Specijalistički pregled endokrinologa je pregled kod lekara koji se bavi bolestima žlezda sa unutrašnjim lučenjem – štitaste i paraštitastih žlezda, hipofize, nadbubrežnih žlezda, jajnika i testisa – kao i poremećajima metabolizma, kao što su šećerna bolest, gojaznost i osteoporoza. Hormoni utiču na gotovo sve organe, pa se hormonski poremećaj često ispoljava nespecifičnim tegobama: umorom, promenom telesne težine, lupanjem srca, neredovnim ciklusima ili promenama na koži.
Cilj pregleda je da se utvrdi da li tegobe imaju hormonski uzrok, da se postavi dijagnoza i napravi plan lečenja i praćenja. Prvi pregled obično traje 30 do 45 minuta, a kontrolni kraće.
Kada se javiti endokrinologu
- Poremećaj rada štitaste žlezde – izmenjen TSH (hormon hipofize koji upravlja štitastom žlezdom), znaci hipotireoze (umor, gojenje, zatvor, zebnja) ili hipertireoze (lupanje srca, mršavljenje, drhtanje ruku).
- Čvor ili uvećanje štitaste žlezde – čvor napipan na vratu ili otkriven ultrazvukom.
- Povišen šećer u krvi – sumnja na šećernu bolest, predijabetes ili loše regulisan dijabetes.
- Višak kilograma – procena hormonskih uzroka i lečenje gojaznosti.
- Neredovni ciklusi, pojačana maljavost ili akne – na primer kod sindroma policističnih jajnika.
- Povišen kalcijum u krvi ili kamen u bubregu koji se ponavlja – moguć hiperparatireoidizam.
- Slučajno otkrivena promena na nadbubregu ili hipofizi na CT-u ili magnetnoj rezonanci.
- Visok krvni pritisak u mlađem dobu, pritisak koji se teško reguliše ili nizak kalijum.
- Prelom pri malom padu ili smanjena gustina kostiju – procena osteoporoze.
- Izlučivanje mleka iz dojki, izostanak menstruacije ili smanjena seksualna želja.
Kod jake malaksalosti sa povraćanjem i padom pritiska kod osobe koja uzima kortikosteroide ili ima bolest nadbubrega, kao i kod vrlo visokog šećera uz jaku žeđ, pospanost i ubrzano disanje, ne čekajte zakazani pregled – pozovite 194.
Kako se pripremiti
- Ponesite spisak lekova i suplemenata sa dozama – posebno hormone, kortikosteroide (i kreme, sprejeve, injekcije), kontraceptivne pilule i preparate sa biotinom.
- Ponesite ranije nalaze – laboratoriju, ultrazvuk, CT ili MR (izveštaj i disk), otpusne liste.
- Zapišite tegobe – od kada traju, promenu telesne težine i datum poslednje menstruacije.
- Ako merite šećer ili pritisak kod kuće, ponesite zapisane vrednosti, glukometar ili podatke sa senzora.
- Raspitajte se o bolestima u porodici – bolesti štitaste žlezde, dijabetes, tumori endokrinih žlezda, rani prelomi.
- Ako je istog dana planirano vađenje krvi, dođite natašte, a levotiroksin uzmite posle vađenja krvi.
Kako izgleda pregled
Razgovor (anamneza)
Endokrinolog pita o tegobama i njihovom toku, ranijim bolestima i operacijama, lekovima, ishrani, fizičkoj aktivnosti, snu, menstrualnom ciklusu, trudnoćama i planiranju porodice. Kod mnogih endokrinih bolesti upravo razgovor usmerava izbor analiza.
Fizički pregled
- Merenje visine, težine i obima struka – izračunava se indeks telesne mase.
- Merenje krvnog pritiska i pulsa.
- Pregled vrata – pipanjem se procenjuju veličina i čvrstina štitaste žlezde, čvorovi i limfni čvorovi.
- Pregled kože, kose i raspodele masnog tkiva – strije, maljavost, tamnija prebojenost kože.
- Pregled stopala kod osoba sa dijabetesom – osećaj, pulsevi i promene na koži.
Kako nalaz utiče na dalju odluku
Na osnovu razgovora i pregleda endokrinolog odlučuje koji su dodatni pregledi potrebni:
- Laboratorijske analize – hormoni, šećer, HbA1c, kalcijum, elektroliti.
- Ultrazvuk štitaste žlezde – građa žlezde i čvorovi.
- Dinamski testovi – kada jedno merenje hormona nije dovoljno.
- MR ili CT – snimanje hipofize ili nadbubrežnih žlezda.
- Biopsija tankom iglom – kod čvora štitaste žlezde sa sumnjivim izgledom.
- Konzilijarni pregled – kada o operaciji odlučuju endokrinolog i hirurg, urolog ili ginekolog zajedno.
Ne moraju svi pacijenti da rade sve navedeno – bira se ono što odgovara na konkretno pitanje.
Ograničenja
Na vrednosti hormona utiču doba dana, stres, akutna bolest, faza ciklusa i lekovi. Zato jedan nalaz nije uvek dovoljan za dijagnozu, a granične vrednosti se često ponavljaju pre odluke o lečenju.
Posle pregleda
Dobijate pisani izveštaj sa dijagnozom ili radnom dijagnozom, terapijom, spiskom potrebnih pregleda i terminom kontrole. Kod hroničnih bolesti učestalost kontrola zavisi od stabilnosti bolesti i promena terapije.
Najčešća pitanja
Da li mi je potreban uput?
Pri zakazivanju proverite šta je potrebno; ako troškove plaća osiguranje, obično se traži garantno pismo. Uput ili izveštaj izabranog lekara ponesite, jer olakšava procenu.
Planiram trudnoću – da li treba da se javim endokrinologu?
Da, ako imate bolest štitaste žlezde, dijabetes, PCOS ili drugu hormonsku bolest. Terapiju je najbolje prilagoditi pre začeća, jer potrebe za hormonima štitaste žlezde i kontrola šećera u trudnoći se menjaju.
Koliko često se kontroliše dijabetes?
Kod stabilnog dijabetesa HbA1c se proverava najmanje dva puta godišnje, a kod promene terapije ili loše regulacije na oko tri meseca. Endokrinolog određuje i preglede očiju, bubrega i stopala.
Da li mogu da nastavim suplemente pre pregleda?
Većinu da, ali ih sve navedite. Biotin, čest u preparatima za kosu i nokte, može lažno izmeniti nalaze hormona, pa se o pauzi pre vađenja krvi dogovorite sa lekarom.
Može li endokrinolog da mi pomogne sa mršavljenjem?
Da. Endokrinolog proverava hormonske uzroke i posledice viška kilograma i predlaže plan ishrane, aktivnosti i, kada je opravdano, lekove. Kod teške gojaznosti procenjuje se i hirurško lečenje.







