Kako se donosi odluka
Lečenje zavisi od toga da li postoji suženje disajnih puteva, koliko su česta pogoršanja i koliko tegobe ometaju svakodnevni život. Kod hroničnog bronhitisa bez HOBP-a naglasak je na uklanjanju uzroka i ublažavanju kašlja, a kod hroničnog bronhitisa kao dela HOBP-a lečenje se sprovodi prema smernicama za HOBP.
Prestanak pušenja i uklanjanje izloženosti
- Prestanak pušenja – kod velikog broja bolesnika kašalj i iskašljavanje se znatno smanje ili nestanu tokom nekoliko meseci. Šanse za uspeh rastu uz savetovanje i lekove za odvikavanje.
- Zaštita na radu – maske odgovarajućeg stepena zaštite, ventilacija, a ponekad i promena radnog mesta.
- Čist vazduh u kući – zabrana pušenja u stanu, provetravanje, bezbedno loženje.
Lekovi
- Bronhodilatatori – inhalatori koji šire disajne puteve; kod suženja disajnih puteva uzimaju se redovno, a kod ostalih po potrebi.
- Mukolitici – lekovi koji razređuju sluz (npr. N-acetilcistein ili karbocistein); kod nekih bolesnika olakšavaju iskašljavanje i smanjuju broj pogoršanja.
- Inhalacioni kortikosteroidi – samo kod odabranih bolesnika sa HOBP-om, čestim pogoršanjima i povišenim eozinofilima, ili uz astmu.
- Roflumilast i dugotrajni makrolidi – kod teškog HOBP-a sa hroničnim bronhitisom i čestim pogoršanjima, prema proceni pulmologa.
- Lekovi protiv kašlja – uglavnom se ne preporučuju, jer kašalj izbacuje sluz.
Tehnike čišćenja disajnih puteva
Kod velike količine sluzi pomažu tehnike disanja i iskašljavanja koje se uče kod fizioterapeuta: aktivni ciklus disanja, kontrolisani „huf“ (snažan izdah otvorenih usta), drenažni položaji i mala pomagala koja pri izdisaju stvaraju vibracije u disajnim putevima. Dovoljan unos tečnosti olakšava iskašljavanje.
Lečenje pogoršanja
Kod blažeg pogoršanja povećava se upotreba bronhodilatatora. Kada je ispljuvak gnojav, uz pojačanu zadihanost, lekar može uvesti antibiotik, a kod suženja disajnih puteva i kratku terapiju kortikosteroidom u tabletama. Teška pogoršanja leče se u bolnici. Unapred dogovoren pisani plan za pogoršanje skraćuje vreme do početka lečenja.
Kada se misli na drugu bolest
Ako kašalj i iskašljavanje ostanu izraženi i posle prestanka pušenja i pravilne terapije, pulmolog proverava da li u pozadini postoje bronhiektazije, astma, hronični sinusitis, refluksna bolest ili hronična infekcija, na primer netuberkuloznim mikobakterijama. Svaka od ovih bolesti traži drugačije lečenje, pa je ponovna procena opravdana kada se tegobe ne smiruju očekivano.
Boravak u bolnici
Hronični bronhitis se leči ambulantno. Bolničko lečenje potrebno je samo kod teških pogoršanja sa padom zasićenosti kiseonikom ili upalom pluća.
Svakodnevni život
- Fizička aktivnost – redovne šetnje i vežbe, koje pomažu i pokretanju sluzi.
- Vakcine – godišnja protiv gripa i protiv pneumokoka, kovida i RSV-a prema preporukama.
- Povratak na posao posle pogoršanja – obično kada se temperatura povuče i kašalj smanji, najčešće za jednu do dve nedelje.
- Higijena ruku i izbegavanje kontakta sa prehlađenima – tokom sezone gripa.
Kada se hitno javiti
Javite se odmah kod izražene zadihanosti, plavičastih usana, bola u grudima, zbunjenosti ili iskašljavanja veće količine krvi.
Kontrole
Kontrola kod pulmologa savetuje se jednom godišnje, uz spirometriju, kod svakog bolesnika koji nastavlja da puši ili ima suženje disajnih puteva, a ranije posle svakog težeg pogoršanja. Kod bolesnika koji su prestali da puše i nemaju tegobe, kontrole mogu biti ređe.
Moguće komplikacije
Česta pogoršanja i upale pluća, razvoj ili napredovanje HOBP-a, nastanak bronhiektazija i, kod teške bolesti, respiratorna insuficijencija i opterećenje desne strane srca.