Meni
Zakažite pregled

Urođene srčane mane kod dece

Dečja kardiologija

Urođene srčane mane su promene u građi srca ili velikih krvnih sudova koje nastaju pre rođenja, u prvim nedeljama trudnoće, dok se srce formira. To su najčešće urođene anomalije: ima ih oko 8–9 od 1.000 novorođenih beba, odnosno otprilike jedna beba na sto. Raspon je veliki, od malog otvora u pregradi srca koji se sam zatvori i nikada ne pravi probleme, do složenih mana zbog kojih je bebi potrebna operacija u prvim danima života.

Većina mana je blaga. Mnoga deca samo povremeno idu na kontrole, a kod dela njih mana se trajno reši jednim kateterskim zahvatom ili operacijom. Složenije mane leče se u specijalizovanim centrima za dečju kardiologiju i kardiohirurgiju, često u više etapa, uz doživotno praćenje. Zahvaljujući napretku lečenja, danas velika većina dece sa urođenom srčanom manom odraste, završi školu, radi i zasniva porodicu.

Mana se sve češće otkrije već u trudnoći, na ultrazvuku, ili u porodilištu, pregledom i merenjem kiseonika u krvi. Neke se otkriju tek kasnije, kada lekar čuje šum na srcu ili kada se pojave tegobe. U ovom tekstu opisujemo najčešće mane, njihovo otkrivanje i lečenje i svakodnevni život deteta sa manom: negu zuba, vakcine, školu i sport.

Kako srce radi i kako nastaje mana

Srce ima dve pretkomore (gornje šupljine) i dve komore (donje šupljine). Desna strana šalje krv u pluća po kiseonik, a leva šalje krv bogatu kiseonikom u telo kroz aortu, glavnu arteriju. Srce se formira između 3. i 8. nedelje trudnoće. Ako se neki deo tada ne razvije potpuno, nastaje mana. Kod većine dece tačan uzrok se ne može utvrditi, a mana nije posledica nečega što su roditelji uradili ili propustili.

Šema srca sa pretkomorama, komorama, zaliscima i smerom protoka krvi kroz srce
Normalno srce: desna strana (plavo) prima krv iz tela i šalje je u pluća, a leva strana (crveno) prima krv bogatu kiseonikom i šalje je u telo kroz aortu. Pregrade odvajaju levu od desne strane, a zalisci usmeravaju krv u jednom smeru. Prikaz normalne građe, kao osnova za razumevanje mana. Izvor: ZooFari (prema crtežu Wapcaplet) / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0. Prevod oznaka na srpski.

Otvori između srčanih šupljina

  • Otvor u pregradi između pretkomora (atrijalni septalni defekt) – deo krvi prelazi iz leve u desnu stranu srca i dodatno je opterećuje. Dugo ne izaziva tegobe, a mali otvori se često zatvore sami.
  • Otvor u pregradi između komora (ventrikularni septalni defekt) – najčešća mana. Mali otvori daju glasan šum, ali ne opterećuju srce i često se zatvore sami, a veliki se najčešće operišu u prvoj godini.
  • Otvoren arterijski kanal (Botalov kanal) – krvni sud koji pre rođenja spaja aortu i plućnu arteriju ne zatvori se posle rođenja, pa deo krvi iz aorte odlazi u pluća. Češći je kod prevremeno rođenih beba.
  • Atrioventrikularni kanal – veliki otvor u središtu srca, uz promene zalistaka između pretkomora i komora; čest je kod dece sa Daunovim sindromom i operiše se u prvim mesecima.
Presek srca sa otvorom u pregradi između pretkomora i strelicom koja pokazuje prolaz krvi iz leve u desnu pretkomoru
Otvor u pregradi između pretkomora: strelica pokazuje kako deo krvi bogate kiseonikom prelazi iz leve u desnu pretkomoru i ponovo odlazi u pluća, pa desna strana srca radi više nego što treba. Na isti način otvor između komora propušta krv iz leve u desnu komoru. Izvor: CDC, National Center on Birth Defects and Developmental Disabilities / Wikimedia Commons, javno vlasništvo (CC0). Uklonjene engleske skraćenice, dodate oznake na srpskom.

