Meni
Zakažite pregled

Celijakija kod dece

Dečja gastroenterologija

Celijakija je hronična, imunološki posredovana bolest u kojoj gluten, protein iz pšenice, ječma i raži, oštećuje sluznicu tankog creva kod deteta koje ima naslednu sklonost. Unutrašnja površina tankog creva prekrivena je crevnim resicama, sitnim prstolikim izbočinama koje upijaju hranljive materije. Kod celijakije se resice skraćuju i zaravnjuju, pa crevo slabije usvaja gvožđe, kalcijum, folnu kiselinu, vitamine i masti. Posledica može biti proliv i mršavljenje, ali isto tako samo slabije napredovanje, umor ili anemija, bez stomačnih tegoba.

Bolest ima otprilike jedan od sto ljudi u Evropi, a mnogi dugo ne znaju za nju jer su tegobe blage ili neuobičajene. Celijakija spada u autoimunske bolesti: imunski sistem, podstaknut glutenom, napada sopstveno tkivo creva i stvara antitela koja se mogu izmeriti u krvi. Lek koji bi je izlečio za sada ne postoji, ali dosledna, doživotna bezglutenska ishrana smiruje upalu i omogućava da se sluznica oporavi.

Celijakija nije isto što i alergija na pšenicu ili necelijakijska osetljivost na gluten; razlike su objašnjene u tekstu o intoleranciji na gluten kod dece. Zato se dijagnoza postavlja pre promene jelovnika. Uz pravilnu dijagnozu, doslednu ishranu i redovne kontrole, velika većina dece se dobro oporavlja, nadoknađuje zaostatak u rastu i živi bez ograničenja u školi i sportu.

Kako nastaje bolest

Gluten se u crevima ne razgrađuje potpuno, pa njegovi delovi (peptidi gliadina) dolaze do sluznice. Enzim tkivna transglutaminaza ih hemijski menja, a kod dece sa određenim genima imunske ćelije te izmenjene delove prepoznaju kao opasne. Pokreće se upala, resice se postepeno skraćuju, a organizam stvara antitela na tkivnu transglutaminazu, koja se mere kada se celijakija ispituje. Roditelji nisu izazvali bolest nepravilnom negom ili jednom namirnicom. Celijakija nije zarazna.

Nasledna sklonost

Gotovo sva deca sa celijakijom nose gene HLA-DQ2 ili HLA-DQ8. Ti geni su česti i u opštoj populaciji, ima ih otprilike trećina ljudi, a bolest se razvije kod malog dela nosilaca. Njihovo prisustvo zato pokazuje samo predispoziciju, dok odsustvo bolest gotovo sigurno isključuje.

Ko ima veći rizik

  • Bliski srodnici – deca čiji roditelj, brat ili sestra imaju celijakiju.
  • Dijabetes tipa 1 – celijakija je kod ove dece znatno češća, pa se testiranje ponavlja i kada nema tegoba.
  • Autoimunske bolesti štitne žlezde i jetre – na primer Hašimotov tireoiditis ili autoimunski hepatitis.
  • Hromozomski sindromi – Daunov, Tarnerov i Vilijamsov sindrom.
  • Selektivni nedostatak IgA – urođeno nizak imunoglobulin A, koji otežava i tumačenje uobičajenih testova.

Oblici celijakije

  • Klasični oblik – preovlađuju proliv, nadut stomak, gubitak težine i zastoj u napredovanju.
  • Oblik sa vancrevnim tegobama – u prvom planu su anemija, nizak rast, umor, promene na zubima ili odložen pubertet.
  • Oblik bez simptoma – otkriva se testiranjem dece iz rizičnih grupa; oštećenje creva postoji iako dete nema tegobe.
  • Potencijalni oblik – antitela su pozitivna, a sluznica je uredna; odluka o ishrani donosi se individualno, uz praćenje.

Uvođenje glutena i okruženje

Ranije se savetovalo da se gluten uvodi u tačno određenom „prozoru“. Prema aktuelnom stavu ESPGHAN (Evropskog udruženja za dečju gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu) gluten se može uvesti bilo kada između navršenog četvrtog i dvanaestog meseca, bez uticaja na rizik. Dojenje ima mnoge koristi, ali ne štiti od celijakije. Ispituje se uloga veće količine glutena u prvim godinama i nekih crevnih infekcija, ali pravilo koje bi roditelji mogli da primene za sada ne postoji.

Prevencija

Pouzdan način da se bolest spreči ne postoji, ali se njene posledice mogu sprečiti. Testiranjem dece iz rizičnih grupa i dece sa nejasnom anemijom ili slabim rastom celijakija se otkriva pre nego što ostavi trag na rastu i kostima.

