Meni
Zakažite pregled

Masna jetra (steatoza jetre)

Gastroenterologija

Masna jetra, stručno steatoza jetre, označava nakupljanje masti u više od 5% ćelija jetre. Najčešće je povezana sa viškom kilograma, dijabetesom tipa 2, povišenim krvnim pritiskom i povišenim masnoćama u krvi, a danas je najčešća hronična bolest jetre u svetu: ima je više od 30% odraslih, a među osobama sa dijabetesom tipa 2 i izraženom gojaznošću i znatno više.

Godine 2023. međunarodna stručna udruženja uvela su nove nazive. Raniji naziv „nealkoholna masna bolest jetre“ (NAFLD) zamenjen je nazivom MASLD, od engleskog metabolic dysfunction-associated steatotic liver disease – steatotska bolest jetre povezana sa metaboličkom disfunkcijom. Zapaljenski oblik, ranije NASH, sada se naziva MASH (steatohepatitis povezan sa metaboličkom disfunkcijom). Novi nazivi naglašavaju da je uzrok poremećaj metabolizma, a ne samo odsustvo alkohola.

Kod većine ljudi masna jetra ne napreduje do ozbiljne bolesti, ali kod dela njih zapaljenje vremenom stvara ožiljke, fibrozu, i može dovesti do ciroze i karcinoma jetre. Ključni podatak za prognozu je stepen fibroze, koji se danas može proceniti jednostavnim testovima iz krvi i bezbolnim merenjem tvrdoće jetre. Masna jetra je u velikoj meri povratna: smanjenje telesne težine i promena načina života mogu smanjiti mast, zapaljenje, pa i fibrozu.

Kako nastaje masna jetra

Kada u organizam ulazi više energije nego što se troši, a posebno kada postoji insulinska rezistencija – stanje u kojem ćelije slabije reaguju na insulin – masne kiseline iz masnog tkiva i višak šećera iz hrane, naročito fruktoze iz zaslađenih napitaka, slivaju se u jetru i tamo se skladište kao mast. Masne ćelije u trbuhu oko organa (visceralno masno tkivo) luče materije koje podstiču zapaljenje. Kod dela ljudi preopterećene ćelije jetre počinju da propadaju, javlja se zapaljenje i aktiviraju se ćelije koje stvaraju ožiljno tkivo.

Nova podela steatotske bolesti jetre

  • MASLD – masna jetra uz najmanje jedan kardiometabolički faktor rizika: povećan obim struka ili indeks telesne mase od 25 ili više, povišen šećer u krvi ili dijabetes, krvni pritisak od 130/85 mmHg ili viši ili lečenje pritiska, povišeni trigliceridi ili snižen HDL holesterol ili lečenje masnoća.
  • MASH – zapaljenski oblik MASLD-a, sa oštećenjem ćelija jetre; samo ovaj oblik značajnije napreduje ka fibrozi.
  • MetALD – kombinacija metaboličke bolesti i umerenog unosa alkohola: oko 20–50 g alkohola dnevno kod žena i 30–60 g kod muškaraca (jedno standardno piće sadrži oko 10 g).
  • Alkoholna bolest jetre – kada je unos alkohola veći od navedenog.
  • Drugi uzroci – neki lekovi (npr. kortikosteroidi, metotreksat, amiodaron), hepatitis C, nagli gubitak težine, gladovanje i retke nasledne bolesti.

Stadijumi bolesti

Bolest se razvija postepeno: od same masne jetre, preko zapaljenja (MASH), do fibroze, koja se opisuje stadijumima od F0 (bez ožiljaka) do F4 (ciroza). Kada nastane ciroza jetre, raste rizik od komplikacija i karcinoma jetre. Napredovanje traje godinama, a kod mnogih se zaustavi ili povuče. Osobe sa masnom jetrom ipak najčešće obolevaju i umiru od bolesti srca i krvnih sudova, kao što je infarkt miokarda, pa je masna jetra i važan znak opšteg kardiovaskularnog rizika.

