Meni
Zakažite pregled

Šum na srcu kod dece

Dečja kardiologija

Šum na srcu je zvuk koji lekar čuje stetoskopom između otkucaja srca. Nastaje kada krv kroz srce i krvne sudove teče brže ili malo vrtložnije, slično šumu vode u cevi. Kod dece se šum čuje vrlo često: većina dece ima šum bar u nekom periodu detinjstva, najčešće između 3. i 7. godine. Kod velike većine to je bezazleni šum, koji lekari zovu i funkcionalni ili nevini. Srce je tada potpuno zdravo, a šum je samo zvuk normalnog protoka krvi. Dečji grudni koš je tanak, pa se protok krvi lakše čuje nego kod odraslih.

Ređe je šum znak promene na srcu: otvora u pregradi između srčanih šupljina, suženja ili popuštanja zalistka ili neke druge mane. Takav šum se zove patološki ili organski. Od sve dece kod koje se šum čuje posle prvih meseci života, mana koja zahteva lečenje nađe se kod malog broja, otprilike kod jednog deteta od sto. Kod novorođenčadi i mlađih beba šum češće ima pravi uzrok, pa se tada pažljivije proverava.

Iskusan pedijatar ili dečji kardiolog bezazleni šum najčešće prepozna već slušanjem. Ultrazvuk srca nije potreban svakom detetu sa šumom, već kada šum zvuči drugačije od bezazlenog, kada dete ima tegobe ili kada postoji drugi razlog za sumnju. Ako je šum bezazlen, dete ne treba da se leči, ne mora na kontrole zbog šuma i može da se bavi svim sportovima.

Kako nastaje šum

Srce ima četiri šupljine: dve pretkomore gore i dve komore dole. Između njih i na izlazu iz komora nalaze se zalisci, koji se otvaraju i zatvaraju kao vratanca i puštaju krv samo u jednom smeru. Kada krv teče mirno, protok se ne čuje. Kada teče brže, kada prolazi kroz uži prostor ili kada se deo krvi vraća unazad, nastaje vrtlog koji se stetoskopom čuje kao šum.

Šema srca sa pretkomorama, komorama, zaliscima i smerom protoka krvi kroz srce
Krv kroz srce teče kroz četiri šupljine i četiri zaliska: desna strana šalje krv u pluća, a leva u telo. Šum na srcu je zvuk tog protoka koji lekar čuje stetoskopom. Kod zdravog srca krv teče brzo i glasno, pa se čuje bezazlen šum, a kod mane šum nastaje zbog otvora ili suženja. Prikaz normalnog srca, kao dopunsko objašnjenje. Izvor: ZooFari (prema crtežu Wapcaplet) / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0. Prevod oznaka na srpski.

Vrste bezazlenog šuma

Bezazleni šumovi imaju prepoznatljive osobine, pa ih lekar razlikuje po zvuku, mestu na kome se najbolje čuju i uzrastu deteta:

  • Stilov šum – najčešći bezazleni šum kod dece, obično između 3. i 7. godine. Tih je i zvuči „muzički“, kao zujanje zategnute žice. Postepeno slabi i nestaje do puberteta.
  • Šum protoka kroz plućnu arteriju – čuje se gore levo uz grudnu kost, najčešće kod školske dece i tinejdžera.
  • Venski šum – zvuk protoka krvi kroz velike vene vrata. Čuje se ispod ključne kosti dok dete sedi ili stoji, a nestaje kada legne ili okrene glavu.
  • Šum grana plućne arterije kod beba – tih šum koji se čuje i ispod pazuha i na leđima, jer su grane plućne arterije posle rođenja još uske; obično nestaje do 3–6 meseci.
  • Prolazni šum novorođenčeta – posle rođenja se zatvara krvni sud koji je pre rođenja spajao aortu i plućnu arteriju (arterijski kanal), pa se, dok se zatvara, može čuti kratak šum.

Stanja koja pojačavaju šum

Bezazleni šum postaje glasniji kada srce radi brže i jače: tokom povišene temperature, posle trčanja, kod uzbuđenja, kod malokrvnosti (anemija) i kod pojačanog rada štitaste žlezde. Zato se šum koji se prvi put čuje tokom bolesti sa temperaturom ponovo proverava kada dete ozdravi.

