Meni
Zakažite pregled

Eozinofilni ezofagitis kod dece

Dečja gastroenterologija

Eozinofilni ezofagitis (EoE) je hronična bolest jednjaka kod koje imunski sistem, najčešće kao odgovor na proteine iz hrane, izaziva dugotrajnu upalu zida jednjaka. U toj upali preovlađuju eozinofili, vrsta belih krvnih zrnaca koja učestvuje u alergijskim reakcijama i koja se u zdravom jednjaku praktično ne nalazi. Jednjak je mišićna cev koja hranu iz usta prenosi u želudac, pa upala pre svega remeti jedenje i gutanje.

Kod dece se danas prepoznaje mnogo češće nego ranije, jer se na nju više misli. Češća je kod dečaka i kod dece koja imaju i druge alergijske bolesti, kao što su alergija na hranu, astma, ekcem i alergijska kijavica. Tegobe zavise od uzrasta: kod odojčadi i male dece bolest se krije iza odbijanja hrane, povraćanja i slabog napredovanja, a kod adolescenata se najčešće javlja kao otežano gutanje i zaglavljivanje zalogaja.

Ova bolest nije opasna po život, ali neprepoznata i nelečena može godinama da traje i da postepeno ukruti i suzi jednjak. Dijagnoza se postavlja gastroskopijom sa uzimanjem više malih uzoraka sluznice. Leči se lekovima ili ishranom, a cilj je da dete normalno jede i raste. Većina dece uz terapiju živi uobičajenim životom.

Kako nastaje upala

Kod dece sklone alergijama sluznica jednjaka propušta više nego inače, pa proteini iz hrane, a kod nekih i iz udahnutog polena, dolaze u dodir sa imunskim ćelijama u zidu jednjaka. Organizam razvija alergijsku upalu koju vode signalni molekuli interleukini 4, 5 i 13: oni privlače eozinofile, izazivaju otok sluznice i podstiču stvaranje vezivnog tkiva.

Za razliku od klasične alergije na hranu, reakcija nije brza i ne zavisi pretežno od antitela IgE. Tegobe zato ne nastaju odmah posle obroka, nego se upala održava sve dok dete jede hranu koja je pokreće. Kod dece je najčešći okidač kravlje mleko, zatim pšenica, jaje i soja, a ređe druge namirnice.

Oblici bolesti

  • Zapaljenski oblik – preovlađuju otok i upala sluznice; tipičan je za mlađu decu i obično dobro reaguje na lečenje.
  • Fibrostenotski oblik – dugotrajna upala dovodi do stvaranja vezivnog tkiva, zid jednjaka postaje krut, a na pojedinim mestima nastaju suženja (strikture). Češći je kod adolescenata sa dugo nelečenom bolešću.
  • Šira eozinofilna bolest – kod manjeg broja dece eozinofili se nagomilavaju i u želucu ili crevima.

Faktori rizika

  • Druge alergijske bolesti – većina obolele dece ima ili je imala alergiju na hranu, astmu, atopijski dermatitis (ekcem) ili alergijsku kijavicu (rinitis).
  • Muški pol – dečaci obolevaju otprilike tri puta češće od devojčica.
  • Porodična sklonost – bolest je češća kod braće, sestara i roditelja obolelih.
  • Oralna imunoterapija – kod malog broja dece lečene postepenim uvođenjem alergena, na primer kikirikija, razvije se ova upala, koja se obično povlači posle prekida.

Prevencija

Ne postoji dokazan način da se bolest spreči. Izbacivanje namirnica iz ishrane zdravog deteta „za svaki slučaj“ se ne preporučuje. Sprečiti se mogu posledice: ranim prepoznavanjem i lečenjem smanjuje se verovatnoća da upala dovede do suženja jednjaka i zaglavljivanja hrane.

Tegobe po uzrastu

Malo dete ne ume da kaže da mu hrana zastaje, pa se bolest kod njega vidi u ponašanju pri obroku i u napredovanju. Što je dete starije, otežano gutanje sve više postaje glavni znak.

Odojčad i mala deca

  • Odbijanje hrane – dete okreće glavu, plače pri obroku, dugo drži hranu u ustima ili prihvata samo kašastu hranu.
  • Povraćanje i bljuckanje – često, ponekad posle većine obroka, i ne prolaze kako dete raste.
  • Teškoće pri prelasku na komadiće – dete se zagrcne ili povraća kada se uvede hrana sa grudvicama.
  • Slabo napredovanje – sporiji porast telesne mase, a kasnije i visine; videti nenapredovanje u telesnoj masi.

