Meni
Zakažite pregled

Hepatitis C

Gastroenterologija

Hepatitis C je zapaljenje jetre izazvano virusom hepatitisa C (HCV), koji se prenosi pre svega krvlju. Kod većine zaraženih infekcija prelazi u hronični oblik, koji godinama, često i decenijama, ne izaziva tegobe, dok jetra postepeno stvara ožiljno tkivo. Zbog toga se bolest često otkrije slučajno ili tek kada je jetra već ozbiljno oštećena. U svetu hronični hepatitis C ima oko 50 miliona ljudi.

Hepatitis C je danas izlečiva bolest. Savremeni antivirusni lekovi u obliku tableta, koji se uzimaju 8–12 nedelja, uklanjaju virus iz organizma kod više od 95% lečenih, uz malo neželjenih efekata. Izlečenje zaustavlja oštećenje jetre i smanjuje rizik od ciroze, karcinoma jetre i smrti od bolesti jetre.

Vakcina protiv hepatitisa C ne postoji, a posle izlečenja moguća je ponovna infekcija. Zato su važni testiranje, posebno osoba sa povećanim rizikom, i izbegavanje kontakta sa tuđom krvlju.

Kako virus oštećuje jetru

Virus hepatitisa C razmnožava se u ćelijama jetre i stalno menja svoju građu, pa ga imunski sistem kod većine ljudi ne uspeva da ukloni. Hronično zapaljenje dovodi do postepenog stvaranja ožiljnog tkiva, fibroze. Kada ožiljci prožmu celu jetru i promene njenu građu, nastaje ciroza jetre, a na terenu ciroze može se razviti karcinom jetre. Postoji više genotipova virusa, od kojih su u Evropi najčešći genotipovi 1 i 3; savremeni lekovi deluju na sve genotipove.

Šema gornjeg dela trbuha sa označenom jetrom, žučnom kesom, žučnim kanalom, želucem, gušteračom i tankim crevom.
Položaj jetre u gornjem desnom delu trbuha i susednih organa. Prikaz normalne anatomije, kao dopuna objašnjenju. Izvor: Cancer Research UK / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski.

Putevi prenosa

  • Zajednički pribor za ubrizgavanje droga – danas najčešći put prenosa; virus se prenosi i preko zajedničkih kašika, filtera i vode, kao i slamčica za ušmrkavanje.
  • Transfuzija i medicinski zahvati – pre uvođenja testiranja krvi početkom devedesetih godina, kao i nesterilni medicinski i stomatološki instrumenti.
  • Tetoviranje, pirsing i manikir nesterilnim priborom.
  • Zajednički brijači, četkice za zube i makazice – ređe.
  • Seksualni put – kod stalnih heteroseksualnih partnera retko; rizik raste kod više partnera, kod muškaraca koji imaju seks sa muškarcima i uz HIV infekciju.
  • Sa majke na dete – u oko 5% trudnoća zaraženih majki.

Hepatitis C se ne prenosi dojenjem, zagrljajem, poljupcem, kašljanjem, hranom, vodom ni zajedničkim posuđem.

Akutni i hronični hepatitis C

Posle infekcije oko trećine ljudi spontano ukloni virus u prvih šest meseci. Kod ostalih infekcija postaje hronična. Bez lečenja se kod 15–30% hronično zaraženih u toku 20 godina razvije ciroza. Napredovanje ubrzavaju alkohol, gojaznost i masna jetra, istovremena infekcija virusom hepatitisa B ili HIV-om, muški pol i infekcija u starijem dobu.

Posledice van jetre

Hepatitis C može izazvati i bolesti drugih organa: krioglobulinemiju (taloženje belančevina u malim krvnim sudovima, sa osipom, bolovima u zglobovima i oštećenjem bubrega i nerava), zapaljenje bubrega, kožne bolesti, insulinsku rezistenciju i dijabetes tipa 2, a ređe i limfom. Mnoge od ovih promena se smanjuju posle izlečenja.