Faktori rizika

  • Višak kilograma – posebno gojaznost sa nakupljanjem masti na stomaku.
  • Dijabetes tipa 2 i predijabetes – dijabetes je i najjači faktor rizika za napredovanje fibroze.
  • Povišen krvni pritisak i masnoće u krvi – hipertenzija, povišeni trigliceridi, nizak HDL holesterol.
  • Hormonski poremećaji – sindrom policističnih jajnika i hipotireoza.
  • Način života – sedenje, zaslađeni napici, prerađena hrana bogata šećerom i zasićenim mastima, apneja u snu i pušenje.
  • Nasledna sklonost – pojedine varijante gena, kao što je PNPLA3, češće su kod ljudi kod kojih bolest napreduje; masna jetra se javlja i kod osoba normalne težine.

Prevencija

Masna jetra se u velikoj meri može sprečiti održavanjem zdrave telesne težine, redovnom fizičkom aktivnošću, mediteranskim načinom ishrane sa malo zaslađenih napitaka i prerađene hrane, umerenošću ili uzdržavanjem od alkohola i lečenjem dijabetesa, pritiska i povišenih masnoća.

Najčešće nema tegoba

Masna jetra najčešće ne izaziva nikakve simptome, pa se otkriva slučajno – na ultrazvuku trbuha urađenom iz drugog razloga ili zbog blago povišenih jetrinih enzima u rutinskim analizama. Odsustvo tegoba ne znači da bolest ne napreduje: i uznapredovala fibroza može godinama proći bez simptoma.

Moguće tegobe

  • Umor i smanjena izdržljivost – česti, ali nespecifični.
  • Osećaj težine ili tupi pritisak ispod desnih rebara – zbog uvećane jetre koja rasteže svoju čauru.
  • Uvećana jetra – lekar je može napipati pri pregledu.
  • Tamne, somotaste promene kože na vratu i pazusima (acanthosis nigricans) – znak insulinske rezistencije.

Znaci uznapredovale bolesti

Kada nastane ciroza, mogu se javiti žutica, uvećanje trbuha zbog tečnosti (ascites), otoci nogu, sklonost modricama, crvene paukolike tačkice na koži grudi, gubitak mišićne mase, smetnje pažnje i pospanost, kao i krvarenje iz proširenih vena jednjaka. Kod dela pacijenata prvi znak bolesti jetre bude upravo neka od ovih komplikacija.

Kako se bolest menja tokom vremena

Kod većine ljudi sa samom masnom jetrom bolest godinama ostaje stabilna. Kod osoba sa zapaljenjem fibroza u proseku napreduje sporo, ali brže kod dijabetesa, gojaznosti, unosa alkohola i starijih osoba. Smanjenje telesne težine i bolja kontrola šećera mogu zaustaviti i povući promene, dok ponovno gojenje vraća mast u jetru.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – pozovite 194 ili se javite u hitnu službu ako povraćate krv, imate crnu stolicu, postanete zbunjeni ili neuobičajeno pospani, ili ako se uz uvećan trbuh javi temperatura i bol.
  • Bez odlaganja – u roku od nekoliko dana ako primetite žuticu, brzo uvećanje trbuha, otoke nogu ili nenameran gubitak težine.
  • Uskoro – zakažite pregled ako vam je ultrazvukom otkrivena masna jetra, ako imate povišene jetrine enzime, ili ako imate dijabetes tipa 2 ili gojaznost sa još jednim metaboličkim faktorom rizika, a jetra vam nije proveravana.

Pregled i razgovor

Na kliničkom pregledu gastroenterologa lekar meri telesnu težinu, obim struka i krvni pritisak, pita o ishrani, fizičkoj aktivnosti, lekovima i preciznoj količini alkohola. Iskren podatak o alkoholu je važan, jer od njega zavisi da li se radi o MASLD-u, MetALD-u ili alkoholnoj bolesti jetre.

Ultrazvuk abdomena

Ultrazvuk abdomena najčešće prvi pokaže masnu jetru, koja je svetlija („hiperehogena“) od normalne. Ultrazvuk dobro otkriva umerenu i izraženu steatozu, ali ne može pouzdano da proceni zapaljenje i fibrozu, i zbog toga sam nalaz „masna jetra“ ne govori koliko je bolest ozbiljna.

