Meni
Zakažite pregled

Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP)

Pulmologija

Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) je dugotrajna bolest kod koje su disajni putevi trajno suženi, a deo plućnog tkiva oštećen, pa vazduh teže izlazi iz pluća. Osnovni znaci su zadihanost koja se postepeno pojačava, dugotrajan kašalj i iskašljavanje. Bolest se razvija godinama, najčešće kod pušača i bivših pušača, i obično se prepoznaje posle 40. godine.

Pod nazivom HOBP obuhvaćena su dva procesa koja se kod većine bolesnika javljaju zajedno: hronični bronhitis, upala i suženje disajnih cevi sa pojačanim stvaranjem sluzi, i emfizem pluća, propadanje zidova plućnih alveola. Kod nekih bolesnika preovlađuje jedan, a kod nekih drugi oblik.

HOBP spada u najčešće hronične bolesti i jedan je od vodećih uzroka smrti u svetu. Ipak, mnogo ljudi ne zna da je ima, jer zadihanost pripisuje godinama, kondiciji ili „pušačkom kašlju“. Bolest se ne može izlečiti, ali se prestankom pušenja, pravilnom inhalacionom terapijom, vežbanjem i vakcinacijom njen tok može usporiti, tegobe ublažiti, a broj pogoršanja smanjiti.

Kako nastaje oštećenje pluća

Udisanje štetnih čestica i gasova, pre svega duvanskog dima, izaziva hroničnu upalu u disajnim putevima i plućnom tkivu. Upala dovodi do zadebljanja zida malih disajnih puteva, pojačanog stvaranja sluzi i postepenog razaranja elastičnih vlakana koja održavaju pluća otvorenim. Pluća gube elastičnost, mali disajni putevi se pri izdisaju zatvaraju, pa vazduh ostaje zarobljen u plućima. Zbog toga se bolesnici zadišu pri naporu, a grudni koš im postaje „naduvan“.

Faktori rizika

  • Pušenje – najvažniji uzrok. Rizik raste sa brojem popušenih cigareta i godina pušenja. Štetni su i lula, cigare, nargila i pasivno pušenje; dugoročno dejstvo elektronskih cigareta i grejača duvana na pluća još se istražuje.
  • Profesionalna izloženost – rad u rudnicima, livnicama, građevinarstvu, poljoprivredi, sa prašinom, isparenjima i hemikalijama.
  • Dim od loženja – dugogodišnje kuvanje i grejanje na drva, ugalj ili biomasu u slabo provetrenim prostorijama.
  • Zagađenje spoljnog vazduha.
  • Nedostatak alfa-1 antitripsina – nasledni nedostatak belančevine koja štiti pluća; dovodi do emfizema u mlađem dobu, posebno kod pušača.
  • Problemi sa razvojem pluća – prevremeno rođenje, teške infekcije disajnih puteva u detinjstvu, dugotrajna nelečena astma.
  • Starenje – funkcija pluća prirodno opada sa godinama, a kod osetljivih osoba štetni uticaji to ubrzavaju.

Težina bolesti

Težina HOBP-a procenjuje se na dva načina: prema stepenu suženja disajnih puteva na spirometriji (od blagog do veoma teškog) i prema tegobama i broju pogoršanja u prethodnoj godini. Na osnovu oba merila lekar određuje terapiju. Dva bolesnika sa istim nalazom spirometrije mogu imati vrlo različite tegobe i potrebe.

Prevencija

Najdelotvornija prevencija je da se ne počne sa pušenjem, odnosno da se sa njim prestane što pre. Prestanak pušenja u bilo kom dobu usporava pad funkcije pluća. Važne su i zaštita na radu (maske, ventilacija), provetravanje prostorija u kojima se loži i izbegavanje zagađenog vazduha.