Ko treba da se testira

Testiranje se preporučuje svima koji su ikada ubrizgavali ili ušmrkavali drogu, primili krv ili krvne proizvode pre uvođenja testiranja, bili na dijalizi, imaju HIV infekciju ili hepatitis B, deci zaraženih majki, zdravstvenim radnicima posle uboda iglom, osobama sa povišenim jetrinim enzimima nejasnog uzroka i zatvorenicima. Mnoge stručne organizacije preporučuju da se svaka odrasla osoba bar jednom u životu testira, kao i trudnice.

Prevencija

Vakcine nema. Infekcija se sprečava korišćenjem sopstvenog pribora za ličnu higijenu, sterilnog pribora za tetoviranje i pirsing, programima zamene igala i lečenjem zavisnosti, kao i kondomom kod rizičnih seksualnih odnosa. Lečenje zaraženih je i način sprečavanja daljeg širenja virusa.

Akutni hepatitis C

Većina ljudi u akutnoj fazi, 2 nedelje do 6 meseci posle infekcije, nema nikakve tegobe. Kod manjeg broja javljaju se umor, gubitak apetita, mučnina, bol ispod desnih rebara, tamna mokraća i žutica. Tegobe su obično blage i prolaze same, pa se akutna infekcija retko prepozna.

Hronični hepatitis C

  • Umor – najčešća tegoba, često jedina, koja se lako pripiše poslu ili stresu.
  • Nelagodnost ili pritisak ispod desnih rebara.
  • Smanjena koncentracija, loše raspoloženje i poremećaj sna.
  • Bolovi u zglobovima i mišićima.
  • Svrab kože i kožne promene – osip, plikovi na koži izloženoj suncu ili ljubičaste promene na potkolenicama kod krioglobulinemije.

Kod mnogih ljudi hronični hepatitis C ne izaziva nikakve tegobe sve do pojave ciroze. Nalaz jetrinih enzima može biti i normalan, pa uredan ALT ne isključuje infekciju.

Znaci uznapredovale bolesti

  • Žutica – žuta prebojenost beonjača i kože.
  • Uvećanje trbuha i otoci nogu – zbog nakupljanja tečnosti.
  • Sklonost modricama i krvarenju iz nosa i desni.
  • Smetnje pažnje, pospanost i zbunjenost – znak da jetra ne uklanja otrovne materije.
  • Povraćanje krvi ili crna stolica – krvarenje iz proširenih vena jednjaka.
  • Gubitak mišićne mase i težine.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – pozovite 194 ili se javite u hitnu službu ako povraćate krv, imate crnu stolicu, postanete zbunjeni ili neuobičajeno pospani, ili se uz uvećan trbuh javi temperatura i bol.
  • Bez odlaganja – u roku od nekoliko dana ako primetite žuticu, tamnu mokraću, brzo uvećanje trbuha ili otoke nogu.
  • Uskoro – zakažite pregled ako je test na anti-HCV pozitivan, ako pripadate rizičnoj grupi, ako imate povišene jetrine enzime ili ako je hepatitis C otkriven kod partnera ili majke.

Pregled i razgovor

Na kliničkom pregledu gastroenterologa lekar procenjuje moguće puteve infekcije, unos alkohola, pridružene bolesti i sve lekove koje uzimate, jer neki od njih mogu uticati na antivirusnu terapiju. Pregled tela traži znake bolesti jetre i bolesti drugih organa.

Analize krvi na virus

Laboratorijske analize se rade u dva koraka:

  1. Anti-HCV – antitela na virus; pozitivan nalaz znači da je osoba bila u kontaktu sa virusom, ali ne razlikuje aktivnu od preležane ili izlečene infekcije. Antitela ostaju pozitivna doživotno i posle izlečenja.
  2. HCV RNK – genetski materijal virusa; pozitivan nalaz potvrđuje aktivnu infekciju. Ako je HCV RNK negativna, a anti-HCV pozitivan, osoba je virus sama uklonila ili je ranije izlečena.