Laboratorijske analize

Laboratorijske analize obuhvataju jetrine enzime (ALT, AST, GGT), krvnu sliku i trombocite, šećer i HbA1c (prosečni šećer za poslednja 2–3 meseca), masnoće u krvi i funkciju bubrega. Da bi se isključili drugi uzroci, rade se testovi na hepatitis B i C, a po potrebi i gvožđe, feritin i drugi testovi. Normalni jetrini enzimi ne isključuju masnu jetru ni fibrozu.

Procena fibroze

  • FIB-4 indeks – izračunava se iz godina, AST, ALT i trombocita. Vrednost ispod 1,3 (ispod 2,0 kod osoba starijih od 65 godina) znači nizak rizik od uznapredovale fibroze; vrednost iznad 2,67 zahteva procenu kod hepatologa; vrednosti između zahtevaju dodatni test.
  • Elastografija jetre – bezbolno merenje tvrdoće jetre ultrazvučnom sondom (FibroScan), u kilopaskalima (kPa). Vrednost ispod 8 kPa praktično isključuje uznapredovalu fibrozu; vrednost iznad 12 kPa ukazuje na uznapredovalu fibrozu, a vrednosti između zahtevaju dalju procenu. Isti aparat meri i količinu masti u jetri (CAP).
  • ELF test ili MR elastografija – kod nejasnih nalaza, u pojedinim centrima.
  • Biopsija jetre – uzimanje malog uzorka tkiva tankom iglom, uz lokalnu anesteziju; danas se radi samo kada neinvazivni testovi ne daju jasan odgovor ili se sumnja na drugu bolest.
Merenje tvrdoće jetre: sonda aparata prislonjena na desnu stranu grudnog koša pacijenta koji leži.
Tranzijentna elastografija (FibroScan): bezbolno merenje tvrdoće jetre i količine masti u njoj sondom prislonjenom na kožu. Izvor: Goleisureintl / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0.

Šta nalazi znače

Masna jetra sa niskim FIB-4 ili elastografijom ispod 8 kPa znači nizak rizik od komplikacija jetre: lečenje se usmerava na način života, dijabetes, pritisak i masnoće, a FIB-4 se ponavlja svakih 1–3 godine. Viši rezultati znače da postoji verovatnoća značajne fibroze, pa je potrebno praćenje kod hepatologa i, kod nekih pacijenata, specifični lekovi.

Kako se pripremiti za pregled

  • Za ultrazvuk i elastografiju dođite natašte, najmanje tri do šest sati bez hrane.
  • Za analize krvi dođite natašte, posle 8–12 sati bez hrane.
  • Zapišite koliko alkohola pijete nedeljno, kao i spisak lekova i suplemenata.
  • Ponesite ranije nalaze šećera, masnoća i jetrinih enzima.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od stepena fibroze i pridruženih bolesti. Svima se preporučuje promena načina života i lečenje dijabetesa, pritiska i masnoća. Osobe sa značajnom fibrozom, bez ciroze, dodatno mogu biti kandidati za lekove usmerene na jetru, a osobe sa cirozom zahtevaju i praćenje komplikacija.

Smanjenje telesne težine

Gubitak težine je najdelotvorniji način lečenja. Istraživanja pokazuju da smanjenje telesne težine za 5% smanjuje mast u jetri, gubitak od 7–10% smiruje zapaljenje, a gubitak od 10% i više može povući i fibrozu. Preporučuje se postepeno mršavljenje, oko 0,5–1 kg nedeljno, jer nagli gubitak težine može pogoršati bolest jetre i povećati rizik od kamena u žučnoj kesi. Korist od mršavljenja postoji i kod osoba normalne težine sa masnom jetrom, kod kojih je cilj gubitak 3–5% težine.

Ishrana

  • Mediteranski način ishrane – povrće, voće, mahunarke, integralne žitarice, riba, maslinovo ulje i orašasti plodovi, sa malo crvenog i prerađenog mesa.
  • Bez zaslađenih napitaka – sokovi, gazirani napici i energetska pića su važan izvor fruktoze, koja se u jetri direktno pretvara u mast.
  • Manje prerađene hrane – grickalice, slatkiši, peciva i gotova jela.
  • Alkohol – preporučuje se smanjenje ili prestanak; kod uznapredovale fibroze i ciroze potrebna je potpuna apstinencija. Umereno pijenje ne štiti jetru.