Šum kao znak bolesti srca

Patološki šum nastaje zbog promene u građi srca ili zalistaka:

  • Urođene srčane mane – otvor u pregradi između komora ili pretkomora, otvoren arterijski kanal, suženje plućnog ili aortnog zalistka i suženje aorte (videti urođene srčane mane kod dece).
  • Zalisci koji ne dihtuju – kada se zalistak ne zatvara potpuno, deo krvi se vraća unazad; ovakvo oštećenje ostavlja i reumatska bolest srca.
  • Bolesti srčanog mišića – zadebljanje srčanog mišića kod nekih kardiomiopatija može da suzi izlaz iz leve komore.
  • Zapaljenja i infekcije – zapaljenje srčanog mišića (miokarditis) ili infekcija zalistaka (endokarditis) mogu da dovedu do novog šuma.

Faktori rizika

Na manu se više misli kod beba, kod dece sa genetskim sindromima (na primer Daunovim), kada roditelj, brat ili sestra imaju urođenu srčanu manu, kada je u porodici bilo iznenadne smrti mlade osobe ili bolesti srčanog mišića, kada je majka u trudnoći imala šećernu bolest ili određene infekcije i kod prevremeno rođene dece.

Može li se šum sprečiti

Bezazleni šum nije bolest i ne treba ga sprečavati. Rizik od urođenih mana smanjuju folna kiselina pre i na početku trudnoće, dobro regulisan šećer kod majke sa dijabetesom, vakcina protiv rubeole pre trudnoće i izbegavanje alkohola i pušenja. Oštećenje zalistaka posle reumatske groznice sprečava se lečenjem streptokokne angine.

Bezazleni šum ne izaziva tegobe

Dete sa bezazlenim šumom dobro raste, igra se i trči kao vršnjaci i nema tegoba od srca. Šum se obično otkrije slučajno, na sistematskom pregledu ili kada dete dođe kod lekara zbog prehlade sa temperaturom.

Kakav šum zabrinjava lekara

Prema zvuku, lekar na pravi uzrok više misli kada je šum:

  • Glasan ili grub – posebno ako se dlanom na grudima oseti treperenje.
  • U fazi opuštanja srca – bezazleni šumovi se čuju kada se srce steže, a šum dok se srce puni krvlju (dijastolni šum) traži proveru.
  • Dugotrajan ili se širi – traje ceo otkucaj ili se čuje i na leđima.
  • Nepromenjen kada dete ustane – bezazleni šum se u stojećem položaju obično utiša ili nestane.
  • Praćen drugim zvucima – „klikom“ ili neobičnim srčanim tonovima.

Znaci bolesti srca kod beba

  • Plavičasta boja usana, jezika ili kože.
  • Ubrzano ili otežano disanje, posebno tokom hranjenja.
  • Znojenje i umaranje pri hranjenju – beba sisa kratko, zaspi, pa ubrzo opet traži da jede.
  • Slabo napredovanje – beba sporo dobija na težini.
  • Bledilo i hladne šake i stopala, uz razdražljivost.

Znaci kod starije dece

Kako se šum menja tokom vremena

Bezazleni šum može da se čuje na jednom pregledu, a na sledećem ne. S godinama postaje sve tiši i do kraja puberteta najčešće nestane. Patološki šum ne nestaje kada dete ustane i obično se čuje na svakom pregledu. I neki šumovi zbog mane vremenom nestanu, na primer kada se mali otvor u pregradi između komora sam zatvori.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – beba ili dete plavi, teško diše, ne može da jede, bledo je i hladno, ili se onesvestilo tokom napora ili ima jak bol u grudima pri naporu (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – šum je čuo lekar kod bebe koja se znoji i zamara pri hranjenju, brzo diše ili slabo napreduje, ili kod starijeg deteta koje ima lupanje srca ili se neobično brzo zamara; javite se pedijatru ili dečjem kardiologu u roku od nekoliko dana.
  • Uskoro – šum je otkriven na redovnom pregledu, a dete raste i oseća se dobro; zakažite kardiološki pregled u narednim nedeljama, prema savetu pedijatra.

Slušanje srca i pregled

Na kardiološkom pregledu deteta lekar sluša srce na više mesta na grudima i leđima, dok dete leži, sedi i stoji. Jačina šuma ocenjuje se na skali od 1 do 6, a bezazleni šumovi su obično tihi, jačine 1 ili 2. Lekar meri težinu, visinu i krvni pritisak, pipa pulseve na rukama i u preponama i gleda boju kože i disanje. Kod deteta starijeg od dve godine šum koji potpuno nestane kada dete ustane gotovo uvek je bezazlen.