Pre lečenja se rade i krvna slika, jetrini enzimi, bilirubin, albumin, INR, funkcija bubrega, test na HIV i markeri hepatitisa B (HBsAg i anti-HBc), jer se uspavani virus hepatitisa B tokom lečenja hepatitisa C može aktivirati. Genotip virusa se određuje samo kod nekih pacijenata.

Procena oštećenja jetre

  • Elastografija jetre – bezbolno merenje tvrdoće jetre ultrazvučnom sondom (FibroScan), u kilopaskalima; razdvaja pacijente bez značajne fibroze od onih sa uznapredovalom fibrozom ili cirozom, kojima je potrebno doživotno praćenje.
  • Neinvazivni skorovi iz krvi – FIB-4 i APRI izračunavaju se iz godina, enzima i broja trombocita i pomažu u proceni fibroze.
  • Ultrazvuk abdomena – izgled jetre, znaci ciroze, uvećana slezina, tečnost u trbuhu i čvorovi u jetri.
  • Gastroskopija – kod ciroze, kada neinvazivni testovi ukažu na rizik, radi otkrivanja proširenih vena jednjaka.

Biopsija jetre danas se radi samo izuzetno, kada se sumnja na još jednu bolest jetre.

Šta nalazi znače

Pozitivan anti-HCV uz pozitivnu HCV RNK znači aktivnu infekciju koju treba lečiti. Stepen fibroze ne utiče na to da li će se lečiti, ali određuje kakvo će praćenje biti posle izlečenja. Osobe bez uznapredovale fibroze posle izlečenja najčešće ne zahtevaju dalje praćenje jetre, dok se kod ciroze i uznapredovale fibroze praćenje nastavlja.

Kako se pripremiti za pregled

  • Ponesite spisak svih lekova – uključujući lekove bez recepta, biljne preparate, kontraceptivne pilule i lekove protiv kiseline u želucu.
  • Za elastografiju ne jedite najmanje tri sata pre pregleda, a za ultrazvuk abdomena dođite natašte.
  • Ponesite ranije nalaze anti-HCV, HCV RNK i jetrinih enzima, kao i podatke o ranijem lečenju hepatitisa C ako je postojalo.

Kako se donosi odluka

Prema smernicama Evropskog udruženja za proučavanje jetre (EASL), lečenje se preporučuje svakom pacijentu sa aktivnom infekcijom, bez obzira na stepen oštećenja jetre, i to bez odlaganja. Izbor leka i dužina terapije zavise od toga da li postoji ciroza, da li je ciroza kompenzovana ili dekompenzovana, da li je pacijent ranije lečen, od funkcije bubrega i lekova koje uzima.

Direktno delujući antivirusni lekovi

Direktno delujući antivirusni lekovi blokiraju ključne belančevine koje su virusu potrebne za razmnožavanje. Uzimaju se u obliku tableta, kod kuće, bez injekcija i bez boravka u bolnici. Kombinacije koje deluju na sve genotipove su:

  • Glekaprevir/pibrentasvir – tri tablete jednom dnevno uz obrok, najčešće tokom 8 nedelja; ne primenjuje se kod dekompenzovane ciroze.
  • Sofosbuvir/velpatasvir – jedna tableta dnevno tokom 12 nedelja; kod dekompenzovane ciroze daje se uz ribavirin, u specijalizovanom centru.
  • Sofosbuvir/velpatasvir/voksilaprevir – za pacijente kod kojih ranije lečenje novim lekovima nije uspelo.

Neželjeni efekti su retki i obično blagi: glavobolja, umor i mučnina. Važno je uzimati sve tablete redovno, do kraja propisane terapije.

Interakcije sa drugim lekovima

Pre početka lečenja lekar proverava sve lekove koje pacijent uzima. Posebnu pažnju zahtevaju neki lekovi za snižavanje holesterola, lekovi protiv epilepsije, amiodaron (lek za srčani ritam, koji uz sofosbuvir može izazvati opasno usporenje srca), lekovi protiv kiseline u želucu, kantarion i kontraceptivne pilule sa etinilestradiolom. Tokom lečenja ne uvodite nove lekove bez dogovora sa lekarom.

