Meni
Zakažite pregled

Sinkopa (nesvestica, kriza svesti) kod dece

Dečja kardiologija

Sinkopa je kratak gubitak svesti koji nastaje kada mozak na nekoliko sekundi dobije premalo krvi. Dete gubi svest, mlitavo pada i posle nekoliko sekundi, najduže oko minut, samo dolazi sebi, bez lečenja. U svakodnevnom govoru zove se nesvestica ili kriza svesti. Nesvestica je česta: okvirno svako peto do šesto dete bar jednom padne u nesvest pre punoletstva, najčešće u tinejdžerskom uzrastu, a devojčice nešto češće od dečaka.

Kod većine dece, okvirno šest do osam od deset, uzrok je vazovagalna nesvestica: prolazni refleks u kojem se srce uspori, a pritisak padne. Ona je neprijatna i ume da uplaši, ali nije opasna i ne oštećuje mozak. Srčani uzrok je redak, ali je ozbiljan, pa svako dete posle prve nesvestice treba da pregleda lekar i da mu se snimi EKG. Kod male dece, između 6 meseci i 6 godina, krize svesti najčešće izaziva zadržavanje daha pri plaču, koje je takođe bezazleno.

Ovde opisujemo okidače i upozoravajuće znake vazovagalne nesvestice, znake koji upućuju na srčani uzrok, po čemu se nesvestica razlikuje od epileptičkog napada, kako se pruža prva pomoć i šta dete može da uradi da se nesvestice ne ponavljaju.

Kako nastaje nesvestica

Mozgu je stalno potreban dotok krvi. Kada dete ustane, krv se pod dejstvom teže spušta u noge, a telo to odmah ispravlja: srce se ubrza, a krvni sudovi nogu se suze. Ako se pritisak naglo spusti ili srce na trenutak uspori, mozak ostane bez dovoljno krvi i dete izgubi svest. U ležećem položaju krv ponovo stiže do glave, pa se dete brzo oporavi.

Vazovagalna (refleksna) nesvestica

Kod vazovagalne nesvestice telo „preterano“ reaguje na neki okidač: preko živca vagusa srce se uspori, krvni sudovi se prošire i pritisak padne. Najčešći okidači su:

  • Dugo stajanje – u redu, na priredbi, u crkvi ili na zagušljivom mestu.
  • Vrućina – topla prostorija, vruć tuš ili kupanje.
  • Pogled na krv, vađenje krvi i vakcinacija – kao i jak bol ili strah.
  • Malo tečnosti i preskočen obrok – posebno doručak, ili bolest sa temperaturom, povraćanjem i prolivom.
  • Određene radnje – kašljanje, mokrenje posle buđenja ili češljanje i pletenje kose kod devojčica.

Pad pritiska pri ustajanju

Kod nekih tinejdžera pritisak padne kada naglo ustanu iz kreveta ili čučnja, pa im se zamrači pred očima. Slično je stanje u kojem se puls pri stajanju jako ubrza, uz umor i vrtoglavicu, a dete retko izgubi svest. Oba stanja češća su u periodu brzog rasta.

Krize svesti kod male dece

Između 6 meseci i 6 godina javljaju se afektivne respiratorne krize. Dete se rasplače zbog ljutnje, zadrži dah, poplavi i na kratko izgubi svest. Kod blede krize dete posle udarca ili straha prebledi i omlitavi. Krize nisu opasne i prolaze same do polaska u školu. Česte su kod dece sa manjkom gvožđa, koje tada treba lečiti.

Srčani uzroci

Ređe nesvesticu izaziva bolest srca. Tada je problem u ritmu ili u pumpanju krvi:

  • Poremećaji ritma – sindrom dugog QT intervala, WPW sindrom i druge aritmije.
  • Bolesti srčanog mišića – posebno hipertrofična kardiomiopatija (više u tekstu o kardiomiopatijama) i miokarditis.
  • Urođene mane – na primer suženje aortnog zaliska ili neobičan polazak arterije koja hrani srce (više o urođenim srčanim manama).

Stanja koja liče na nesvesticu

Gubitak svesti ili pad mogu izazvati i epileptički napad, nizak šećer u krvi, ubrzano disanje pri jakoj panici, migrena, alkohol ili droge. Dešava se i da dete deluje kao da je izgubilo svest, a nije, kao reakcija na stres.