Merenje kiseonika i pritiska

  • Pulsna oksimetrija – mala štipaljka ili lepljivi senzor na prstu ili stopalu koji svetlošću pokazuje koliko je kiseonika u krvi. Bezbolna je i traje minut–dva.
  • Pritisak na rukama i nogama – kod suženja aorte pritisak je na nogama niži nego na rukama, a puls u preponama slab (videti povišen krvni pritisak kod dece).

Elektrokardiogram

EKG beleži električni rad srca preko elektroda zalepljenih na grudi, ruke i noge. Traje nekoliko minuta i ne boli. Pokazuje ritam i opterećenje pojedinih delova srca, ali normalan EKG ne isključuje manu, pa se sam ne koristi za procenu šuma. Rendgenski snimak grudnog koša se zbog šuma ne radi rutinski.

Ultrazvuk srca

Ultrazvuk srca (ehokardiografija) pokazuje građu srca, zaliske, otvore između šupljina i protok krvi u boji. Radi se sondom sa gelom na grudima, bez zračenja i bez bola. Dete treba da miruje desetak do dvadesetak minuta, pa pomaže crtani film, a beba se pregleda dok jede ili spava. Ultrazvuk srca je potreban:

  • Kod novorođenčeta i bebe – kada šum ne prođe do otpusta iz porodilišta ili se čuje i na sledećim pregledima.
  • Kada šum ne zvuči kao bezazleni – glasan je, grub, čuje se u fazi opuštanja srca ili ne nestaje kada dete ustane.
  • Kada dete ima tegobe – plavilo, otežano disanje, slabo napredovanje, nesvesticu ili bol u grudima pri naporu.
  • Kod nenormalnog nalaza pulsne oksimetrije, pritiska ili EKG-a.
  • Kod genetskog sindroma ili urođene srčane mane kod roditelja, brata ili sestre.

Ultrazvuk srca nije potreban kada dečji kardiolog čuje tipičan bezazleni šum kod deteta bez tegoba i bez bolesti srca u porodici. Ni ponavljanje normalnog ultrazvuka kod deteta bez novih tegoba ne donosi korist.

Šta nalazi znače

  • Bezazleni šum – nalazi su normalni, dete je zdravo i ne treba mu ni kontrola ni ograničenje.
  • Mala promena bez značaja za srce – na primer vrlo mali otvor ili blago nedihtovanje zalistka; prati se povremenim pregledima.
  • Mana koja zahteva praćenje ili lečenje – dečji kardiolog objašnjava dalji plan.

Kako se pripremiti za pregled

  • Nalazi iz porodilišta – otpusna lista, uključujući rezultat merenja kiseonika (pulsne oksimetrije).
  • Porodična istorija – srčane mane, bolesti srčanog mišića i iznenadna smrt mlade osobe u porodici.
  • Zapažanja kod kuće – kako beba jede i napreduje, kako dete podnosi trčanje.
  • Udobna odeća – majica koja se lako skida; za bebu flašica ili podoj tokom ultrazvuka.
  • Priprema deteta – objasnite da gel može biti hladan i da pregled ne boli.

Kako se donosi odluka

Šum sam po sebi nije bolest, pa se ni ne leči. Odluka zavisi od toga šta ga izaziva. Ako je šum bezazlen, lečenje nije potrebno. Ako ga izaziva drugo stanje, leči se to stanje. Ako je uzrok srčana mana, plan pravi dečji kardiolog, prema vrsti i veličini mane i prema tome koliko ona opterećuje srce.

Život sa bezazlenim šumom

Dete sa bezazlenim šumom ima zdravo srce. Ne treba mu nikakav lek, posebna ishrana ni ograničenje kretanja. Može da ide u vrtić i školu, na ekskurzije, u kamp i na more i da se bavi svim sportovima, uključujući i takmičarske. Kontrole kod kardiologa zbog šuma nisu potrebne, a pre zubarskih zahvata ne prima se antibiotik.

Šum će se možda čuti i kod drugih lekara, pa je korisno sačuvati nalaz dečjeg kardiologa. Ako se kasnije pojave nove tegobe, kao što su nesvestica ili bol u grudima pri naporu, pregled se ponavlja.

Kada je šum posledica drugog stanja

  • Povišena temperatura – šum se utiša kada temperatura prođe i proverava se na sledećem pregledu.
  • Malokrvnost – kada se leči uzrok, najčešće nedostatak gvožđa, srce radi mirnije i šum slabi.
  • Pojačan rad štitaste žlezde – lečenje vodi dečji endokrinolog.