Fizička aktivnost

Preporučuje se najmanje 150 minuta umerene aktivnosti nedeljno, na primer brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja, ili 75 minuta intenzivne aktivnosti, uz vežbe snage dva puta nedeljno. Fizička aktivnost smanjuje mast u jetri i kada se težina malo menja.

Lekovi

  • Lekovi za dijabetes i gojaznost – agonisti GLP-1 receptora, kao što je semaglutid, i tirzepatid, koriste se kod dijabetesa tipa 2 i gojaznosti i smanjuju mast i zapaljenje u jetri; semaglutid je u nekim zemljama odobren i za lečenje MASH-a sa fibrozom.
  • Resmetirom – prvi lek odobren posebno za MASH; u Evropskoj uniji je u avgustu 2025. dobio uslovno odobrenje za odrasle sa MASH-om i umerenom do uznapredovalom fibrozom (F2–F3), bez ciroze, uz dijetu i fizičku aktivnost. Uzima se jednom dnevno; dostupnost se razlikuje od zemlje do zemlje.
  • Statini – lekovi za snižavanje holesterola su bezbedni kod masne jetre i ne treba ih izbegavati, jer smanjuju rizik od infarkta i moždanog udara.
  • Lečenje pridruženih bolesti – dobra kontrola šećera, pritiska i masnoća deo je lečenja jetre.

„Lekovi za jetru“ i biljni preparati koji se slobodno prodaju nemaju dokazanu korist, a neki mogu oštetiti jetru.

Barijatrijska hirurgija

Kod osoba sa izraženom gojaznošću, kod kojih promena načina života i lekovi nisu dovoljni, barijatrijska (metabolička) operacija, kao što je gastrični bajpas ili sleeve gastrektomija, dovodi do velikog gubitka težine i kod većine pacijenata povlači MASH, a često i fibrozu. Odluku donosi tim lekara posle detaljne procene; posle operacije boravak u bolnici traje obično nekoliko dana, a povratak lakšem poslu je za 2–4 nedelje.

Ciroza i transplantacija

Kod ciroze se lečenje usmerava i na sprečavanje komplikacija, uz ultrazvuk jetre svakih šest meseci zbog ranog otkrivanja karcinoma. Transplantacija jetre opšta je mogućnost lečenja kod odmakle insuficijencije jetre.

Znaci za hitno javljanje

Povraćanje krvi, crna stolica, zbunjenost ili neuobičajena pospanost, žutica, naglo uvećanje trbuha i temperatura uz bol u trbuhu zahtevaju hitan pregled.

Kontrole i život sa masnom jetrom

Kod niskog rizika kontrole kod izabranog lekara ili gastroenterologa sa ponavljanjem FIB-4 svakih 1–3 godine su dovoljne. Kod značajne fibroze kontrole su obično jednom godišnje, uz elastografiju, a kod ciroze na šest meseci. Prve promene u analizama mogu se videti posle 3–6 meseci doslednih promena, a održavanje postignute težine je dugoročni cilj.

Najčešća pitanja

Da, sama steatoza je povratna. Uz gubitak težine, zdravu ishranu i kretanje mast iz jetre može nestati za nekoliko meseci, ali se vraća ako se težina ponovo poveća.

Možete. Kafa bez šećera i šlaga ne opterećuje jetru, a posmatračke studije povezuju redovno pijenje kafe sa manjim rizikom od fibroze, iako to nije dokazan način lečenja.

Da, kod dela ljudi normalne težine postoje insulinska rezistencija, mast oko organa ili nasledna sklonost. I kod njih se procenjuje fibroza i lečenje se zasniva na ishrani i kretanju.

Celo voće u uobičajenim količinama ne škodi, jer sadrži vlakna i umerenu količinu šećera. Problem su voćni sokovi i zaslađeni napici, u kojima se fruktoza brzo unosi u velikoj količini.

Ne. Takvi preparati nemaju dokazanu korist, a neki biljni proizvodi i suplementi mogu izazvati oštećenje jetre. Pre uzimanja bilo kog preparata posavetujte se sa lekarom.

Ako u porodici postoje ciroza, dijabetes ili gojaznost, korisno je da srodnici provere enzime, šećer i FIB-4 kod izabranog lekara, jer sklonost bolesti delom zavisi od nasleđa i zajedničkih navika.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.