Simptomi zavise od uzrasta

Celijakija može postati prepoznatljiva ubrzo po uvođenju glutena, ali i mnogo kasnije. Kod male dece češće su crevne tegobe, a kod starije dece i adolescenata znaci van creva.

Odojčad i mala deca

  • Hroničan proliv – česte, obilne, svetle i masne stolice neprijatnog mirisa; kod dela dece umesto proliva postoji zatvor.
  • Nadut stomak – uz tanke ručice i nožice.
  • Slabo napredovanje – zastoj ili pad telesne mase posle uvođenja hleba i kaša.
  • Povraćanje, slab apetit i razdražljivost – dete je mrzovoljno i manje se igra.

Školska deca

  • Sporiji rast u visinu – dete pada na krivulji rasta.
  • Anemija zbog manjka gvožđa – bledilo i umor, uz slab odgovor na preparate gvožđa.
  • Povremeni bolovi u stomaku i nadimanje.
  • Ponavljane afte i promene zubne gleđi – ranice u ustima, mrlje i žlebovi na stalnim zubima.
  • Herpetiformni dermatitis – svrabež i sitni plikovi na laktovima, kolenima i leđima; kod dece je redak, češći u adolescenciji.

Adolescenti

  • Iscrpljenost i glavobolje.
  • Kasni pubertet – kod devojčica i izostanak ili neredovnost menstruacije.
  • Smanjena gustina kostiju – zbog lošeg usvajanja kalcijuma i vitamina D.
  • Teškoće sa koncentracijom – osećaj „magle u glavi“, razdražljivost, ponekad anksioznost ili potišteno raspoloženje.

Deca bez tegoba

Deo dece nema simptome koje bi roditelji primetili. Bolest se otkrije tokom ispitivanja anemije, kod deteta sa dijabetesom tipa 1 ili kada se testiraju članovi porodice.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Simptomi se mogu smenjivati sa periodima bez tegoba. Ako bolest dugo ostane neprepoznata, nedostaci se nagomilavaju: hronična anemija, slabija mineralizacija kostiju, zaostajanje u rastu i odložen pubertet. Istraživanja kod odraslih pokazuju da dugo nelečena celijakija povećava rizik od preloma, poremećaja plodnosti, a retko i limfoma ili tumora tankog creva. Dosledna ishrana od detinjstva ove rizike znatno smanjuje.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – dete je izrazito malaksalo, ne može da zadrži tečnost, mokri vrlo malo, uporno povraća, ima jak bol u stomaku ili krv u stolici (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – dete gubi na težini, ima proliv duži od dve nedelje ili je uočena teška anemija.
  • Uskoro – dete sporije raste, stalno je umorno, ima ponavljane stomačne tegobe ili neko u porodici ima celijakiju.

Pre ispitivanja: ne izbacujte gluten

Testovi su pouzdani samo dok dete redovno jede hranu sa glutenom. Ako se gluten izostavi ranije, antitela padaju, sluznica počinje da se oporavlja i nalazi mogu biti lažno uredni. Poboljšanje posle izbacivanja hleba nije dokaz bolesti. Ako je ishrana već promenjena, dečji gastroenterolog procenjuje da li je potrebno planirano ponovno uvođenje glutena pre testiranja.

Razgovor i pregled

Lekar procenjuje tegobe, ishranu, porodičnu istoriju i krivulju rasta, koja često pokaže kada je dete počelo da zaostaje.

Krvni testovi

  • Antitela na tkivnu transglutaminazu (tTG-IgA) – osnovni i najosetljiviji test, uvek zajedno sa ukupnim IgA.
  • Ukupni IgA – kod nedostatka IgA test tTG-IgA može biti lažno negativan, pa se radi odgovarajući test klase IgG.
  • Antiendomizijumska antitela (EMA-IgA) – vrlo specifičan test za potvrdu, posebno kada se razmatra dijagnoza bez biopsije.
  • Antitela na deamidovane peptide gliadina (DGP) – prema smernicama ESPGHAN ne koriste se kao prvi test; mogu biti dopunski nalaz, uglavnom kod nedostatka IgA.

Gastroskopija sa biopsijama

Kada su antitela pozitivna, ali nisu dovoljno visoka za dijagnozu bez biopsije, radi se gastroskopija: tankom savitljivom cevi sa kamerom pregledaju se jednjak, želudac i dvanaestopalačno crevo. Kod dece se izvodi u kratkoj anesteziji ili dubokoj sedaciji, pa dete ne oseća bol. Uzima se najmanje pet sitnih uzoraka sluznice iz različitih delova dvanaestopalačnog creva, jer oštećenje može biti neravnomerno. Patolog procenjuje visinu resica i broj imunskih ćelija.

