Kako se donosi odluka
Kada je dijagnoza potvrđena, lečenje se ne bira između više mogućnosti: osnov je doživotna stroga ishrana bez glutena, i kod osoba koje nemaju tegobe. Lekar i nutricionista zatim procenjuju koji nedostaci postoje, da li je oštećena koštana masa i postoje li pridružene bolesti koje treba lečiti. Posebnu pažnju zahtevaju osobe sa tipom 1 dijabetesa, kod kojih se dijeta mora uskladiti sa brojanjem ugljenih hidrata.
Ishrana bez glutena
Iz ishrane se trajno izbacuju pšenica (uključujući pir, krupnik i durum), ječam i raž, kao i proizvodi od njih: hleb, testenine, peciva, kolači, griz, prezle, pivo i mnogi prerađeni proizvodi. Prirodno bez glutena su meso, riba, jaja, mleko, voće, povrće, mahunarke, krompir, pirinač, kukuruz, heljda, proso i kinoa. Bezbednom granicom smatra se unos manji od 10 mg glutena dnevno, zbog čega su važni i tragovi.
- Čitanje deklaracija – oznaka „bez glutena“ znači manje od 20 mg glutena po kilogramu proizvoda; skriveni gluten može biti u suhomesnatim proizvodima, sosovima, soja sosu, začinskim mešavinama i supama iz kesice.
- Sprečavanje kontaminacije – poseban toster, daska i sito, odvojeno čuvanje brašna i pažnja pri prženju u istom ulju sa pohovanom hranom.
- Ovas – dozvoljen je samo sertifikovani bezglutenski ovas; mali broj ljudi ni njega ne podnosi, pa se uvodi uz praćenje tegoba.
- Rad sa nutricionistom – preporučuje se odmah posle dijagnoze, jer bezglutenski proizvodi često imaju manje vlakana i gvožđa, a više masti i šećera, pa se posle uvođenja dijete telesna težina i masnoće u krvi mogu povećati.
Nadoknada nedostataka
- Gvožđe – u tabletama, a ako se ne podnosi ili ne upija, u infuziji.
- Folna kiselina i vitamin B12 – kada su sniženi.
- Kalcijum i vitamin D – kod niske koštane gustine i nedovoljnog unosa; kod osteoporoze lekar procenjuje potrebu za lekovima koji jačaju kosti.
Kod većine ljudi nedostaci se postepeno ispravljaju i sama dijeta poboljšava upijanje, pa se dodaci posle nekoliko meseci često mogu smanjiti ili ukinuti.
Vakcinacija
Kod dela obolelih slezina slabije radi, pa se vakcinacija protiv pneumokoka preporučuje osobama starijim od 65 godina, osobama sa pridruženim autoimunskim bolestima i onima kod kojih je smanjena funkcija slezine utvrđena pregledom.
Ako tegobe ne prolaze
Najčešći razlog trajnih tegoba je nenamerni unos glutena, a zatim pridružena stanja kao što su intolerancija laktoze, sindrom iritabilnog creva, prekomerni rast bakterija u tankom crevu ili mikroskopski kolitis. Lekar tada proverava ishranu, antitela i po potrebi ponavlja biopsiju. Retka refraktorna celijakija leči se u specijalizovanim centrima lekovima koji smiruju imunski sistem, kao što je budezonid.
Bolnica i oporavak
Lečenje se sprovodi kod kuće, a boravak u bolnici je izuzetak, kod teškog proliva sa isušivanjem i poremećajem minerala u krvi. Tegobe od strane creva obično se smanje za 2–6 nedelja, antitela se normalizuju za 6–24 meseca, anemija se ispravi za nekoliko meseci, a potpuni oporavak sluznice kod odraslih traje 1–2 godine, ponekad i duže. Posao, sport i putovanja nisu ograničeni.
Znaci za hitno javljanje
Obilan proliv sa znacima isušivanja, crna ili krvava stolica, jak bol u stomaku, nagli gubitak težine ili grčevi mišića uz proliv zahtevaju hitan pregled, i kada se dijeta dosledno sprovodi.
Kontrole i život sa celijakijom
Prva kontrola sa antitelima obično se radi posle 6 meseci, zatim posle 12 meseci i potom jednom godišnje ili ređe, prema proceni lekara. Na kontrolama se proveravaju tegobe, pridržavanje dijete, telesna težina, krvna slika, gvožđe, vitamini i funkcija štitaste žlezde. Ponovljena biopsija nije rutinska; radi se kada tegobe traju ili se vrate. Uz doslednu dijetu rizik od komplikacija se smanjuje skoro do nivoa opšte populacije, a srodnicima se preporučuje testiranje.