Tipične tegobe

  • Zadihanost (otežano disanje) – najpre samo pri većem naporu, penjanju uz stepenice ili brdo, a vremenom i pri svakodnevnim aktivnostima, oblačenju ili govoru. Zadihanost je glavni razlog zbog koga se bolesnici javljaju lekaru.
  • Hronični kašalj – često prvi znak bolesti, koji se godinama javlja jutrom.
  • Iskašljavanje sluzi – prozirne, bele ili sive, a tokom infekcija žute ili zelene.
  • Šištanje i stezanje u grudima – posebno pri naporu i tokom pogoršanja.
  • Česte infekcije disajnih puteva – „bronhitisi“ koji se sporo povlače.

Tegobe kod uznapredovale bolesti

Kod teškog HOBP-a javljaju se umor, gubitak telesne težine i mišićne mase, otoci nogu zbog opterećenja desne strane srca, jutarnje glavobolje i pospanost zbog nakupljanja ugljen-dioksida, plavičasta prebojenost usana zbog manjka kiseonika, kao i strepnja i potištenost zbog ograničenja u svakodnevnom životu.

Pogoršanja bolesti

Pogoršanje (egzacerbacija) HOBP-a je epizoda tokom koje se zadihanost, kašalj i iskašljavanje pojačaju više od uobičajenih dnevnih promena, obično tokom nekoliko dana. Najčešći uzroci su virusne i bakterijske infekcije i zagađen vazduh. Pogoršanja ubrzavaju napredovanje bolesti i često zahtevaju promenu terapije, pa ih treba prepoznati na vreme.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – izrazita zadihanost u mirovanju, plavičaste usne, zbunjenost ili pospanost, bol u grudima, nove izražene otoke nogu ili zasićenost kiseonikom niža od vaše uobičajene vrednosti uz pogoršanje (pozovite 194).
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – pojačana zadihanost, promena boje ili količine ispljuvka, temperatura, potreba za češćom upotrebom leka za olakšanje ili pogoršanje koje se ne smiruje uprkos planu za pogoršanje.
  • Uskoro – ako ste pušač ili bivši pušač stariji od 40 godina i imate kašalj, iskašljavanje ili zadihanost pri naporu, a niste nikada radili spirometriju.

Razgovor i pregled

Lekar pita o pušenju (koliko godina i koliko cigareta dnevno), poslu i izloženosti dimu i prašini, kada se zadišete, koliko često imate infekcije i kako se snalazite u svakodnevnim aktivnostima. Koriste se i kratki upitnici o tegobama i uticaju bolesti na život. Pregled obuhvata slušanje pluća, merenje zasićenosti kiseonikom, krvnog pritiska i telesne težine, kao i proveru otoka nogu.

Spirometrija

Spirometrija je neophodna za potvrdu dijagnoze. Pacijent posle dubokog udaha što jače i brže izdahne u aparat, a meri se koliko vazduha izdahne u prvoj sekundi i ukupno. Kod HOBP-a je odnos ove dve vrednosti snižen i ne normalizuje se ni posle udisanja leka koji širi bronhije. Na osnovu nalaza određuje se stepen suženja. Spirometrija se ponavlja na kontrolama da bi se pratio tok bolesti.

Dodatni pregledi

  • Rendgen grudnog koša – isključuje druge bolesti, kao što su upala pluća, tečnost ili tumor, i pokazuje znake emfizema. Rendgen grudnog koša radimo u našoj bolnici.
  • Krvna slika – pokazuje malokrvnost ili povećan broj crvenih krvnih zrnaca zbog hroničnog manjka kiseonika. Broj eozinofila pomaže da se proceni korist od inhalacionog kortikosteroida.
  • Pulsna oksimetrija i gasne analize krvi – kod teže bolesti, da bi se procenila potreba za kiseonikom.
  • Alfa-1 antitripsin – preporučuje se jednom kod svakog bolesnika sa HOBP-om, a posebno kod mlađih i onih koji su malo pušili.
  • Testovi difuzije i plućnih volumena – mere kako kiseonik prelazi iz pluća u krv i koliko je vazduha zarobljeno.
  • Test hodanja od šest minuta – meri koliko pacijent pređe za šest minuta i kako se tokom napora menja zasićenost kiseonikom.
  • CT grudnog koša – kod sumnje na emfizem pogodan za hirurško ili bronhoskopsko lečenje, bronhiektazije ili tumor. Kod pušača određenog uzrasta koristi se i za rano otkrivanje karcinoma pluća, kada je takav program dostupan.
  • Ultrazvuk srca – kod sumnje na opterećenje srca ili plućnu hipertenziju; vidi tekst o ultrazvuku srca.

