Meni
Zakažite pregled

Zapaljenske bolesti creva kod dece

Dečja gastroenterologija

Zapaljenske bolesti creva kod dece (skraćeno IBD, od engleskog inflammatory bowel disease) su hronične bolesti u kojima imunski sistem održava dugotrajnu upalu zida creva. Obuhvataju Kronovu bolest, ulcerozni kolitis i neklasifikovani kolitis, oblik koji ni posle potpunog ispitivanja ne može da se svrsta u jednu od prve dve bolesti. Tok je talasast: periodi smirenja (remisije) smenjuju se sa pogoršanjima (relapsima).

Kod dela obolelih bolest počinje u detinjstvu ili adolescenciji, najčešće posle 10. godine, a broj obolele dece u Evropi poslednjih decenija raste. Kod dece bolest češće zahvata veće delove creva nego kod odraslih i može usporiti rast, odložiti pubertet, oslabiti kosti i otežati školovanje. Zato se dete leči u timu dečjeg gastroenterologa, nutricioniste, psihologa i, po potrebi, dečjeg hirurga.

Bolest nije zarazna i roditelji je nisu izazvali ishranom ili greškom u nezi. Za sada ne postoji lek koji je trajno uklanja, ali savremenom terapijom većina dece postiže dugotrajno smirenje, normalno raste i živi aktivno, kod kuće i u školi. Cilj lečenja je da tegobe nestanu, da sluzokoža creva zaraste i da dete normalno raste.

Kada dete ima dugotrajan proliv, krv u stolici, gubi na težini ili zaostaje u rastu, treba ga uputiti dečjem gastroenterologu. Rana dijagnoza i lečenje smanjuju rizik od suženja creva, operacija i trajnog zaostajanja u rastu.

Kako nastaje upala

U nastanku učestvuju nasledna sklonost, poremećen imunski odgovor na bakterije koje normalno žive u crevu i činioci iz okruženja. Umesto da se upala posle nadražaja smiri, ona se održava i oštećuje zid creva. To nije obična infekcija niti alergija na hranu.

Oblici bolesti

  • Kronova bolest – može zahvatiti bilo koji deo sistema za varenje, od usta do čmara, najčešće završni deo tankog creva i debelo crevo. Obolela mesta smenjuju se sa zdravim, a upala zahvata sve slojeve zida, pa mogu nastati suženja (strikture), apscesi i fistule, nenormalni kanali između creva i drugih organa ili kože. Kod dela dece prvi znaci su oko čmara (perianalne fistule i apscesi).
  • Ulcerozni kolitis – zahvata samo debelo crevo, neprekidno od završnog dela (rektuma) naviše, i to unutrašnji sloj sluzokože. Kod dece češće zahvata celo debelo crevo nego kod odraslih.
  • Neklasifikovani kolitis (IBD-U) – upala debelog creva sa osobinama obe bolesti. Tokom praćenja deo ove dece dobije konačnu dijagnozu.
Uporedna šema: raspored upale kod Kronove bolesti i kod ulceroznog kolitisa
Uporedni prikaz: kod Kronove bolesti upala se javlja u odvojenim delovima, bilo gde u organima za varenje (levo), a kod ulceroznog kolitisa počinje u rektumu i neprekidno se širi kroz debelo crevo (desno). Kod dece je češće zahvaćen veći deo creva. Izvor: RicHard-59, prema crtežu korisnika Samir i Fvasconcellos / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0. Prevod oznaka na srpski; prilagođena ilustracija pod CC BY-SA 3.0.

Vrlo rani početak bolesti

Kada bolest počne pre 6. godine, govori se o vrlo ranom početku (VEO-IBD). Kod ove dece, posebno kada simptomi počnu pre 2. godine, češće postoji urođeni poremećaj jednog gena ili imunskog sistema. Zato se pored uobičajenog ispitivanja rade imunološke i genetske analize, jer rezultat može promeniti lečenje.

Faktori rizika i prevencija

  • Porodična istorija – rizik je veći kada roditelj, brat ili sestra imaju bolest, ali većina obolele dece nema obolelog srodnika.
  • Činioci okruženja – ishrana bogata industrijski prerađenom hranom, česti antibiotici u ranom detinjstvu i crevne infekcije povezani su sa većim rizikom, ali nisu dokazani pojedinačni uzroci.
  • Pušenje – povećava rizik i pogoršava tok Kronove bolesti, uključujući pasivno pušenje.