Suženja zalistaka i aorte

  • Suženje plućnog zalistka (pulmonalna stenoza) – blago suženje obično ne treba lečiti, a izraženo se najčešće proširuje balonom.
  • Suženje aortnog zalistka (aortna stenoza) – često kod zalistka koji ima dva listića umesto tri. Može se pogoršavati s godinama, pa se redovno prati.
  • Suženje aorte (koarktacija aorte) – pritisak je na rukama povišen, a na nogama nizak (videti povišen krvni pritisak kod dece). Teški oblici se ispoljavaju u prvim nedeljama života.

Falova tetralogija i druge složene mane

  • Falova tetralogija – veliki otvor između komora i suženje na putu krvi ka plućima, pa deo krvi bez kiseonika odlazi u telo i dete može biti plavičasto. Operiše se najčešće u prvoj godini.
  • Transpozicija velikih arterija – aorta i plućna arterija su zamenile mesta; beba posle rođenja ima malo kiseonika i operiše se u prvim nedeljama života.
  • Mane sa jednom komorom – na primer nerazvijena leva strana srca; leče se nizom od dve do tri operacije u prvim godinama.

Faktori rizika

  • Genetski sindromi – Daunov sindrom (srčanu manu ima oko polovina ove dece), nedostatak malog dela 22. hromozoma (delecija 22q11), Tarnerov, Nunanov i Vilijamsov sindrom.
  • Bolesti majke – loše regulisana šećerna bolest, nelečena fenilketonurija, lupus.
  • Infekcije i supstance u trudnoći – rubeola, neki lekovi protiv epilepsije, izotretinoin (lek za akne), alkohol i pušenje.
  • Porodična sklonost – kada roditelj, brat ili sestra imaju manu, rizik za sledeće dete je nekoliko puta veći, ali i dalje mali.

Prevencija

Većina mana ne može se sprečiti, ali rizik smanjuju folna kiselina pre začeća i u prvom tromesečju, dobro regulisan šećer kod žena sa dijabetesom, vakcina protiv rubeole pre trudnoće, provera lekova sa lekarom i izbegavanje alkohola i pušenja.

Mane bez tegoba

Mnoga deca sa malim otvorima ili blagim suženjima nemaju nikakve tegobe, pa se mana otkrije na ultrazvuku u trudnoći ili kada lekar čuje šum.

Novorođenčad

  • Plavičasta boja usana, jezika i kože (cijanoza) – znak da u krvi ima malo kiseonika, kod složenih mana.
  • Naglo pogoršanje u prvim danima ili nedeljama – kod nekih mana krv do pluća ili tela teče kroz arterijski kanal. Kada se on zatvori, beba postaje bleda ili siva, hladna, ubrzano diše, slabo jede i pospana je. To je hitno stanje.

Odojčad

Kod beba sa velikim otvorima tegobe se obično pojave posle nekoliko nedelja, kada u pluća počne da odlazi sve više krvi. Na preopterećenje srca ukazuju:

  • Ubrzano disanje, i u mirovanju.
  • Znojenje i umaranje pri hranjenju – beba sisa kratko i zaspi.
  • Slabo napredovanje – sporo dobija na težini.
  • Česte infekcije disajnih puteva i zapaljenja pluća.

Starija deca i adolescenti

  • Brže zamaranje pri igri i trčanju.
  • Bol u grudima ili nesvestica pri naporu – mogu biti znak izraženog suženja aortnog zalistka (videti bol u grudima kod dece i nesvesticu kod dece).
  • Lupanje i preskakanje srca – poremećaji ritma češći su kod nekih mana i godinama posle operacija (videti aritmije kod dece).
  • Bol u nogama pri trčanju i povišen pritisak – kod suženja aorte.