Šta nalazi znače

Suženje na spirometriji koje se ne vraća potpuno posle leka, uz tegobe i izloženost dimu, potvrđuje HOBP. Kada se suženje potpuno vraća, verovatnija je astma. Kod nekih pacijenata postoje osobine obe bolesti, pa se terapija prilagođava. Nizak alfa-1 antitripsin otvara mogućnost posebnog lečenja i pregleda članova porodice.

Kako se pripremiti za pregled

  • Ponesite sve inhalatore i spisak lekova – lekar će proveriti tehniku.
  • Pre spirometrije – prema uputstvu lekara izostavite određene inhalatore, ne pušite bar sat vremena pre testa, izbegavajte obilan obrok i nosite udobnu odeću.
  • Zapišite pogoršanja – koliko puta ste u prethodnoj godini primali antibiotik ili kortikosteroid u tabletama i da li ste bili u bolnici.
  • Raniji nalazi – spirometrije i snimci olakšavaju praćenje.

Kako se donosi odluka

Lečenje se planira prema tegobama, broju pogoršanja, nalazu spirometrije, broju eozinofila i pridruženim bolestima. Ciljevi su ublažavanje zadihanosti, povećanje sposobnosti za napor, smanjenje broja pogoršanja i usporavanje napredovanja bolesti. Terapija se kombinuje sa merama koje pacijent sprovodi sam.

Prestanak pušenja

Prestanak pušenja je najvažnija mera u lečenju HOBP-a u svim stadijumima. Šanse za uspeh su znatno veće uz stručnu podršku i lekove za odvikavanje (nadoknada nikotina, vareniklin, bupropion) nego bez njih. Lekar pomaže da se izabere odgovarajući način i da se planira datum prestanka.

Inhalaciona terapija

  • Dugodelujući bronhodilatatori (LAMA i LABA) – osnova terapije. Šire disajne puteve tokom 12 do 24 sata, smanjuju zadihanost i broj pogoršanja. Kod većine bolesnika sa izraženim tegobama koristi se kombinacija oba leka u jednom inhalatoru.
  • Inhalacioni kortikosteroidi – dodaju se bolesnicima sa čestim pogoršanjima i povišenim eozinofilima u krvi. Kod ostalih nisu korisni, a povećavaju rizik od upale pluća.
  • Kratkodelujući bronhodilatatori – za brzo olakšanje tegoba po potrebi.

Ključna je pravilna tehnika udisanja; izbor inhalatora prilagođava se snazi udaha, vidu i spretnosti ruku.

Drugi lekovi

  • Roflumilast – tableta za bolesnike sa teškom bolešću, hroničnim bronhitisom i čestim pogoršanjima.
  • Dugotrajni makrolidi (azitromicin) – kod odabranih bolesnika sa čestim pogoršanjima, uz kontrolu srčanog ritma i sluha.
  • Lekovi za razređivanje sluzi – mogu kod nekih bolesnika smanjiti broj pogoršanja.
  • Biološki lekovi – za manju grupu bolesnika sa čestim pogoršanjima i povišenim eozinofilima uvode se injekcije antitela, u specijalizovanim centrima.

Plućna rehabilitacija

Plućna rehabilitacija je program vežbi pod nadzorom, uz edukaciju o bolesti, tehnikama disanja, ishrani i psihološku podršku, koji obično traje šest do dvanaest nedelja. Jedna je od najdelotvornijih mera u lečenju HOBP-a: smanjuje zadihanost, povećava izdržljivost i kvalitet života i smanjuje broj hospitalizacija. Preporučuje se svim bolesnicima sa izraženim tegobama i posle hospitalizacije zbog pogoršanja.