Pouzdana prevencija ne postoji. Stres ne izaziva upalu, ali može pojačati doživljaj tegoba. Rano otkrivanje i lečenje sprečavaju komplikacije i zaostajanje u rastu.

Tipične tegobe

  • Dugotrajan proliv – stolica je tečna nedeljama, često sa hitnošću i buđenjem noću.
  • Krv i sluz u stolici – karakteristične za ulcerozni kolitis, ali moguće i kod Kronove bolesti.
  • Bol u trbuhu – grčevit, pre ili posle obroka, pa dete izbegava hranu; više o razlikovanju uzroka u tekstu o bolu u trbuhu kod dece.
  • Gubitak težine – zbog slabijeg apetita, upale i gubitka hranljivih materija.
  • Umor i bledilo – najčešće zbog anemije, uz pad koncentracije i slabiji uspeh u školi.
  • Povišena temperatura – dugotrajno blago povišena, bez znakova obične infekcije.

Rast i pubertet

Usporen rast u visinu ponekad je jedini znak Kronove bolesti i može prethoditi crevnim tegobama mesecima. Upala, slabija ishrana i lekovi odlažu i pubertet. Zato lekar pri svakom ispitivanju nenapredovanja kod dece gleda i krivulju rasta.

Tegobe van creva

  • Zglobovi – bol i otok, češće velikih zglobova.
  • Koža – crveni, bolni čvorići na potkolenicama (nodozni eritem).
  • Usta i oči – ponavljane afte, bolno crveno oko.
  • Jetra i žučni putevi – ređe zapaljenje žučnih puteva (primarni sklerozirajući holangitis).

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Kod Kronove bolesti tegobe često počinju postepeno, nejasnim bolom i umorom, pa dijagnoza kasni. Ulcerozni kolitis se češće javlja krvavim prolivom. Nestanak bola ne znači uvek da je upala smirena, pa se lečenje prati i analizama.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – obilno krvarenje, učestale krvave stolice uz slabost, bledilo ili ubrzan rad srca, jak bol i nadutost stomaka, uporno povraćanje ili znaci dehidratacije (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – krv u stolici više dana, noćni prolivi, bolan otok ili gnojenje oko čmara, povišena temperatura kod deteta na lekovima koji smanjuju imunski odgovor ili povratak tegoba kod deteta sa postavljenom dijagnozom.
  • Uskoro – proliv ili bolovi duže od nekoliko nedelja, gubitak težine, usporen rast, odložen pubertet, neobjašnjena anemija ili ponavljane afte i bolovi u zglobovima.

Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza se postavlja prema revidiranim Porto kriterijumima evropskog udruženja dečjih gastroenterologa (ESPGHAN), koji povezuju simptome, krivulju rasta, laboratorijske nalaze, endoskopiju sa biopsijama i snimanje tankog creva. Nijedna analiza sama ne potvrđuje niti isključuje bolest.

Laboratorijske analize

  • Krvna slika i markeri upale – hemoglobin, trombociti, CRP i sedimentacija ukazuju na anemiju i upalu. Uredni nalazi ne isključuju bolest, posebno blažu Kronovu bolest.
  • Nutritivni pokazatelji – albumin, gvožđe i feritin, vitamini B12 i D, folna kiselina i jetrine probe.
  • Fekalni kalprotektin – belančevina iz belih krvnih zrnaca koja se izlučuje stolicom kada postoji upala creva. Uredan nalaz kod deteta sa tegobama čini bolest malo verovatnom i pomaže da se izbegne nepotrebna endoskopija. Povišen nalaz nije specifičan: povišen je i kod infekcija, posle lekova protiv bolova, a kod odojčadi je normalno viši. Sličnu ulogu ima laktoferin, koji se ređe određuje.
  • Analize stolice na infekcije – bakterije, Clostridioides difficile i paraziti isključuju se pre endoskopije.

Endoskopija sa biopsijama

Svakom detetu sa sumnjom na bolest rade se ileokolonoskopija (pregled celog debelog creva i završnog dela tankog creva savitljivim instrumentom sa kamerom) i gastroskopija (pregled jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog creva), uz uzimanje više uzoraka tkiva (biopsija) iz svih delova. Kod dece se izvode u opštoj anesteziji ili dubokoj sedaciji, posle čišćenja creva. Patohistološki pregled uzoraka razlikuje Kronovu bolest od ulceroznog kolitisa, jer kod dece promene u početku mogu biti blaže i manje tipične.