Školska deca

  • Bol u gornjem delu trbuha – često vezan za obrok; bol u trbuhu kod dece ima i mnoge druge uzroke.
  • Gorušica – pečenje iza grudne kosti, slično tegobama kod gastroezofagealnog refluksa, koje ne prolazi uvek na lekove za smanjenje kiseline.
  • Mučnina i povraćanje – povremeno, češće posle obilnijeg obroka.
  • Sporo jedenje – obroci traju neuobičajeno dugo.

Adolescenti

  • Otežano gutanje (disfagija) – osećaj da čvrsta hrana, naročito meso, hleb i pirinač, zastaje iza grudne kosti.
  • Zaglavljivanje zalogaja – zalogaj zastane u jednjaku i mora se povratiti ili „sprati“ vodom.
  • Impakcija hrane – zalogaj potpuno zaglavi u jednjaku i dete ne može da proguta ni pljuvačku. To je hitno stanje, a kod dela adolescenata bolest se otkrije upravo tako.
  • Bol u grudima – pri gutanju ili posle obroka; o drugim uzrocima videti bol u grudima kod dece.

Navike koje prikrivaju bolest

Deca se često nesvesno prilagode: jedu polako, dugo žvaću, seku hranu na sitne komade, zalivaju svaki zalogaj vodom ili izbegavaju meso i hleb. Roditelji to godinama doživljavaju kao izbirljivost.

Tok bolesti

Bolest retko prolazi sama. Tegobe se smenjuju sa mirnijim periodima, ali upala najčešće traje i kada dete nema simptome, a jačina tegoba ne prati uvek jačinu upale. Bez lečenja se kod dela dece vremenom razvija ukrućenje i suženje jednjaka, pa otežano gutanje postaje stalno. Posle prekida terapije upala se obično vraća.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – zalogaj je zaglavljen, dete ne može da proguta ni pljuvačku, bali, guši se ili ima jak bol u grudima (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – dete je ranije imalo zaglavljivanje hrane koje je prošlo samo, ponavljano povraća ili gubi na težini.
  • Uskoro – dete dugo i teško jede, izbegava čvrstu hranu ili ima gorušicu i bol koji se vraćaju, posebno ako ima i druge alergijske bolesti.

Razgovor i pregled

Lekar se raspituje o ishrani, zaglavljivanju zalogaja, alergijama u porodici i lekovima, a rast proverava na krivuljama. Fizički pregled je najčešće uredan, pa se dijagnoza ne može postaviti bez gastroskopije.

Gastroskopija sa biopsijama

Gastroskopija je pregled tankim savitljivim instrumentom sa kamerom koji se kroz usta uvodi u jednjak, želudac i dvanaestopalačno crevo. Kod dece se radi u sedaciji ili kratkoj opštoj anesteziji, pa dete pregled ne oseća. Kroz instrument se sitnim kleštima uzimaju uzorci sluznice (biopsije), što ne boli.

Prema evropskim smernicama uzima se najmanje šest uzoraka iz različitih delova jednjaka, iz gornjeg i donjeg dela i sa svih vidljivih promena, jer je upala neravnomerno raspoređena. Biopsije se uzimaju i kada jednjak izgleda normalno, što kod dece nije retko. Po potrebi se uzimaju i uzorci iz želuca i dvanaestopalačnog creva, na primer da se isključi celijakija ili eozinofilna upala tih delova.

Šema glave i trupa sa endoskopom uvedenim kroz usta i jednjak u želudac
Gastroskopija: tanak savitljiv instrument sa kamerom (endoskop) uvodi se kroz usta u jednjak, želudac i dvanaestopalačno crevo. Kod eozinofilnog ezofagitisa uzima se najmanje šest malih uzoraka tkiva iz različitih delova jednjaka. Kod dece se pregled radi u sedaciji ili kratkoj anesteziji. Izvor: Cancer Research UK / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski.

Šta se vidi na gastroskopiji

Tipične promene su uzdužne brazde, beličaste tačke (nakupine eozinofila), otok i bledilo sluznice, a kod starije dece i kružni prstenovi i suženja. Lekar ih opisuje, ali tek mikroskopski nalaz potvrđuje bolest.

Šta nalaz znači

Dijagnoza se postavlja kada patolog u najmanje jednom uzorku nađe 15 ili više eozinofila u jednom polju velikog uvećanja mikroskopa, uz tegobe koje odgovaraju bolesti i kada su isključeni drugi uzroci. Po smernicama ESPGHAN (Evropskog udruženja za dečju gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu) iz 2024. godine više nije uslov da tegobe ne prođu na lekove za smanjenje kiseline.

