ali se iza čira ponekad krije karcinom. Zato su važne biopsija i kontrolna gastroskopija. Izlečenje infekcije Helicobacter pylori dodatno smanjuje rizik od karcinoma želuca.

Eradikacija se obično odlaže do posle porođaja i dojenja, jer neki antibiotici nisu pogodni u trudnoći. Tegobe se u međuvremenu ublažavaju lekovima koje lekar proceni kao bezbedne za trudnoću.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.