Napadi plavila kod Falove tetralogije

Beba sa neoperisanom Falovom tetralogijom pri plaču ili hranjenju može naglo da postane jako plava, da ubrzano diše i bude mlitava. Bebu tada treba smiriti, saviti joj kolena ka grudima i odmah pozvati hitnu pomoć. Zbog rane operacije ovi napadi su danas retki.

Tok

Mali otvori mogu se zatvoriti sami, a suženja zalistaka mogu ostati ista ili se pogoršavati sa rastom. Posle uspešnog lečenja većina dece živi uobičajeno, ali zaliske, ritam i rad srca treba pratiti i u odraslom dobu.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – beba je plava, siva ili veoma bleda, hladna, teško diše, ne može da jede ili je neuobičajeno pospana; napad plavila; nesvestica ili jak bol u grudima pri naporu (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – beba se znoji i zamara pri hranjenju, brzo diše ili slabo dobija na težini, ili dete sa manom ima temperaturu bez jasnog uzroka duže od nekoliko dana; javite se dečjem kardiologu u roku od dan–dva.
  • Uskoro – lekar je čuo šum, a dete se oseća dobro; zakažite pregled dečjeg kardiologa.

Otkrivanje u trudnoći

Na ultrazvuku oko 20. nedelje trudnoće ginekolog pregleda i srce bebe. Kada postoji sumnja ili povećan rizik (mana u porodici, dijabetes majke, vantelesna oplodnja, sumnjiv nalaz), radi se fetalna ehokardiografija, detaljan ultrazvuk srca bebe u materici. Kada se teška mana otkrije pre rođenja, porođaj se planira u porodilištu blizu centra za dečju kardiologiju. Ultrazvuk u trudnoći ne otkriva sve mane, posebno male otvore i blaga suženja.

Pulsna oksimetrija novorođenčeta

Pulsna oksimetrija je kratak i bezbolan test: senzor koji svetlošću meri kiseonik u krvi stavlja se na desnu šaku i na stopalo bebe. Radi se posle prvih 24 sata života, a pre otpusta iz porodilišta. Ako je kiseonik niži od očekivanog, merenje se ponavlja, a beba se pregleda i radi joj se ultrazvuk srca. Test ne otkriva sve mane (na primer deo suženja aorte), pa ne zamenjuje redovne preglede kod pedijatra.

Pregledi kod dečjeg kardiologa

Na kardiološkom pregledu deteta lekar sluša srce, meri pritisak na rukama i nogama i pipa pulseve. Prema potrebi rade se:

  • Ultrazvuk srca (ehokardiografija) – glavni pregled: pokazuje građu srca, otvore, zaliske, protok krvi i rad komora, bez zračenja i bez bola.
  • Elektrokardiogram (EKG) – beleži srčani ritam i znake opterećenja pojedinih delova srca.
  • Holter EKG – mali aparat koji 24 sata ili duže beleži ritam; radi se kod sumnje na poremećaj ritma i posle nekih operacija.
  • Test opterećenja – kod starije dece, na traci ili biciklu; pokazuje kako srce podnosi napor i pomaže u odluci o sportu.
  • Magnetna rezonanca ili CT srca – detaljno prikazuju krvne sudove i komore kada ultrazvuk nije dovoljan.
  • Kateterizacija srca – merenje pritisaka u srcu tankom cevčicom kroz krvni sud; danas se retko radi samo radi dijagnoze.
  • Genetsko testiranje – iz krvi, kod dece sa sindromima ili složenom manom.

