Lečenje prema uzroku
- Potvrđena infekcija H. pylori: leči se propisanom kombinacijom lekova za kiselinu i antibiotika, ponekad uz bizmut. Izbor zavisi od ranijih antibiotika, alergija i očekivane rezistencije. Ne treba samostalno ponavljati staru terapiju.
- Oštećenje lekovima: lekar procenjuje mogućnost zamene ili smanjenja rizičnog leka i potrebu za zaštitom želuca. Aspirin propisan zbog srca ili krvnih sudova ne prekida se na svoju ruku.
- Autoimuni gastritis: leče se nedostaci gvožđa ili B12 i planira praćenje; sama terapija za kiselinu ne rešava sve posledice.
- Ublažavanje tegoba: inhibitori protonske pumpe ili drugi odgovarajući lekovi koriste se prema indikaciji, u dogovorenom trajanju.
Potvrda uspeha terapije
Posle lečenja H. pylori potrebno je proveriti da li je infekcija uklonjena. Kontrolni izdisajni test ili test stolice obično se radi najmanje četiri nedelje nakon antibiotika i bizmuta, uz pauzu inhibitora protonske pumpe oko dve nedelje, prema uputstvu lekara. Sam nestanak bola nije potvrda izlečenja.
Ishrana i praćenje
Jedite redovno i prilagodite veličinu obroka onome što podnosite. Smanjite alkohol i izbegavajte sopstvene jasne okidače, bez nepotrebne trajne restriktivne dijete. Prestanak pušenja je koristan. Čajevi, med i suplementi nisu dokazano sredstvo za uklanjanje H. pylori i ne zamenjuju lečenje.
Potreba za ponovnom gastroskopijom zavisi od uzroka i nalaza, a ne od istog kalendara za sve. Određeni atrofični oblici i intestinalna metaplazija povećavaju rizik od tumora i zahtevaju procenu praćenja; obična nelagodnost ne znači da postoji rak.
Kako se donosi odluka o lečenju
Plan zavisi od uzroka, nalaza biopsije, godina, drugih bolesti i lekova koje osoba mora da uzima. Kod mlađih osoba sa tegobama bez znakova upozorenja često je dovoljno neinvazivno testiranje na H. pylori i lečenje pozitivnog nalaza (pristup „testiraj i leči“), dok se kod znakova upozorenja, u starijem životnom dobu ili uz porodičnu istoriju raka želuca najpre radi gastroskopija. Infekcija H. pylori leči se i kada ne izaziva tegobe, jer se uklanjanjem bakterije smanjuje rizik od čira i raka želuca.
Šta podrazumeva eradikaciona terapija
- Četvorostruka terapija sa bizmutom – lek za smanjenje kiseline, bizmut i dva antibiotika (tetraciklin i metronidazol), najčešće 14 dana; prema aktuelnim smernicama to je prvi izbor za većinu pacijenata, naročito gde je otpornost bakterije na klaritromicin česta.
- Druge kombinacije – šeme sa klaritromicinom ili levofloksacinom samo kada je poznato da je bakterija osetljiva na njih, ili šeme sa rifabutinom i novijim lekovima koji jače koče kiselinu, gde su dostupni; posle neuspeha bira se šema sa antibioticima koji ranije nisu korišćeni.
Česti neželjeni efekti su metalni ukus, mučnina i mekša stolica. Bizmut boji stolicu i jezik u tamno do crno, što je bezopasno i prolazi posle terapije. Tokom terapije metronidazolom ne preporučuje se alkohol.
Nadoknada nedostataka kod autoimunog oblika
- Vitamin B12 – kod izraženog nedostatka obično injekcije, u početku češće, a zatim u razmacima od nekoliko nedelja do nekoliko meseci, zavisno od preparata, najčešće doživotno; kod nekih pacijenata zamena su visoke doze na usta, uz kontrolu nivoa.
- Gvožđe – tablete, a kada se slabo podnose ili ne deluju, gvožđe u infuziji.
- Provera štitaste žlezde – zbog čestog udruživanja sa autoimunim bolestima štitaste žlezde.
- Endoskopsko uklanjanje neuroendokrinih tumora – kod dela pacijenata visok gastrin podstiče nastanak malih, obično sporo rastućih izraštaja (neuroendokrini tumori tipa 1), koji se najčešće uklanjaju tokom gastroskopije i zatim prate.
Oporavak i okvirni rokovi
- Akutno oštećenje – posle prekida štetnog leka ili alkohola tegobe se obično smiruju za nekoliko dana, a sluznica zarasta za nekoliko nedelja.
- Posle eradikacije – terapija traje 10 do 14 dana; tegobe koje potiču od infekcije smiruju se postepeno, a da li je lečenje rešilo dispepsiju procenjuje se tek posle nekoliko meseci.
- Nadoknada vitamina B12 – krvna slika se popravlja za nekoliko nedelja, dok se trnjenje i druge nervne tegobe oporavljaju sporije, mesecima, a ponekad ne potpuno.
- Nadoknada gvožđa – hemoglobin raste za nekoliko nedelja, a terapija se nastavlja još oko tri meseca posle normalizacije da bi se popunile zalihe.
- Posle gastroskopije – uz sedaciju se odmara ostatak dana, a na posao i uobičajene aktivnosti vraća se narednog dana, ako nije rađeno endoskopsko uklanjanje promene.
Znaci za hitno javljanje
Odmah se javite (194 ili hitna služba) kod povraćanja krvi ili taloga nalik kafi, crne, lepljive i neprijatnog mirisa stolice uz slabost ili nesvesticu, jakog bola u stomaku koji ne prolazi, ili teške alergijske reakcije na lek – otoka lica, otežanog disanja ili ospe po celom telu. Tamna stolica od bizmuta obično je čvrsta i nije praćena slabošću; u nedoumici se javite lekaru.
Kontrole i život sa bolešću
Ako biopsija nije pokazala atrofiju ni metaplaziju, a infekcija je uklonjena, redovne kontrolne gastroskopije obično nisu potrebne i pregled se ponavlja samo ako se tegobe promene. Kod proširene atrofije ili metaplazije (stadijumi III i IV) evropske smernice preporučuju kvalitetnu kontrolnu gastroskopiju na oko tri godine, a na jednu do dve godine ako je roditelj, brat ili sestra imao rak želuca. Kod autoimunog oblika kontrolna gastroskopija se takođe savetuje na oko tri godine, uz periodičnu proveru krvne slike, gvožđa i vitamina B12. Kod osoba starijih od 80 godina bez tegoba kontrole se obično ne započinju niti nastavljaju.
- Oprez sa lekovima protiv bolova – pre kupovine leka bez recepta posavetujte se sa farmaceutom ili lekarom; ako je NSAIL neophodan, uzima se najmanja delotvorna doza najkraće moguće.
- Inhibitori protonske pumpe sa jasnim razlogom – ne uzimaju se godinama bez indikacije; o smanjenju ili prekidu dogovarate se sa lekarom, jer nagli prekid posle duže upotrebe može prolazno pojačati pečenje.
- Testiranje porodice – odrasli ukućani osobe sa H. pylori mogu se testirati, a bliski srodnici obolelih od raka želuca treba da razgovaraju sa lekarom o testiranju i lečenju.