Faktori rizika i prevencija

Vazovagalna nesvestica češća je kod tinejdžera, devojčica, mršave dece i kada neko u porodici ima istu sklonost. Dovoljno tečnosti, redovni obroci i prepoznavanje prvih znakova sprečavaju većinu nesvestica.

Upozoravajući znaci pre nesvestice

Vazovagalnoj nesvestici obično prethode znaci koji traju od nekoliko sekundi do minut. Kada ih prepozna, dete stigne da sedne ili legne i spreči pad:

  • Ošamućenost i mučnina – ponekad uz bol u stomaku.
  • Toplota, znojenje i bledilo – okolina primeti da je dete „pobelelo“.
  • Zamućen vid, mrak pred očima i zujanje u ušima.
  • Zevanje i slabost u nogama.

Tokom i posle nesvestice

Dete mlitavo padne, bledo je, a oči mogu biti otvorene. Kod dela dece javi se kratko trzanje ruku i nogu, koje traje nekoliko sekundi i ne znači epilepsiju. Svest se vraća za manje od minut. Posle toga dete zna gde je, ali je umorno, bledo i oznojeno, a ponekad povraća. Ako brzo ustane, može ponovo pasti.

Razlika prema epileptičkom napadu

  • Povod – nesvestica ima okidač (stajanje, vrućina, krv), a epileptički napad često počinje bez povoda, i u snu.
  • Početak – pre nesvestice dete oseća slabost i mučninu, a napad počinje naglo ili posebnim osećajem (aurom).
  • Boja lica – kod nesvestice dete je bledo, a kod napada je često crveno ili plavo.
  • Trzanje – kod nesvestice kratko i nepravilno, posle pada; kod napada ritmično i duže, od samog početka.
  • Oporavak – posle nesvestice dete brzo dolazi sebi, a posle napada je dugo zbunjeno i pospano; ugriz jezika sa strane češći je kod napada.

Video snimak telefonom, ako je neko bio prisutan, olakšava razlikovanje.

Znaci upozorenja za srčani uzrok

  • Tokom napora – dete izgubi svest dok trči, pliva ili igra utakmicu, a ne posle napora.
  • U ležećem položaju ili u snu.
  • Posle iznenadne buke ili jakog straha – zvono budilnika, telefon, prasak.
  • Bez upozoravajućih znakova – dete padne naglo i povredi se.
  • Lupanje srca ili bol u grudima pre pada (više o bolu u grudima kod dece).
  • Iznenadna smrt u porodici – neobjašnjena smrt, utapanje ili saobraćajna nesreća bez razloga kod rođaka mlađeg od 50 godina, ili poznata nasledna bolest srca.
  • Poznata bolest srca – ili operacija srca.

Tok

Vazovagalne nesvestice se kod mnoge dece ponavljaju, najčešće tokom tinejdžerskih godina, a zatim se proređuju. Kod trećine do polovine dece nova nesvestica dogodi se u narednim godinama, ali ona i dalje nije opasna.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – nesvestica tokom napora, u ležećem položaju ili posle buke, nesvestica uz bol u grudima ili lupanje srca, ako dete ne dolazi sebi duže od minut, ne diše normalno ili se povredilo glavu (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – prva nesvestica bez jasnog povoda, nesvestica kod deteta sa bolešću srca ili sa iznenadnom smrću u porodici, ili kada nije jasno da li je reč o epileptičkom napadu; javite se lekaru u roku od dan–dva.
  • Uskoro – tipična nesvestica pri stajanju ili vađenju krvi, posle koje se dete brzo oporavilo; zakažite pregled kod pedijatra ili dečjeg kardiologa u narednih nekoliko nedelja.

Razgovor sa lekarom

Razgovor je najvažniji deo pregleda, jer se iz dobrog opisa najčešće može zaključiti o kakvoj je nesvestici reč. Lekar pita šta je dete radilo, u kom položaju je bilo, šta je osetilo pre pada, kako je izgledalo dok je bilo bez svesti i koliko je trajalo, kao i o lekovima i bolestima srca u porodici. Korisno je da na pregled dođe i osoba koja je nesvesticu videla.

Pregled

Na kardiološkom pregledu dece lekar sluša srce, jer neki šumovi na srcu upućuju na manu ili zadebljan srčani mišić, i meri pritisak i puls u ležećem položaju, a zatim posle nekoliko minuta stajanja.