Izlečenje i šta posle njega

Uspeh lečenja proverava se analizom HCV RNK 12 nedelja posle završetka terapije. Ako virus tada nije prisutan, postignut je trajni virusološki odgovor (SVR), što znači izlečenje: virus se ne vraća sam od sebe. Uspeh je veći od 95%, a i kod malog broja pacijenata kod kojih virus zaostane postoji delotvorno ponovno lečenje.

  • Bez uznapredovale fibroze – posle izlečenja jetra se oporavlja, a dalje praćenje zbog hepatitisa C najčešće nije potrebno, ako ne postoje drugi faktori rizika.
  • Kod uznapredovale fibroze ili ciroze – rizik od karcinoma jetre posle izlečenja se smanjuje, ali ne nestaje, pa se ultrazvuk jetre nastavlja svakih šest meseci, uz praćenje proširenih vena jednjaka prema preporuci lekara.
  • Kod nastavljenog rizičnog ponašanja – HCV RNK se proverava jednom godišnje i pri svakom porastu jetrinih enzima, jer je ponovna infekcija moguća.

Uznapredovala bolest i transplantacija

Pacijenti sa dekompenzovanom cirozom leče se u saradnji sa centrom za transplantaciju jetre. Kod nekih se posle izlečenja funkcija jetre popravi toliko da transplantacija više nije potrebna; kod drugih transplantacija ostaje opšta mogućnost lečenja, a hepatitis C se može izlečiti i pre i posle nje.

Svakodnevni život tokom lečenja

Tokom lečenja može se raditi i živeti uobičajeno, bez bolovanja. Preporučuje se potpuno izbegavanje alkohola, a kod osoba sa viškom kilograma postepeno mršavljenje, jer masna jetra i alkohol nastavljaju da oštećuju jetru i posle izlečenja. Žene treba da izbegavaju trudnoću tokom terapije, a ako se koristi ribavirin, zaštita je obavezna i šest meseci posle terapije, i za žene i za muškarce.

Znaci za hitno javljanje

Povraćanje krvi, crna stolica, zbunjenost, pojačana pospanost, žutica koja se produbljuje, naglo uvećanje trbuha ili temperatura uz bol u trbuhu zahtevaju hitan pregled.

Kontrole posle lečenja

Kontrola HCV RNK radi se 12 nedelja posle terapije. Osobe sa cirozom ostaju na redovnim kontrolama kod gastroenterologa svakih šest meseci, čak i kada se osećaju dobro. Posle izlečenja anti-HCV ostaje pozitivan, pa se za proveru nove infekcije uvek radi HCV RNK.

Najčešća pitanja

Možete, ali je najbolje da se hepatitis C izleči pre trudnoće, jer se lekovi ne daju tokom trudnoće. Rizik prenosa na dete je oko 5%, a dete se testira posle rođenja.

Da, hepatitis C se ne prenosi majčinim mlekom. Ako su bradavice ispucale i krvare, dojenje na toj strani se privremeno prekida dok ne zarastu.

Kod stalnih partnera prenos seksualnim putem je redak, ali je moguć, posebno pri odnosima uz krvarenje. Partner može da se testira, a posle izlečenja rizika nema.

Ne. Virus se ne prenosi posuđem, hranom, poljupcem ni zagrljajem. Ne treba deliti samo predmete koji mogu doći u dodir sa krvlju: brijač, četkicu za zube i makazice.

Ne. Izlečenje ne stvara imunitet, pa je ponovna infekcija moguća pri novom kontaktu sa zaraženom krvlju. Zato se izbegava rizično ponašanje i povremeno proverava HCV RNK.

Da, hepatitis C ne ograničava rad ni sport, uključujući i rad sa hranom i decom. Sportske povrede koje krvare treba obraditi uz rukavice i lični pribor.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.