Eozinofili u jednjaku mogu se naći i kod refluksa, infekcija i parazitoza, reakcija na lekove, retkih bolesti krvi i kod Kronove bolesti, pa lekar ta stanja isključuje. Kod otežanog gutanja razmatraju se i ahalazija jednjaka i druga stanja koja usporavaju prolaz hrane.

Zašto alergološki testovi ne određuju dijetu

Kožni ubodni test i specifična IgE antitela u krvi otkrivaju brzu alergiju posredovanu antitelima IgE, a ova bolest nastaje drugim mehanizmom. Pozitivan test ne znači da ta hrana izaziva upalu jednjaka, a negativan to ne isključuje; tačan okidač ovi testovi pogode u manje od polovine slučajeva. Atopijski „patch“ test i komercijalni IgG testovi na hranu takođe nisu korisni. Alergološki testovi se ipak rade kada dete ima i znake brze alergije ili pre ponovnog uvođenja dugo izbegavane hrane.

Drugi pregledi

  • Analize krvi – eozinofili u krvi mogu biti povišeni, ali to ne potvrđuje bolest.
  • Rendgensko snimanje jednjaka sa kontrastom – pokazuje dužinu i širinu suženja kada se ono sumnja.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dnevnik ishrane – 1–2 nedelje beležite šta dete jede, koliko traju obroci, koju hranu izbegava i kada je imalo tegobe.
  • Dokumentacija – raniji nalazi, podaci o rastu i spisak svih lekova.
  • Lekovi za kiselinu – ne prekidajte ih na svoju ruku; lekar će reći da li dete treba da ih uzima do gastroskopije, jer mogu prikriti upalu.
  • Gladovanje – pre gastroskopije dete ne jede i ne pije prema uputstvu anesteziologa, obično nekoliko sati.
  • Priprema deteta – recite mu jednostavnim rečima da će zaspati i da neće ništa osetiti, i ponesite omiljenu igračku.

Kako se donosi odluka

Cilj je da se tegobe povuku, da se upala smiri i pod mikroskopom (histološka remisija) i da dete normalno raste. Za početno lečenje postoje tri prihvaćene mogućnosti: inhibitori protonske pumpe, topički kortikosteroidi koji se gutaju i eliminaciona dijeta. Prema ESPGHAN smernicama nijedna nema prednost, pa se izbor dogovara sa porodicom.

Lekovi

  • Inhibitori protonske pumpe (IPP) – smanjuju lučenje želudačne kiseline, a kod ove bolesti deluju i protiv upale. Kod dela dece dovode do potpunog smirivanja upale.
  • Topički kortikosteroidi koji se gutaju – budezonid ili flutikazon koji se ne udišu nego gutaju, najčešće kao gusta tečnost, kako bi se zadržali na sluznici jednjaka; u krv dospeva mala količina. Posle uzimanja dete pola sata do sat ne jede i ne pije. Moguća je gljivična infekcija usta ili jednjaka (kandidijaza), koja se lako leči. Lekar uračunava i sprej za nos i pumpicu za astmu.

Eliminaciona dijeta

Pošto alergološki testovi ne otkrivaju pouzdano okidač, iz ishrane se izbacuju namirnice koje su najčešći okidači (empirijska dijeta).

  • Dijeta bez kravljeg mleka – najjednostavnija mogućnost, uspešna kod značajnog dela dece; izbacuju se i svi mlečni proizvodi.
  • Dijeta bez dve namirnice – mleka i pšenice, prvi korak postepenog pristupa.
  • Dijeta bez četiri ili šest namirnica – dodatno se izbacuju jaje i soja, a kod šest namirnica i orašasti plodovi, riba i morski plodovi; deluje kod većine dece, ali je teška za sprovođenje.
  • Elementarna formula – formula na bazi aminokiselina kao glavni izvor hrane; deluje kod gotovo sve dece, ali je neukusna i skupa, pa se daje odabranoj deci.

Dijeta se sprovodi uz nutricionistu, koji pomaže da dete dobije dovoljno energije, proteina, kalcijuma i vitamina D. Kada se upala smiri, namirnice se vraćaju jedna po jedna, uz kontrolnu gastroskopiju, dok se ne otkrije okidač; dete potom izbegava samo njega. Kod stroge dijete koristan je i psiholog.

Ponovljena gastroskopija za procenu odgovora

Nestanak tegoba ne znači uvek da je upala prošla. Zato se posle 8–12 nedelja lečenja lekovima ili dijetom, odnosno posle najmanje četiri nedelje elementarne formule, radi kontrolna gastroskopija sa biopsijama. Ako je broj eozinofila pao ispod praga, terapija se nastavlja; ako nije, lekar je menja ili kombinuje.