EKG

EKG se radi svakom detetu posle prve nesvestice. Bezbolan je, traje par minuta i otkriva produžen QT interval, WPW nalaz, znake zadebljanog srčanog mišića i druge promene zbog kojih se dalje ispituje srce.

Dodatni pregledi samo kada su potrebni

  • Ultrazvuk srca – kada postoji šum, promena na EKG-u ili nesvestica pri naporu.
  • Test opterećenja – trčanje na traci uz snimanje EKG-a, kada se nesvestica desila tokom napora.
  • Holter EKG ili ugradni monitor ritma – kod nesvestica uz lupanje srca ili ponovljenih nesvestica nejasnog uzroka.
  • Test na nagibnom stolu (tilt test) – dete leži na stolu koji se podigne u skoro uspravan položaj, uz merenje pritiska i pulsa; radi se samo kod ponovljenih nejasnih nesvestica.
  • Analize krvi – krvna slika kod sumnje na anemiju, šećer, a kod adolescentkinja po potrebi test na trudnoću.
  • EEG i pregled neurologa – kada opis liči na epileptički napad.

Šta nalazi znače

Ako je opis tipičan za vazovagalnu nesvesticu, a pregled i EKG su normalni, dalja ispitivanja obično nisu potrebna. Promena na EKG-u, šum ili bilo koji znak upozorenja vode ka pregledu kod dečjeg kardiologa.

Kako se pripremiti za pregled

  • Opis događaja – zapišite šta se dogodilo, sa svedokom ako je moguće, i ponesite video ako postoji.
  • Spisak lekova i suplemenata – uključujući energetska pića.
  • Porodična istorija – nesvestice, epilepsija, bolesti srca i iznenadne smrti mlađih rođaka.
  • Nalazi – EKG ili nalaz hitne službe.

Kako se donosi odluka

Kod vazovagalne nesvestice lekovi su retko potrebni. Lečenje se sastoji od objašnjenja kako nesvestica nastaje, prepoznavanja upozoravajućih znakova i jednostavnih mera. Kada postoji sumnja na srčani uzrok, dete do pregleda kod kardiologa ne treba da se bavi napornim sportom, a dalje lečenje zavisi od uzroka.

Prva pomoć kod nesvestice

  1. Položite dete na leđa i podignite mu noge iznad nivoa srca.
  2. Ako povraća ili ne dolazi brzo sebi, okrenite ga na bok.
  3. Olabavite tesnu odeću i obezbedite svež vazduh. Ne šamarajte dete i ne sipajte mu vodu u usta.
  4. Kada se potpuno osvesti, neka nekoliko minuta sedi pre nego što ustane, a zatim popije vodu i nešto pojede.
  5. Ako dete ne dolazi sebi duže od minut ili ne diše normalno, pozovite 194 i počnite oživljavanje; ako je u blizini automatski defibrilator, upotrebite ga.
Crtež osobe u bočnom bezbednom položaju: leži na boku, gornja noga savijena, glava zabačena i oslonjena na ruku
Bočni (bezbedni) položaj: ako dete povraća ili ne dolazi brzo sebi, okrenite ga na bok, savijte gornju nogu da se ne prevrne i blago zabacite glavu da lako diše. Ako dete diše i odmah dolazi sebi, dovoljno je da leži na leđima sa podignutim nogama. Izvor: Rama / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0 FR. Dodat natpis na srpskom.

Tečnost i so

Dovoljno tečnosti najvažnija je mera. Tinejdžer treba da popije oko 2 litra vode dnevno, a mlađe dete prema uzrastu, više leti i pri sportu. Korisno je popiti čašu ili dve vode ujutru, pre ustajanja iz kreveta. Kod nekih tinejdžera lekar preporučuje i malo više soli u hrani. To ne važi za decu sa povišenim krvnim pritiskom ili hroničnom bolešću bubrega.

Manevri koji sprečavaju pad

Kada oseti prve znake, dete može da podigne pritisak napinjanjem mišića i tako često spreči nesvesticu:

  • Ukrštanje nogu – uz snažno stezanje mišića nogu, stomaka i zadnjice.
  • Stezanje šaka – snažno stiskanje loptice ili šake, ili zakačiti prste obe ruke i povlačiti ih na suprotne strane.
  • Čučanj ili leganje – najsigurnije je odmah sesti ili leći.