Dijagnoza bez biopsije

Prema smernicama ESPGHAN iz 2020. godine, dečji gastroenterolog može postaviti dijagnozu bez gastroskopije kada je tTG-IgA najmanje deset puta iznad gornje granice normale, a EMA-IgA pozitivan u drugom, posebno uzetom uzorku krvi, uz saglasnost roditelja. Genetski test i simptomi tada nisu obavezni. Jedan pozitivan nalaz nije dovoljan za ovu odluku.

Genetsko testiranje

HLA-DQ2/DQ8 tipizacija nije rutinski test. Koristi se u nejasnim situacijama, kada je dete već na bezglutenskoj ishrani ili kada treba proceniti da li brat ili sestra uopšte mogu da obole. Negativan nalaz praktično isključuje celijakiju, a pozitivan je ne dokazuje.

Dodatne analize

Proveravaju se krvna slika, gvožđe i feritin, folna kiselina, vitamin B12, vitamin D, jetrini enzimi i, po proceni lekara, funkcija štitne žlezde. Snimanje gustine kostiju ne radi se rutinski.

Endoskopski izgled sluzokože dvanaestopalačnog creva kod celijakije
Izgled sluzokože dvanaestopalačnog creva tokom gastroskopije kod celijakije: nabori su izravnati i nazubljeni. Kod dece se tokom istog pregleda uzima više malih uzoraka tkiva, jer konačnu potvrdu daje njihova analiza. Izvor: Abhinav Vasudevan, John S. Lubel / Wikimedia Commons, CC BY 4.0.

Šta nalazi znače

  • Pozitivna antitela i oštećene resice – potvrđena celijakija.
  • Vrlo visoka antitela i pozitivan EMA u drugom uzorku – celijakija potvrđena bez biopsije.
  • Pozitivna antitela uz urednu sluznicu – potencijalna celijakija, uz individualni plan.
  • Negativan tTG-IgA uz normalan IgA, dok dete jede gluten – celijakija je malo verovatna, pa se traže drugi uzroci tegoba.

Kako se pripremiti za pregled

  • Podaci o rastu i raniji nalazi – zdravstvena knjižica, analize krvi i podatak o laboratoriji koja ih je radila.
  • Dnevnik – dve nedelje beležite obroke, stolice i bolove.
  • Porodična istorija – celijakija, dijabetes i bolesti štitne žlezde kod srodnika.
  • Nepromenjena ishrana – dete do ispitivanja jede hranu sa glutenom kao i do tada.
  • Priprema deteta – jednostavno i iskreno objasnite šta ga čeka; maloj deci ponesite omiljenu igračku. Pre gastroskopije dete ne jede i ne pije koliko odredi anesteziolog.

Kako se donosi odluka o lečenju

Lečenje počinje tek kada je dijagnoza potvrđena, jer ishrana uvedena ranije može prikriti bolest, a bez razloga nepotrebno opterećuje porodicu. Kod potvrđene celijakije jedino delotvorno lečenje je stroga, doživotna bezglutenska ishrana. Kod potencijalne celijakije lekar sa roditeljima odlučuje da li se ishrana menja odmah ili se dete prati.

Bezglutenska ishrana

Plan ishrane najbolje je napraviti uz dečjeg gastroenterologa i nutricionistu koji poznaje celijakiju, kako bi dete dobijalo dovoljno energije, proteina, vlakana, gvožđa i kalcijuma.

  • Prirodno bezglutenske žitarice – pirinač, kukuruz, proso, heljda, kinoa, amarant, kao i krompir.
  • Namirnice bez ograničenja – sveže voće i povrće, meso, riba, jaja, mleko i mlečni proizvodi, mahunarke i orašasti plodovi.
  • Žitarice koje se izostavljaju – pšenica i njene vrste (spelta, kamut), ječam, raž i tritikale, kao i hleb, testenina, griz, kus-kus, bulgur, prezle, kolači, ječmeni slad i pivo.
  • Skriveni gluten – supe i začini iz kesice, gotovi sosevi, pohovana hrana, mesne prerađevine, industrijski slatkiši i grickalice.
  • Ovas – čist ovas sa bezglutenskom oznakom većina dece podnosi, dok je običan gotovo uvek zagađen pšenicom; uvođenje se dogovara sa lekarom.

Čitanje deklaracija i kontaminacija

Proizvod sa oznakom „bez glutena“ prema evropskim propisima sadrži najviše 20 mg glutena po kilogramu, što je bezbedno za decu sa celijakijom. Na listi sastojaka alergeni su istaknuti, pa se pšenica, ječam i raž lako uočavaju. Mrvice su čest izvor glutena, pa je potrebno paziti na:

  • Zajednički toster i drvene daske – za dete je bolje imati posebne.
  • Posude za namaze – nož kojim se mazao običan hleb prenosi mrvice u puter ili džem.
  • Ulje za prženje i vodu od testenine – ne koriste se ponovo za bezglutensko jelo.
  • Vrtić, školu i restoran – osobe koje pripremaju hranu treba da dobiju pisana uputstva.