Dilatacija kod suženja

Kada je jednjak sužen i hrana zastaje uprkos lečenju, radi se dilatacija: tokom gastroskopije u opštoj anesteziji suženje se postepeno širi balonom ili posebnim proširivačima (bužijama). Postupak brzo olakšava gutanje, ali ne leči upalu, pa se terapija nastavlja; rizik od povrede jednjaka je mali. Ponekad se pre dilatacije pokuša kratka terapija kortikosteroidima u tabletama.

Biološki lek dupilumab

Dupilumab je biološki lek, antitelo koje blokira dejstvo interleukina 4 i 13, glavnih pokretača alergijske upale. Daje se injekcijom pod kožu, a roditelji mogu naučiti da je daju kod kuće. U SAD i Evropskoj uniji od 2024. godine registrovan je za decu od navršene prve godine i telesne mase najmanje 15 kg, u Evropi kada uobičajena terapija ne deluje dovoljno, ne podnosi se ili ne može da se primeni. Pogodan je i za decu koja imaju težak ekcem ili astmu. Dostupnost se razlikuje po zemljama.

Uklanjanje zaglavljenog zalogaja

Kod impakcije hrane zalogaj se uklanja hitnom gastroskopijom. Kod kuće ne dajte detetu hleb ili veće količine vode da „progura“ zalogaj i ne izazivajte povraćanje.

Oporavak i okvirni rokovi

  • Posle gastroskopije – dete se istog dana vraća kući i jede kada se potpuno razbudi; u vrtić ili školu može sutradan.
  • Posle dilatacije – prvih dana mekša hrana; blaga nelagodnost u grudima prolazi za dan ili dva.
  • Vrtić, škola i sport – bez ograničenja, uz dogovorene obroke prema dijeti i vreme za uzimanje leka.

Znaci za hitno javljanje

  • Zaglavljen zalogaj – dete ne može da proguta pljuvačku i bali.
  • Jak bol u grudima, groznica ili povraćanje krvi – posebno u danima posle dilatacije.
  • Brza alergijska reakcija – koprivnjača, otok usana ili jezika i otežano disanje posle ponovnog uvođenja namirnice.

Dugoročno praćenje i život sa bolešću

Posle smirivanja upale preporučuje se terapija održavanja najmanje godinu dana, a često i duže, jer se posle prekida bolest najčešće vraća. Na kontrolama se prate rast, ishrana, tegobe i nuspojave lekova. Gastroskopija se ponavlja kada se tegobe vrate ili se menja terapija, a kod deteta u stabilnoj remisiji okvirno posle 1–3 godine. Kako dete raste, postepeno preuzima brigu o ishrani i lekovima, a krajem adolescencije planira se prelazak kod gastroenterologa za odrasle.

Najčešća pitanja

Može. Ponesite bezbednu poslasticu ili kolač bez izbačenih namirnica i unapred se dogovorite sa domaćinom šta će se služiti. Slučajan unos obično ne izaziva hitnu reakciju, osim ako dete ima i brzu alergiju na tu hranu, ali ponavljan unos vraća upalu.

Potreban im je spisak namirnica koje dete ne sme da jede i uputstvo šta da rade ako zalogaj zastane. Ako dete uzima lek tokom dana, dogovorite vreme posle kojeg neko vreme ne jede i ne pije.

Sme, bez posebnih ograničenja. Bolest ne smanjuje fizičku izdržljivost, a dovoljno je da obroci pre i posle treninga budu u skladu sa dijetom i da dete jede polako.

Vakcine se primaju prema kalendaru. Ako dete prima dupilumab, pre žive vakcine, na primer protiv malih boginja, zaušaka i rubeole, posavetujte se sa lekarom, jer se tokom te terapije žive vakcine po pravilu izbegavaju.

Braća i sestre imaju veći rizik nego ostala deca, ali većina ne oboli. Gastroskopija se kod njih radi samo ako imaju tegobe, a ne rutinski.

Ponesite dovoljno leka i bezbedne hrane za ceo put, uz kratku lekarsku potvrdu. U inostranstvu pomaže da znate kako se izbačene namirnice zovu na tamošnjem jeziku i da proverite deklaracije.

Za sada nema dokaza da povećava rizik od raka jednjaka. Glavna dugoročna opasnost nelečene upale je suženje jednjaka sa otežanim gutanjem i zaglavljivanjem hrane.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.