Šta nalazi znače

Za odluku je važnije kako mana utiče na srce nego sam naziv mane. Mali otvor bez uvećanja srca obično se samo prati, a otvor uz uvećane srčane šupljine ili povišen pritisak u plućima obično znači da je potreban zahvat. Kod suženja zalistka lekar iz brzine protoka krvi procenjuje da li je suženje blago, umereno ili izraženo.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dokumentacija – otpusne liste, operativni nalazi i raniji ultrazvuk srca.
  • Spisak lekova – sa dozama koje dete trenutno uzima.
  • Težina i hranjenje – zapis težine i količine hrane kod beba.
  • Priprema deteta – crtani film ili omiljena igračka pomažu da dete miruje tokom ultrazvuka; za bebu flašica ili podoj.

Kako se donosi odluka

Plan lečenja pravi dečji kardiolog, a o zahvatu odlučuje tim specijalizovanog centra, prema vrsti mane, uzrastu, tegobama i nalazima. Cilj je da se zahvat uradi u pravo vreme: ne prerano, ako postoji šansa da se mana sama zatvori, i ne prekasno, pre nego što se pluća ili srce trajno oštete.

Praćenje bez zahvata

Mali otvori, blaga suženja zalistaka i mali otvoreni arterijski kanal bez opterećenja srca obično se samo prate. Kontrole su u početku češće, a kasnije na jednu do nekoliko godina.

Lekovi i ishrana

  • Lekovi za izmokravanje (diuretici) – kod beba sa velikim otvorima smanjuju opterećenje pluća i ubrzano disanje do operacije.
  • Lek koji održava arterijski kanal otvorenim (prostaglandin) – daje se u infuziji u bolnici bebama čija mana zavisi od protoka kroz kanal, do zahvata.
  • Lekovi za zatvaranje arterijskog kanala – kod prevremeno rođenih beba, prema odluci neonatologa.
  • Kalorijski obogaćena ishrana – za bebe koje se brzo zamaraju; neke se privremeno hrane i preko sonde.

Kateterski zahvati

Kateterski zahvat se radi kroz krvni sud u preponi: tanka cevčica (kateter) uvodi se do srca, bez otvaranja grudnog koša. Kod dece se radi u opštoj anesteziji, uz boravak u bolnici obično dan–dva. Ovako se najčešće:

  • Zatvara otvor između pretkomora – uređajem nalik dvostrukom kišobranu, kada otvor ima odgovarajući oblik i veličinu.
  • Zatvara otvoren arterijski kanal – malim čepom ili spiralom.
  • Proširuje suženi zalistak – balonom koji se naduva u plućnom ili aortnom zalistku.
  • Proširuje suženje aorte – balonom, kod starije dece uz postavljanje stenta (metalne mrežice).

Operacije

Operacija je potrebna kada se mana ne može rešiti kateterom: na primer kod Falove tetralogije, transpozicije i velikih otvora između komora. Većina operacija radi se kroz grudnu kost, uz aparat koji tokom operacije preuzima rad srca i pluća. Posle operacije dete nekoliko dana provodi u intenzivnoj nezi, a u bolnici obično jednu do dve nedelje. Nekoj deci je potrebno više operacija, a delu njih kasnije i zamena zalistka. I kateterski zahvati i operacije rade se u specijalizovanim centrima za dečju kardiologiju i kardiohirurgiju.

Prevencija endokarditisa i nega zuba

Endokarditis je retka, ali ozbiljna infekcija unutrašnjeg sloja srca i zalistaka. Bakterije najčešće stižu iz usta, pa su zdravi zubi i desni najbolja zaštita:

  • Pranje zuba dva puta dnevno – od prvog zuba, pastom sa fluorom, i zubar na 6 meseci.
  • Antibiotik pre zubarskog zahvata – samo kod dece sa najvećim rizikom: neoperisana mana sa plavilom, veštački zalistak ili veštački spoj krvnih sudova, prvih 6 meseci posle zatvaranja mane veštačkim materijalom (trajno ako je uz materijal ostao otvor) i raniji endokarditis. Kardiolog to navodi u nalazu.
  • Oprez sa pirsingom i tetovažom – kod adolescenata sa većim rizikom, zbog moguće infekcije.

