Meni
Zakažite pregled

Primarni aldosteronizam

Endokrinologija

Primarni aldosteronizam je stanje u kojem jedna ili obe nadbubrežne žlezde stvaraju previše hormona aldosterona, nezavisno od potreba organizma. Aldosteron podstiče bubrege da zadržavaju so i vodu, a izbacuju kalijum. Njegov višak zato dovodi do povišenog krvnog pritiska, a kod dela pacijenata i do niskog kalijuma u krvi.

Ovo je najčešći hormonski uzrok povišenog pritiska. Procenjuje se da ga ima nekoliko procenata svih osoba sa hipertenzijom i do petine onih kod kojih se pritisak teško reguliše uprkos većem broju lekova. Ipak, otkriva se kod malog broja obolelih, jer se na njega često ne pomisli.

Prepoznavanje je važno iz dva razloga. Višak aldosterona oštećuje srce, krvne sudove i bubrege više nego što bi se očekivalo samo od visine pritiska. Sa druge strane, postoji ciljano lečenje: kada je izvor u jednoj žlezdi, operacija može trajno popraviti ili čak izlečiti hipertenziju, a kod obostrane bolesti posebni lekovi blokiraju dejstvo aldosterona.

Kako nastaje primarni aldosteronizam

Normalno lučenje aldosterona reguliše sistem renin-angiotenzin: kada se u telu smanji količina soli i tečnosti, bubrezi luče renin, koji podstiče stvaranje aldosterona. Kod primarnog aldosteronizma nadbubrežna žlezda luči aldosteron samostalno. Telo zadržava so i vodu, pritisak raste, a renin se zbog toga potiskuje i postaje nizak – upravo na tom odnosu zasniva se skrining test. Pod dejstvom aldosterona bubrezi pojačano izbacuju kalijum mokraćom, pa kod dela pacijenata kalijum u krvi pada.

Šema trbuha sa označenim nadbubrežnim žlezdama, bubrezima i gušteračom.
Položaj nadbubrežnih žlezda iznad bubrega. Kod primarnog aldosteronizma jedna ili obe žlezde stvaraju previše aldosterona. Prikaz normalne anatomije, kao dopuna objašnjenju. Izvor: Cancer Research UK / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski.

Oblici bolesti

  • Obostrana hiperplazija nadbubrežnih žlezda – obe žlezde su uvećane ili pojačano aktivne. Ovo je češći oblik, posebno kod blaže bolesti, i leči se lekovima.
  • Jednostrani adenom – dobroćudni tumor jedne nadbubrežne žlezde koji luči aldosteron (Konov sindrom). Spada u hormonski aktivne tumore nadbubrežne žlezde i obično se leči operacijom. Ređe je cela jedna žlezda pojačano aktivna bez jasnog tumora.
  • Nasledni oblici – retki; na njih se misli kada bolest počne pre 20. godine ili kada u porodici postoji više obolelih ili moždani udar u mladosti.
  • Karcinom nadbubrežne žlezde – izuzetno redak uzrok, obično uz veliki tumor.

Kod dela pacijenata adenom istovremeno luči i blagi višak kortizola, kao kod Kušingovog sindroma, pa se to proverava pre operacije.

Posledice viška aldosterona

  • Oštećenje srca – zadebljanje srčanog mišića, atrijalna fibrilacija i srčana slabost češći su nego kod drugih osoba sa istim pritiskom.
  • Moždani udar i infarkt – rizik je povećan.
  • Oštećenje bubrega – pojačano izlučivanje belančevina mokraćom i postepeno slabljenje funkcije.

Faktori rizika i prevencija

Bolest je češća kod osoba između 30 i 60 godina, kod onih sa teškom ili rezistentnom hipertenzijom, niskim kalijumom, slučajno otkrivenim tumorom nadbubrežne žlezde i apnejom u snu. Primarni aldosteronizam ne može se sprečiti, ali rano otkrivanje sprečava trajna oštećenja srca i bubrega.

Najčešće bez tegoba

Većina ljudi nema nikakve posebne tegobe osim onih koje daje sam povišen krvni pritisak, a često ni njih. Na bolest najčešće upućuju pritisak koji se teško reguliše ili nizak kalijum otkriven na analizama.

Znaci koji upućuju na bolest

  • Pritisak koji ostaje visok uprkos tri leka, uključujući diuretik, ili koji se reguliše tek sa četiri i više lekova.
  • Hipertenzija počela u mlađim godinama, pre 40. godine.
  • Nizak kalijum – sam od sebe ili posle uvođenja diuretika.
  • Atrijalna fibrilacija bez drugog objašnjenja.

Tegobe zbog niskog kalijuma

  • Slabost i grčevi u mišićima, posebno u nogama.
  • Umor i brže zamaranje.
  • Pojačana žeđ i često mokrenje, i noću.
  • Lupanje i preskakanje srca.
  • Trnjenje u rukama i nogama, retko izražena mišićna slabost do nemogućnosti hoda.

Pojedini pacijenti imaju i glavobolje, umor i neraspoloženje, koji se često popravljaju posle lečenja.