Snimanje tankog creva

  • MR enterografija – magnetna rezonanca posle ispijanja tečnosti koja proširi creva. Prikazuje upalu, suženja i fistule tankog creva bez zračenja. Radi se svima, osim kod tipičnog ulceroznog kolitisa.
  • Ultrazvuk abdomena – bezbolno pokazuje zadebljanje zida creva i apscese; koristan i za praćenje.
  • Kapsulna endoskopija – kamera veličine kapsule koju dete proguta, kod nejasnih nalaza.
  • CT – samo u hitnim stanjima, zbog zračenja.

Šta nalazi znače

Nalazi određuju vrstu bolesti, proširenost i faktore rizika za težak tok, a od toga zavisi izbor terapije. Lekar istovremeno isključuje infekcije, celijakiju, alergiju na hranu i funkcionalne tegobe. Pre bioloških i imunosupresivnih lekova proveravaju se tuberkuloza, hepatitis B, imunitet na ovčije boginje i vakcinalni status.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dnevnik tegoba – broj stolica, krv, noćna buđenja, bol, temperatura.
  • Podaci o rastu – ranije izmerene visine i težine i početak puberteta.
  • Porodična istorija – zapaljenske i autoimunske bolesti u porodici.
  • Vakcinalni karton i spisak lekova – uključujući antibiotike i lekove protiv bolova.
  • Priprema deteta – objasnite da će tokom endoskopije spavati i ništa osetiti, a čišćenje creva sprovedite tačno prema uputstvu.

Kako se donosi odluka

Prema smernicama ECCO-ESPGHAN (evropskih udruženja za zapaljenske bolesti creva i dečju gastroenterologiju), lečenje zavisi od vrste i proširenosti bolesti, rasta, komplikacija i rizika od teškog toka. Razlikuju se uvođenje u smirenje i dugoročno održavanje. Cilj je smirenje bez tegoba, normalan kalprotektin, zarastanje sluzokože i normalan rast.

Isključiva enteralna ishrana

Kod Kronove bolesti prvi izbor za uvođenje u smirenje je isključiva enteralna ishrana: dete 6–8 nedelja uzima samo posebnu tečnu formulu, uz vodu. Smirenje se postiže približno jednako često kao kortikosteroidima, uz češće zarastanje sluzokože, bolji rast i bez neželjenih efekata kortikosteroida. Formula se pije ili daje tankom sondom kroz nos do želuca; kod teže pothranjenosti ponekad kroz gastrostomu, otvor na stomaku. Hrana se zatim uvodi postepeno. Kod ulceroznog kolitisa ova ishrana nije terapija, ali formule mogu biti dodatna podrška. Samostalno izbacivanje namirnica ne zamenjuje lečenje.

Lekovi

  • Aminosalicilati (5-ASA) – osnovni lek za blagi i umereni ulcerozni kolitis, na usta i kroz čmar (čepići, klizme). Kod Kronove bolesti nisu dovoljno delotvorni.
  • Kortikosteroidi – brzo smiruju teže pogoršanje, ali se ne koriste za održavanje, jer usporavaju rast i slabe kosti.
  • Imunomodulatori – azatioprin i metotreksat održavaju smirenje kod dece koja često imaju pogoršanja ili zavise od kortikosteroida; deluju posle nekoliko nedelja i zahtevaju redovne analize krvi.
  • Biološki lekovi – antitela protiv TNF (infliksimab, adalimumab) uvode se rano kod visokog rizika: bolest oko čmara, suženja ili fistule, težak zastoj rasta. Kada ne deluju, primenjuju se vedolizumab, ustekinumab ili drugi ciljani lekovi. Koncentracija leka u krvi se meri radi podešavanja doze.
  • Antibiotici – kod apscesa i fistula.

Teži napad kolitisa leči se u bolnici kortikosteroidima u venu; ako nema poboljšanja posle nekoliko dana, uvode se biološki lek ili operacija.

Hirurško lečenje

  • Operacije kod Kronove bolesti – hitna operacija kod neprohodnosti, probijanja zida ili jakog krvarenja; planski uklanjanje ograničenog obolelog dela creva, proširenje suženja, dreniranje apscesa i lečenje perianalnih fistula. Operacija ne uklanja sklonost novoj upali, pa se lečenje lekovima nastavlja.
  • Kolektomija kod ulceroznog kolitisa – kod teške ili neodgovarajuće bolesti uklanja se debelo crevo (kolektomija), najčešće u dva ili tri akta, uz privremenu stomu i pravljenje rezervoara od tankog creva spojenog sa čmarom. Operacija uklanja upalu debelog creva, ali je potrebno dugoročno praćenje. Kolektomija je jedna od ravnopravnih mogućnosti kod bolesti koja se ne smiruje lekovima, a ne mera za krajnji slučaj.