Kiseonik i podrška disanju

  • Dugotrajna terapija kiseonikom kod kuće – kod bolesnika sa stalno niskim kiseonikom u krvi, najmanje 15 sati dnevno, produžava život. Uvodi se na osnovu gasnih analiza krvi.
  • Neinvazivna ventilacija kod kuće – aparat koji preko maske pomaže disanje tokom sna, kod bolesnika sa trajno povišenim ugljen-dioksidom.

Hirurško i bronhoskopsko lečenje

Kod odabranih bolesnika sa teškim emfizemom razmatraju se smanjenje volumena pluća bronhoskopskim ventilima ili operacijom, a kod najtežih i transplantacija pluća. Ovi postupci rade se u specijalizovanim centrima za torakalnu hirurgiju; više u tekstu o emfizemu pluća.

Lečenje pogoršanja

Blaža pogoršanja leče se kod kuće češćom upotrebom bronhodilatatora, a prema proceni lekara i kratkom terapijom kortikosteroidima u tabletama, obično pet dana, i antibiotikom kada je ispljuvak gnojav. Teška pogoršanja leče se u bolnici kiseonikom, inhalacijama, kortikosteroidima, antibioticima i, po potrebi, neinvazivnom ventilacijom. Preporučuje se pisani plan za pogoršanje, a kod nekih bolesnika i rezerva lekova kod kuće.

Život sa HOBP-om

  • Fizička aktivnost – svakodnevne šetnje i vežbe snage, prilagođene mogućnostima. Zadihanost tokom vežbanja je očekivana i ne škodi.
  • Tehnike disanja – disanje kroz skupljene usne i položaji koji olakšavaju disanje smanjuju osećaj gušenja.
  • Ishrana – kod gubitka težine češći manji obroci bogati belančevinama; kod gojaznosti postepeno mršavljenje.
  • Vakcine – protiv gripa svake godine, protiv pneumokoka, kovida, RSV-a i velikog kašlja prema preporukama.
  • Putovanja – letenje avionom kod teže bolesti zahteva prethodnu procenu, jer se u kabini aviona smanjuje dostupnost kiseonika.
  • Psihološka podrška – strepnja i depresija su česte i leče se.

Kontrole

Posle uvođenja terapije kontrola se obično zakazuje za jedan do tri meseca, a kod stabilne bolesti svakih šest do dvanaest meseci i posle svakog pogoršanja. Na kontroli se procenjuju tegobe, broj pogoršanja i tehnika udisanja, a spirometrija se ponavlja najmanje jednom godišnje.

Moguće komplikacije

  • Respiratorna insuficijencija – pluća ne obezbeđuju dovoljno kiseonika ili ne izbacuju dovoljno ugljen-dioksida.
  • Plućna hipertenzija i opterećenje desne strane srca.
  • Česte upale pluća i pneumotoraks – kod emfizema.
  • Karcinom pluća – rizik je kod HOBP-a veći nezavisno od pušenja.
  • Bolesti srca, osteoporoza, gubitak mišićne mase, depresija.

Najčešća pitanja

Da. Prestanak pušenja u bilo kom stadijumu usporava gubitak funkcije pluća, smanjuje kašalj i broj pogoršanja. Nikada nije kasno.

Većini bolesnika sa HOBP-om kiseonik nije potreban. Uvodi se samo kada analize pokažu stalno nizak kiseonik u krvi.

Da, uz prilagođen intenzitet. Redovna aktivnost je deo lečenja i usporava gubitak snage.

Nije. Kod astme je suženje promenljivo i obično se vraća uz terapiju, a kod HOBP-a je trajno. Neki ljudi imaju osobine obe bolesti.

Nisu bezbedne za pluća. Mogu pomoći nekim pušačima da prestanu sa cigaretama, ali je cilj potpuni prestanak udisanja dima i pare.

Ne može, ali se uz terapiju, vežbanje i prestanak pušenja tegobe znatno ublažavaju, a napredovanje bolesti usporava.

Jeste i preporučuje se. Vakcina smanjuje broj teških pogoršanja i hospitalizacija kod osoba sa HOBP-om.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.