Tok bolesti

Bolest napreduje sporo i godinama prolazi kao „obična“ hipertenzija. Vremenom raste broj lekova potrebnih za pritisak, a nastaju promene na srcu i bubrezima. Što duže traje, veća je verovatnoća da će deo povišenog pritiska ostati i posle uspešne operacije, zbog trajnih promena na krvnim sudovima.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – pozovite 194 kod pritiska iznad 180/120 mmHg uz jaku glavobolju, bol u grudima, gušenje, poremećaj vida, slabost jedne strane tela ili poremećaj govora, kao i kod izrazite slabosti mišića ili nepravilnog, ubrzanog rada srca.
  • Bez odlaganja – javite se lekaru u roku od nekoliko dana ako vam je izmeren nizak kalijum, ako imate grčeve i slabost mišića ili ako se pritisak naglo pogoršao uprkos lekovima.
  • Uskoro – zakažite pregled ako imate hipertenziju koja se teško reguliše, hipertenziju od mladosti, tumor nadbubrežne žlezde otkriven slučajno, ili srodnika sa primarnim aldosteronizmom.

Kome se radi skrining

Novije smernice Endokrinološkog društva (2025) predlažu da se skrining uradi svim osobama sa hipertenzijom, kada je to izvodljivo. Posebno je važan kod rezistentne hipertenzije, niskog kalijuma, incidentaloma nadbubrežne žlezde uz povišen pritisak, apneje u snu, atrijalne fibrilacije bez drugog uzroka i kod srodnika obolelih.

Skrining – odnos aldosteron/renin

Odnos aldosterona i renina je osnovni test iz krvi, deo laboratorijskih analiza u endokrinologiji. Krv se vadi ujutro, posle sedenja od nekoliko minuta. Test je pozitivan kada je renin potisnut, a aldosteron neprimereno visok. Pozitivan skrining ne postavlja dijagnozu, već pokreće dalje ispitivanje, a negativan nalaz se kod velike sumnje ponavlja.

Neki lekovi za pritisak utiču na nalaz: beta-blokatori mogu dati lažno pozitivan, a diuretici, ACE inhibitori i blokatori receptora angiotenzina lažno negativan rezultat. Lekar procenjuje da li je potrebno privremeno zameniti neki lek; terapiju nikada ne menjajte sami.

Potvrdni testovi

Kod dela pacijenata, posebno kada nalaz nije jasan, a planira se operacija, radi se dinamski funkcionalni test koji proverava da li se aldosteron smanjuje kada se organizam optereti solju:

  • Test infuzijom fiziološkog rastvora – tokom 4 sata u venu se daju 2 litra rastvora soli, a zatim se meri aldosteron.
  • Test oralnim opterećenjem solju – nekoliko dana pojačan unos soli, uz sakupljanje 24-časovnog urina.
  • Test kaptoprilom – aldosteron se meri pre i posle tablete leka kaptoprila.

Kod veoma niskog renina, jasno visokog aldosterona i niskog kalijuma potvrdni test obično nije potreban.

Utvrđivanje strane – CT i AVS

  • CT nadbubrežnih žlezda – otkriva adenom, uvećanje žlezda ili retke velike tumore. Ograničenje je što mnogi ljudi, posebno stariji, imaju male hormonski neaktivne čvoriće, pa vidljiv čvor ne mora biti izvor aldosterona. Videti radiološku dijagnostiku (MR, CT).
  • Kateterizacija nadbubrežnih vena (AVS) – radi se kod pacijenata koji žele i mogu da se operišu. Interventni radiolog kroz venu u preponi, u lokalnoj anesteziji, uvodi tanak kateter do vena obe nadbubrežne žlezde i uzima uzorke krvi. Poređenjem aldosterona i kortizola iz obe strane utvrđuje se da li aldosteron dolazi iz jedne ili obe žlezde. Izvodi se u centrima sa iskustvom; ozbiljne komplikacije su retke. Kod osoba mlađih od 35 godina sa izraženom bolešću, niskim kalijumom i jasnim adenomom većim od 1 cm AVS se ponekad preskače.

Šta nalazi znače

Ako AVS pokaže da je izvor u jednoj žlezdi, savetuje se operacija. Ako su obe žlezde podjednako aktivne, ili ako pacijent ne želi operaciju, lečenje je lekovima. Dodatno se proveravaju funkcija bubrega i srca, na primer ultrazvukom srca.

Kako se pripremiti za pregled

  • Ne ograničavajte so u danima pre testa.
  • Kalijum se prethodno nadoknađuje, jer nizak kalijum smanjuje aldosteron i može dati lažno negativan nalaz.
  • Ponesite tačan spisak lekova sa dozama i merenjima pritiska, na primer nalaz holtera krvnog pritiska.

Kako se donosi odluka

Na pregledu endokrinologa izbor lečenja zavisi od toga da li bolest zahvata jednu ili obe žlezde, od opšteg stanja pacijenta i njegove želje da se operiše. Cilj nije samo normalan pritisak, već i uklanjanje štetnog dejstva aldosterona na srce i bubrege.