Vakcine

Deca sa srčanim manama primaju sve vakcine po kalendaru, jer su im infekcije opasnije. Preporučuju se godišnja vakcina protiv gripa od 6. meseca i, kod beba sa značajnom manom, zaštita antitelima od RSV virusa, čestog uzročnika teških infekcija pluća kod beba. Kod dece sa delecijom 22q11 pre živih vakcina proverava se imunitet.

Oporavak i okvirni rokovi

  • Posle kateterskog zahvata – vrtić ili škola posle nekoliko dana, bez kupanja u kadi i bazenu nekoliko dana, a sport prema savetu kardiologa.
  • Posle operacije kroz grudnu kost – vrtić i škola obično posle 4–6 nedelja. Dok grudna kost ne zaraste (6–8 nedelja), izbegavaju se podizanje deteta ispod pazuha i grube igre; sport najčešće posle 2–3 meseca.

Sport

Kretanje je korisno i deci sa srčanim manama. Deca sa malim otvorima, blagim suženjem plućnog zalistka i uspešno rešenom manom obično mogu da se bave svim sportovima. Kod izraženog suženja aortnog zalistka, proširene aorte, poremećaja ritma, slabijeg rada srca i posle složenih operacija odluka se donosi pojedinačno, a često se preporučuju sportovi manjeg intenziteta. Deca na lekovima protiv zgrušavanja krvi izbegavaju sportove sa sudarima. Pre takmičarskog sporta potreban je kardiološki pregled deteta koje trenira.

Znaci za hitno javljanje

  • Plavilo, sivilo ili jako bledilo, posebno uz ubrzano disanje.
  • Gušenje ili beba koja ne može da jede.
  • Nesvestica, jak bol u grudima ili vrlo brz rad srca.
  • Posle operacije – visoka temperatura, gnoj ili širenje crvenila oko reza, otežano disanje.

Kontrole i život sa manom

Kontrole su kod malih promena na jednu do nekoliko godina, a posle složenih operacija češće i doživotno. Adolescent treba da zna naziv svoje mane, lekove i rokove kontrola, a pred punoletstvo prelazi u centar za odrasle sa urođenim srčanim manama.

Najčešća pitanja

Rizik je nešto veći nego u opštoj populaciji, ali većina sledeće dece ima zdravo srce. U narednoj trudnoći preporučuje se fetalna ehokardiografija, a kada je uzrok genetski, i genetsko savetovanje.

Može. Neki roditelji beba sa značajnom manom odlažu polazak u kolektiv do operacije, zbog čestih infekcija. Vaspitači treba da znaju znake za javljanje i broj telefona roditelja.

Većina dece sa manom leti bez problema. Deca sa plavilom, povišenim pritiskom u plućima i nedavno operisana treba prvo da pitaju kardiologa, jer je u avionu manje kiseonika.

Deca sa jednostavnim manama uče kao vršnjaci. Deca sa složenim manama češće imaju teškoće sa pažnjom ili učenjem, koje se uz ranu podršku logopeda, psihologa i škole mogu umanjiti.

Kod jednostavnih mana posle uspešnog zahvata obično ne. Kod složenih mana mogu biti potrebni novi zahvati, na primer zamena zalistka ili proširenje suženja, pa su redovne kontrole neophodne.

Većina može, ali trudnoću treba planirati sa kardiologom, jer trudnoća opterećuje srce. Neki lekovi se pre trudnoće menjaju, a kod nekih teških mana trudnoća nosi visok rizik.

Može. Deca sa plavilom izbegavaju velike visine, jaku vrućinu i manjak tečnosti. Na put ponesite nalaz, spisak lekova i podatke o najbližoj bolnici.

Ne preporučuju se. Kofein ubrzava rad srca i kod dece sklone poremećajima ritma može izazvati lupanje srca, a ova pića sadrže i mnogo šećera.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.