Kada je šum znak srčane mane

Mnoge male mane ne zahtevaju zahvat, a mali otvori u pregradi između komora često se zatvore sami. Kada je lečenje potrebno, mogućnosti su:

  • Praćenje – povremeni pregledi i ultrazvuk srca, dok mana ne prođe ili dok se ne odluči o zahvatu.
  • Lekovi – kod beba sa velikim otvorima lekovi za izmokravanje (diuretici) i drugi lekovi rasterećuju srce do zahvata.
  • Kateterski zahvat – kroz krvni sud u preponi do srca se uvodi tanka cevčica, kojom se otvor zatvara posebnim uređajem ili se suženi zalistak proširuje balonom, bez otvaranja grudnog koša.
  • Operacija – kod većih i složenih mana; kao i kateterski zahvati, radi se u specijalizovanim centrima za dečju kardiologiju i kardiohirurgiju.

Nega zuba

Zdravi zubi i desni štite od infekcije zalistaka svako dete sa srčanom manom. Zube treba prati dva puta dnevno, zubaru ići redovno i karijes lečiti na vreme. Antibiotik pre određenih zubarskih zahvata potreban je samo deci sa najvećim rizikom, o čemu odlučuje kardiolog. Kod bezazlenog šuma nije potreban.

Sport

Deca sa bezazlenim šumom mogu da se bave svim sportovima. Kod dece sa manom odluka zavisi od nalaza, a mnoga deca sa malim manama takođe nemaju ograničenja. Pre ozbiljnog treniranja i takmičenja koristan je kardiološki pregled deteta koje trenira, posebno ako dete ima tegobe pri naporu ili u porodici postoji bolest srca.

Oporavak i okvirni rokovi

Kada se utvrdi da je šum bezazlen, dete odmah nastavlja uobičajen život, bez perioda oporavka. Ako je šum otkriven tokom bolesti sa temperaturom, proverava se posle ozdravljenja. Posle kateterskog zahvata većina dece ide kući za dan–dva i u školu posle nekoliko dana, a posle operacije na srcu u vrtić i školu obično posle 4–6 nedelja. Rokove za povratak sportu tada određuje kardiolog.

Znaci za hitno javljanje

  • Plavilo usana ili kože.
  • Gušenje ili veoma ubrzano disanje.
  • Nesvestica tokom napora.
  • Bol u grudima pri naporu, posebno uz lupanje srca ili nesvesticu.
  • Beba koja odbija hranu, bleda je, hladna i neuobičajeno pospana.

Kontrole i svakodnevni život

Kod bezazlenog šuma kontrole kod dečjeg kardiologa nisu potrebne. Kod dece sa manom raspored kontrola zavisi od vrste mane: kod malih promena pregled je obično na jednu do dve godine, a posle zahvata u početku češće. Ako šum postane glasniji, promeni se ili se pojave tegobe, javite se ranije.

Najčešća pitanja

Ne može. Bezazleni šum je zvuk zdravog srca i ne prelazi u bolest. Ako je dečji kardiolog utvrdio da je srce zdravo, šum ne treba iznova proveravati, osim ako se pojave nove tegobe.

Bezazleni šum menja jačinu: glasniji je tokom temperature, uzbuđenja i posle trčanja, a kod mirnog deteta jedva se čuje. Zato ga jedan lekar čuje, a drugi ne, i to ne znači da je neko pogrešio.

Sme. Bezazleni šum nije razlog za odlaganje nijedne vakcine, pa dete prima sve vakcine prema kalendaru, uključujući i vakcinu protiv gripa.

Dete sa bezazlenim šumom putuje bez ograničenja. Kod dece sa manom koja snižava kiseonik u krvi o letu avionom i boravku na velikoj visini treba se posavetovati sa kardiologom.

Mogu, jer je bezazleni šum čest, ali to nije nasledna bolest. Ako jedno dete ima urođenu srčanu manu, ginekolog u sledećoj trudnoći može preporučiti detaljan ultrazvuk srca bebe.

Ne utiče. U trudnoći se bezazleni šumovi često pojačavaju zbog većeg protoka krvi, pa je korisno da ginekolog zna da je šum ranije proveren i da je srce zdravo.

Ako je kardiolog utvrdio da je šum bezazlen, dovoljno je pokazati nalaz. Novi pregled je potreban ako se pojave tegobe pri naporu ili ako dete počinje ozbiljan takmičarski sport.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.