Kako se donosi odluka
Lečenje zavisi od tačne dijagnoze, težine bolesti, brzine napredovanja i opšteg stanja pacijenta. Kod bolesti sa upalom cilj je smirivanje upale, a kod bolesti sa fibrozom usporavanje stvaranja ožiljaka. Kod svih je važno ublažiti tegobe i očuvati kvalitet života.
Uklanjanje uzroka
- Izbegavanje izloženosti – kod hipersenzitivnog pneumonitisa i pneumokonioza najvažnija mera.
- Obustavljanje leka – kod bolesti izazvanih lekovima, uz odluku lekara koji je lek propisao.
- Prestanak pušenja – kod svih, a kod bolesti povezanih sa pušenjem može dovesti do poboljšanja.
Lekovi koji smiruju upalu
- Kortikosteroidi – kod upalnih oblika, kao što su organizujuća pneumonija, hipersenzitivni pneumonitis i neki oblici sarkoidoze. Kod idiopatske plućne fibroze se ne koriste kao osnovno lečenje.
- Imunosupresivni lekovi – mikofenolat, azatioprin, rituksimab, ciklofosfamid i drugi, posebno kod bolesti uz reumatske bolesti. Omogućavaju manju dozu kortikosteroida.
Lekovi koji usporavaju fibrozu
Antifibrotički lekovi, nintedanib i pirfenidon, usporavaju gubitak plućne funkcije kod idiopatske plućne fibroze. Nintedanib se koristi i kod drugih bolesti kod kojih fibroza napreduje uprkos lečenju (progresivna plućna fibroza). Ne vraćaju postojeće ožiljke, pa je korist veća kada se uvedu na vreme. Najčešća neželjena dejstva su proliv, mučnina i gubitak apetita, a prate se i analize jetre.
Bolesti uz reumatske bolesti
Kada je intersticijumska bolest deo reumatske bolesti, lečenje se planira zajedno sa reumatologom, jer isti lekovi deluju i na zglobove, kožu i mišiće. Neki lekovi za reumatske bolesti mogu i sami oštetiti pluća, pa se izbor pažljivo odmerava i prati.
Potporne mere
- Plućna rehabilitacija – program vežbi i edukacije koji smanjuje zadihanost i povećava izdržljivost.
- Kiseonik – kod niske zasićenosti u mirovanju ili pri naporu, kod kuće i pri hodanju.
- Vakcine – protiv gripa, pneumokoka, kovida i RSV-a, jer infekcije mogu izazvati teška pogoršanja.
- Lečenje refluksa i kašlja – kada su prisutni.
- Palijativna nega – kod uznapredovale bolesti, za ublažavanje zadihanosti i strepnje, uz ostalo lečenje.
Transplantacija pluća
Kod mlađih pacijenata sa uznapredovalom bolešću koja napreduje uprkos lečenju, a nemaju drugih ozbiljnih bolesti, razmatra se transplantacija pluća. Procena u centru za transplantaciju počinje na vreme, pre nego što bolest postane veoma teška.
Boravak u bolnici
Većina ispitivanja i lečenja odvija se ambulantno. Bolničko lečenje potrebno je kod naglih pogoršanja, teških infekcija, za hiruršku biopsiju i kod uvođenja nekih lekova u venu.
Život sa intersticijumskom bolešću pluća
- Fizička aktivnost – redovna, prilagođena mogućnostima, uz kiseonik ako je propisan.
- Raspoređivanje snage – teže poslove podelite na manje delove, sa pauzama.
- Putovanja avionom – potrebna je prethodna procena, jer se na visini smanjuje kiseonik u kabini.
- Posao – zavisi od težine bolesti i vrste posla; kod bolesti povezanih sa poslom potrebna je procena medicine rada.
- Podrška – udruženja pacijenata i psihološka podrška pomažu u suočavanju sa hroničnom bolešću.
Kada se hitno javiti
Nagli porast zadihanosti, zadihanost u mirovanju, temperatura sa pogoršanjem disanja, bol u grudima ili plavičaste usne zahtevaju hitan pregled.
Kontrole
Kontrole su obično na tri do šest meseci, uz testove plućne funkcije, test hodanja i, po potrebi, CT. Na osnovu promene funkcije pluća lekar procenjuje da li bolest napreduje i da li treba promeniti terapiju. Tokom lečenja imunosupresivima i antifibroticima prate se i analize krvi.
Moguće komplikacije
Respiratorna insuficijencija, plućna hipertenzija, akutna pogoršanja, infekcije zbog bolesti i lečenja, pneumotoraks, veći rizik od karcinoma pluća kod fibroze, kao i neželjena dejstva dugotrajne terapije.