Svakodnevne navike

  • Redovni obroci – posebno doručak.
  • Postepeno ustajanje – iz kreveta prvo sesti, pa ustati.
  • Kretanje i dovoljno sna – vežbe za noge jačaju mišiće koji potiskuju krv nagore.
  • Vađenje krvi i vakcinacija u ležećem položaju – recite osoblju da je dete sklono nesvestici.
  • Kratko tuširanje mlakom vodom umesto dugog vrućeg kupanja.

Lekovi

Lekovi se daju samo kod čestih nesvestica koje se ponavljaju uprkos svim merama. Koriste se lekovi koji zadržavaju so i vodu u telu ili sužavaju krvne sudove, ali je njihova korist ograničena, pa odluku donosi dečji kardiolog.

Lečenje drugih uzroka

Kada je uzrok srčani, leči ga dečji kardiolog, prema vrsti bolesti. Kod tinejdžera kojima pri ustajanju pada pritisak ili se jako ubrzava puls pomažu iste mere: tečnost, postepeno ustajanje i redovno vežbanje, koje se uvodi polako. Kod afektivnih kriza roditelji ostaju mirni, dete stavljaju na bok i ne tresu ga, a lekar proverava gvožđe u krvi.

Oporavak i okvirni rokovi

Posle vazovagalne nesvestice dete se vraća u vrtić ili školu isti ili sledeći dan. Sport je dozvoljen, uz dovoljno tečnosti i prekid aktivnosti čim se jave prvi znaci. Plivanje i penjanje na visinu samo uz nadzor dok su nesvestice česte. Tinejdžer koji polaže vozački ispit, a ima ponovljene nesvestice, treba da razgovara sa lekarom. Posle nesvestice srčanog uzroka sport se nastavlja tek uz saglasnost kardiologa.

Znaci za hitno javljanje

  • Gubitak svesti tokom napora, u ležećem položaju ili posle buke.
  • Bol u grudima ili lupanje srca pre nesvestice.
  • Dete ne dolazi sebi duže od minut ili ne diše normalno.
  • Povreda glave pri padu, uz povraćanje ili pospanost.

Kontrole i život sa nesvesticama

Kod vazovagalne nesvestice redovne kontrole obično nisu potrebne. Dnevnik nesvestica pokazuje da li mere pomažu. Dogovorite sa školom da dete uvek ima flašicu vode i da na priredbama i dugim stajanjima sme da sedne. Ako se nesvestice proređuju, nisu potrebni novi pregledi; ako se promeni njihov izgled, javite se lekaru.

Najčešća pitanja

Kratka nesvestica ne oštećuje mozak, jer se protok krvi vrati za nekoliko sekundi čim dete legne. Veći rizik su povrede pri padu, zato je najbolje da dete sedne ili legne čim oseti prve znake.

Sklonost vazovagalnoj nesvestici često se javlja kod više članova porodice, ali nije bolest. Ako neko u porodici ima naslednu bolest srca ili je mlad iznenada umro, recite to lekaru, jer se tada pregledaju i ostali članovi porodice.

Sme. Vakcinu treba primiti sedeći ili ležeći, a posle toga ostati 15 minuta u ambulanti. Nesvestica pri vakcinaciji je reakcija na ubod i strah, a ne alergija na vakcinu.

Kod nekih devojaka nesvestice su češće tokom menstruacije, zbog bola i gubitka krvi. Obilne menstruacije mogu dovesti do manjka gvožđa i slabokrvnosti, pa ih treba proveriti kod ginekologa i pedijatra.

Detetu dajte dovoljno vode, a na dugom letu neka povremeno prošeta i pomera stopala. Na vrućini su korisni hlad, laka odeća i slana užina. Izbegavajte dugo stajanje u redovima na suncu.

Ne preporučujemo ih. Energetska pića i kafa pojačavaju mokrenje, pa telo gubi tečnost, a kod dece mogu ubrzati srce. Bolje su voda i slana užina.

Može. Nastavnik ili vođa kampa treba da zna da je dete sklono nesvestici, kako izgledaju prvi znaci i šta da uradi. Dete neka ima flašicu vode i ne preskače obroke.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.