Nadoknada nedostataka

Gvožđe, folna kiselina, vitamin B12, kalcijum, vitamin D ili drugi preparati daju se kada je nedostatak utvrđen ili kada ih lekar preporuči, a ne rutinski svoj deci. Industrijski bezglutenski proizvodi često imaju manje vlakana, a više masti i šećera, pa je bolje da osnova jelovnika budu prirodno bezglutenske namirnice. Neka deca u prvim nedeljama lečenja slabije podnose mleko, jer oštećena sluznica privremeno stvara manje enzima laktaze; to se povlači sa oporavkom creva (videti tekst o intoleranciji na laktozu kod dece).

Kako pomoći detetu da prihvati ishranu

  • Objasnite korist – detetu je lakše kada zna da će imati više energije i manje bolova.
  • Uključite dete u kupovinu i kuvanje – pica, palačinke, testenina i keks mogu se pripremiti od bezglutenskih sastojaka.
  • Vežbajte čitanje sastava – starija deca tako uče da sama prepoznaju rizične proizvode.
  • Planirajte obroke van kuće – za školu, rođendane i izlete spremite bezbedne užine.
  • Podržite adolescente – u pubertetu je odstupanje od ishrane najčešće; razgovor bez prekora i podrška vršnjaka pomažu više od zabrana.

Oporavak i okvirni rokovi

Stomačne tegobe se kod većine dece smanjuju posle nekoliko nedelja, iako sluznica tada još nije oporavljena. Telesna masa raste u narednim mesecima, a nadoknada zaostatka u visini traje duže, često godinu ili dve. Anemija se obično povlači za nekoliko meseci. Antitela se najčešće normalizuju tokom prve do druge godine dosledne ishrane. Dete odmah nastavlja vrtić, školu i sport, bez ograničenja fizičke aktivnosti.

Znaci za hitno javljanje

  • Znaci dehidratacije – suva usta, plač bez suza, retko mokrenje, pospanost.
  • Uporno povraćanje ili jak bol u stomaku.
  • Krv u stolici ili crna stolica.

Kontrole i život sa bolešću

Prema preporukama ESPGHAN, prva kontrola je 3–6 meseci posle dijagnoze, zatim na šest meseci dok se antitela ne normalizuju, a kasnije na 12–24 meseca. Mere se visina i težina, proveravaju antitela i ranije izmenjeni nalazi i razgovara se o ishrani. Ako antitela ne padaju ili tegobe traju, prvo se traže slučajni izvori glutena, a zatim drugi uzroci. Ponovna gastroskopija nije rutinska. Kod dece vakcinisane protiv hepatitisa B lekar može proveriti nivo zaštitnih antitela. Pred prelazak kod lekara za odrasle korisno je da adolescent dobije pisani rezime bolesti i da sam ume da objasni svoju ishranu.

Najčešća pitanja

Ne. Tegobe nestaju uz pravilnu ishranu, ali sklonost ka oštećenju creva ostaje. Gluten se ne vraća u ishranu zato što se dete oseća dobro ili su antitela postala uredna.

Ne mora. Mnogim porodicama je jednostavnije da zajednički obroci budu bezglutenski, ali ostali ukućani mogu jesti uobičajenu hranu ako se poštuju pravila o odvojenom priboru i pripremi.

Jedna slučajna greška ne izaziva trajno oštećenje, a tegobe, ako se jave, prolaze same. Ishrana se nastavlja kao ranije; ako se greške ponavljaju, porazgovarajte sa lekarom i nutricionistom.

Bliski srodnici imaju veći rizik, pa se testiranje preporučuje i kada nemaju tegobe. Negativan nalaz se ponekad ponavlja kasnije, naročito ako se pojave simptomi.

Može, po redovnom kalendaru vakcinacije. Celijakija nije razlog za odlaganje nijedne vakcine, a sastav vakcina nije problem za dete na bezglutenskoj ishrani.

Ponesite bezglutenske užine za prve dane i karticu sa objašnjenjem ishrane na jeziku zemlje u koju putujete. Smeštaj i organizatore obavestite unapred o potrebama deteta.

Većina lekova i pasti za zube ne sadrži gluten u značajnoj količini. Kada niste sigurni, zamolite farmaceuta da proveri pomoćne supstance navedene u uputstvu.

Nije. Zdravo dete nema nikakvu korist od izbacivanja glutena iz ishrane, a nepotrebna ograničenja mogu osiromašiti jelovnik i otežati kasniju dijagnostiku.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.