Operacija kod jednostrane bolesti

Kod jednostranog adenoma ili jednostrane pojačane aktivnosti preporučuje se laparoskopska adrenalektomija – uklanjanje zahvaćene nadbubrežne žlezde kroz nekoliko malih rezova na stomaku ili leđima, u opštoj anesteziji. Druga žlezda sasvim dovoljno preuzima funkciju. Operacija obično traje 1–2 sata, a pacijent ustaje i počinje da jede već narednog dana.

  • Pre operacije – pritisak i kalijum regulišu se lekovima, najčešće spironolaktonom.
  • Boravak u bolnici – obično 1–3 dana.
  • Posle operacije – na dan operacije prekidaju se spironolakton i preparati kalijuma, a ostali lekovi za pritisak smanjuju se prema merenjima. U prvim nedeljama proverava se kalijum, jer kod manjeg broja pacijenata privremeno raste.
  • Oporavak – povratak lakšim poslovima za 1–2 nedelje, a punim fizičkim aktivnostima za 3–4 nedelje.

Uklonjena žlezda šalje se na patohistološki pregled, koji potvrđuje dobroćudnu prirodu promene. Kalijum se normalizuje gotovo kod svih operisanih. U velikoj međunarodnoj studiji pritisak se potpuno normalizovao bez lekova kod oko trećine pacijenata, a kod još približno polovine bio je niži uz manje lekova. Puni efekat na pritisak vidi se tokom 3–6 meseci. Šansa za izlečenje hipertenzije veća je kod mlađih i kod onih kod kojih bolest kraće traje.

Lekovi kod obostrane bolesti

  • Spironolakton – blokira receptor za aldosteron; prvi izbor, delotvoran i dostupan. Počinje se malom dozom, koja se postepeno povećava. Kod muškaraca može izazvati osetljivost i uvećanje dojki i smanjenu potenciju, a kod žena poremećaje ciklusa.
  • Eplerenon – selektivniji lek iste grupe, sa manje neželjenih dejstava na polne hormone; slabije deluje i obično se uzima dva puta dnevno.
  • Amilorid – zamena kada se ovi lekovi ne podnose.
  • Drugi lekovi za pritisak – dodaju se po potrebi, kada blokada aldosterona sama nije dovoljna.

Ovi lekovi uzimaju se doživotno, jer ne uklanjaju izvor aldosterona, već blokiraju njegovo dejstvo. Kod starijih osoba, kod oslabljene funkcije bubrega i uz istovremenu primenu ACE inhibitora ili blokatora receptora angiotenzina rizik od previsokog kalijuma je veći, pa su kontrole češće.

Pri uvođenju leka i promeni doze kalijum i kreatinin proveravaju se posle 1–2 nedelje, a zatim povremeno. Dobar znak dejstva leka je porast renina koji je bio potisnut. Nadoknade kalijuma i zamene za so na bazi kalijuma ne uzimaju se bez saveta lekara, kao ni lekovi protiv bolova iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih lekova u dužem periodu.

Ishrana i način života

Smanjen unos soli, do oko 5 g dnevno, pojačava efekat lečenja. Pomažu redovna fizička aktivnost, normalna telesna masa i lečenje apneje u snu.

Znaci za hitno javljanje

Izrazita slabost mišića, nepravilan rad srca, pritisak iznad 180/120 mmHg uz glavobolju, bol u grudima, gušenje ili neurološke ispade, kao i jaka slabost uz mučninu posle operacije, zahtevaju hitan pregled.

Kontrole i život sa bolešću

Posle operacije kontrole su na nekoliko nedelja, zatim posle 6–12 meseci, kada se procenjuje izlečenje, a potom jednom godišnje. Kod lečenja lekovima kontrole su doživotne, na 3–12 meseci, sa merenjem pritiska, kalijuma, kreatinina i renina.

Najčešća pitanja

Uglavnom ne. Retki nasledni oblici postoje, pa se kod početka bolesti pre 20. godine ili više obolelih u porodici savetuje genetsko testiranje i provera srodnika.

Spironolakton se ne preporučuje u trudnoći jer može uticati na razvoj ploda. Trudnoću planirajte sa lekarom, koji će lek zameniti drugim lekom za pritisak.

Najčešće ne. Preostala nadbubrežna žlezda stvara dovoljno hormona. Izuzetak je retko istovremeno lučenje viška kortizola, kada je privremeno potreban hidrokortizon.

Da, kada su pritisak i kalijum regulisani. Pri dužem naporu i znojenju pijte dovoljno tečnosti, a kod grčeva ili lupanja srca proverite kalijum.

Da. Slatki koren (sladić) i proizvodi sa njim deluju slično aldosteronu, podižu pritisak i snižavaju kalijum, pa ih treba izbegavati i pre testiranja i tokom lečenja.

Kada je doza dovoljna da se renin podigne, lekovi značajno smanjuju štetu po srce i bubrege. Kod jednostrane bolesti operacija ipak daje veću šansu za izlečenje.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.