Operacije se najčešće izvode laparoskopski, kroz male rezove.

Ishrana, rast i kosti

Ishrana je raznovrsna, sa dovoljno belančevina i energije za rast, bez širokih zabrana. Nadoknađuju se gvožđe, vitamin D, kalcijum, B12 i folna kiselina. Kod suženja creva savetuje se hrana sa manje grubih vlakana. Rast i pubertet se prate na svakoj kontroli, a gustina kostiju denzitometrijom (snimanjem malom dozom rendgenskih zraka) kada je potrebno. Ako je rast izrazito usporen ili pubertet kasni, uključuje se dečji endokrinolog. Najbolja zaštita rasta i kostiju je dobro kontrolisana upala uz što manje kortikosteroida.

Škola, sport i psihološka podrška

Dete treba da ima slobodan pristup toaletu i prilagođene obaveze tokom pogoršanja. U smirenju se podstiču sport i druženje. Korisno je da škola dobije pisano objašnjenje bolesti, mogućnost nadoknade gradiva i pravo da dete napusti čas bez objašnjavanja. Anksioznost i pad raspoloženja su češći nego kod vršnjaka, pa je psihološka podrška deo lečenja: pomaže detetu da prihvati dugotrajnu terapiju i promene izgleda, a roditeljima da se nose sa brigom.

Oporavak i okvirni rokovi

Enteralna ishrana traje 6–8 nedelja, kortikosteroidi se smanjuju tokom 8–10 nedelja, a imunomodulatori deluju posle 2–3 meseca. Posle laparoskopske operacije dete se u školu vraća obično za 2–4 nedelje, a sportu posle 6 nedelja, po proceni hirurga.

Znaci za hitno javljanje

Obilno krvarenje, jak bol, nadutost, uporno povraćanje, dehidratacija ili temperatura kod deteta na imunosupresivnoj terapiji zahtevaju hitan pregled.

Kontrole i prelazak na odraslu gastroenterologiju

Kontrole su na nekoliko meseci i obuhvataju simptome, rast, analize i kalprotektin, a po potrebi ultrazvuk, MR ili endoskopiju. Lek se ne prekida samostalno. Žive vakcine se izbegavaju tokom imunosupresivne terapije, a inaktivisane su bezbedne. Posle 8–10 godina kolitisa počinju endoskopski pregledi radi ranog otkrivanja raka debelog creva. Prelazak kod gastroenterologa za odrasle priprema se od rane adolescencije. Mladi postepeno uče da sami opišu tegobe, znaju nazive svojih lekova, zakazuju kontrole i deo razgovora vode bez roditelja. Sam prelazak, obično između 16. i 18. godine, planira se u smirenoj fazi bolesti, uz zajednički pregled ili detaljan izveštaj za novog lekara.

Najčešća pitanja

Bez tegoba nije potrebno. Rizik je kod srodnika nešto veći nego u opštoj populaciji, ali je i dalje mali. Ako brat ili sestra dobiju dugotrajan proliv, krv u stolici ili zastoj rasta, recite lekaru za porodičnu istoriju.

U smirenoj fazi može. Ponesite lek u originalnom pakovanju, kratak izveštaj lekara na engleskom i plan za slučaj pogoršanja. Biološki lek koji se daje u bolnici uskladite sa terminom putovanja.

U smirenoj fazi dete može jesti kao vršnjaci, uz umerenost. Ako lekar savetuje ograničenje vlaknaste hrane zbog suženja creva, unapred dogovorite šta dete može da izabere.

Ne. To su lekovi usmereni na određene mehanizme upale i kod dece sa rizikom od teškog toka daju se rano, upravo da bi se sprečile komplikacije. Pre i tokom lečenja sprovode se provere bezbednosti.

Terapiju ne treba prekidati bez dogovora. Lek upravo održava smirenje, pa prekid povećava rizik od povratka tegoba i stvaranja antitela na lek, što otežava dalje lečenje.

Kod većine mladih sa dobro kontrolisanom bolešću plodnost je očuvana, a trudnoća u smirenju najčešće protiče dobro. Neki lekovi se moraju zameniti pre planirane trudnoće, pa to adolescent kasnije planira sa lekarom.

Dete samo bira koliko će reći. Dovoljno je kratko objašnjenje da ima bolest creva koja nije zarazna i da ponekad mora brzo do toaleta. Nastavnik treba da zna više, radi prilagođavanja.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.