Meni
Zakažite pregled

Intersticijumske bolesti pluća

Pulmologija

Intersticijumske bolesti pluća su velika grupa od više od 200 različitih bolesti kojima je zajedničko to što zahvataju plućni intersticijum, tanko tkivo koje se nalazi između plućnih alveola i okružuje sitne krvne sudove. Kroz ovo tkivo kiseonik prelazi iz vazduha u krv. Kada se intersticijum upali, zadeblja ili ožiljno izmeni, prelazak kiseonika postaje otežan, a pluća postaju kruća i teže se šire pri udisaju.

Najčešće tegobe su zadihanost pri naporu koja se postepeno pojačava i suv, uporan kašalj. Pošto se tegobe razvijaju polako, mnogi ih dugo pripisuju godinama, kondiciji ili srcu, a dijagnoza se postavlja kasno. Neke intersticijumske bolesti su blage i povlače se same ili uz lečenje, dok druge napreduju i dovode do trajnih ožiljaka, odnosno plućne fibroze.

Zato je najvažnije utvrditi o kojoj se bolesti tačno radi. Od vrste bolesti zavisi lečenje: kod nekih je ključno uklanjanje uzroka, kod drugih lekovi koji smiruju upalu, a kod bolesti sa ožiljcima lekovi koji usporavaju fibrozu. Dijagnoza se najčešće postavlja timski, u saradnji pulmologa, radiologa, a po potrebi i reumatologa i patologa.

Kako nastaje oštećenje

Na intersticijum deluju različiti štetni činioci: udahnute čestice, imunske reakcije, lekovi ili zračenje. Kod nekih bolesti prvo nastaje upala, koja se može povući uz lečenje. Kod drugih se oštećenje površinskih ćelija alveola ponavlja i pogrešno „zaceljuje“ stvaranjem vezivnog tkiva, pa se razvija fibroza koja se ne povlači.

Glavne grupe intersticijumskih bolesti

  • Bolesti sa poznatim uzrokom iz okoline i sa posla – hipersenzitivni pneumonitis zbog udisanja ptičjih belančevina, buđi i drugih organskih čestica, kao i pneumokonioze zbog udisanja neorganske prašine (azbest, silicijum, ugljena prašina).
  • Bolesti uz sistemske bolesti vezivnog tkiva – reumatoidni artritis, sistemska skleroza, sistemski eritemski lupus, Šegrenov sindrom, polimiozitis i dermatomiozitis. Promene na plućima mogu nastati i pre nego što se razvije osnovna bolest.
  • Bolesti izazvane lekovima i zračenjem – neki citostatici, amiodaron (lek za srčani ritam), nitrofurantoin (lek za urinarne infekcije), metotreksat, neki biološki i imunoterapijski lekovi, kao i zračna terapija grudnog koša.
  • Idiopatske intersticijumske pneumonije – bolesti nepoznatog uzroka, među kojima je najčešća idiopatska plućna fibroza, a postoje i nespecifična intersticijumska pneumonija, organizujuća pneumonija i bolesti povezane sa pušenjem.
  • Granulomatozne bolesti – pre svega sarkoidoza.
  • Retke bolesti – limfangiolejomiomatoza, histiocitoza Langerhansovih ćelija, plućna alveolarna proteinoza i druge.

Faktori rizika

  • Pušenje – povezano sa idiopatskom plućnom fibrozom i posebnim bolestima pušača.
  • Starija životna dob i muški pol – kod idiopatske plućne fibroze.
  • Izloženost na poslu i u kući – prašina, ptice, buđ, ovlaživači vazduha, perjane jastuci.
  • Reumatske bolesti – i lekovi koji se koriste za njihovo lečenje.
  • Nasledna sklonost – kod dela porodica postoje genske promene koje povećavaju rizik od plućne fibroze.
  • Refluks – može doprineti oštećenju pluća kod nekih bolesti.

Prevencija

Ne mogu se sve intersticijumske bolesti sprečiti, ali rizik smanjuju nepušenje, zaštita na radu od prašine i isparenja, izbegavanje izvora ptičjih belančevina i buđi kod osetljivih osoba i pažljivo praćenje pluća kod lečenja lekovima koji mogu oštetiti pluća.

Tipične tegobe

  • Zadihanost pri naporu – najvažniji znak. Javlja se najpre pri penjanju uz stepenice ili brdo, a vremenom i pri svakodnevnim poslovima.
  • Suv, nadražajan kašalj – često uporan i iscrpljujuć, bez ispljuvka.
  • Umor i smanjena izdržljivost.
  • Batićasti prsti – zaobljeni, prošireni vrhovi prstiju i ispupčeni nokti, kod nekih bolesti, najčešće idiopatske plućne fibroze.

Tegobe koje upućuju na uzrok

  • Bolovi i otoci zglobova, jutarnja ukočenost, promene na koži, beli ili plavi prsti na hladnoći (Rejnoov fenomen), suva usta i oči, slabost mišića – upućuju na reumatsku bolest.
  • Tegobe koje se javljaju nekoliko sati posle izlaganja pticama, buđi ili prašini – temperatura, drhtavica, kašalj i zadihanost upućuju na hipersenzitivni pneumonitis.
  • Promene na koži, crvene bolne kvržice na potkolenicama, tegobe sa očima – mogu ukazivati na sarkoidozu.

Tok bolesti

Tok je veoma različit. Kod nekih bolesti tegobe se razvijaju tokom nekoliko nedelja, a kod drugih tokom godina. Kod bolesti sa fibrozom zadihanost se postepeno pojačava, a mogu se javiti i nagla pogoršanja, posle kojih se stanje često ne vrati na prethodni nivo. Pri slušanju pluća lekar često čuje karakteristična pucketanja u donjim delovima, slična zvuku otvaranja čičak-trake.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – nagli porast zadihanosti tokom nekoliko dana, zadihanost u mirovanju, plavičaste usne, bol u grudima (pozovite 194).
  • Bez odlaganja – zadihanost i kašalj sa temperaturom kod osobe sa poznatom intersticijumskom bolešću, kao i nova zadihanost ili kašalj tokom uzimanja leka koji može oštetiti pluća.
  • Uskoro – suv kašalj ili zadihanost pri naporu koji traju duže od nekoliko nedelja bez jasnog razloga, pucketanja na plućima opisana na pregledu, promene na snimku pluća urađenom iz drugog razloga ili reumatska bolest sa novim tegobama disanja.

Razgovor i pregled

Razgovor je u ovim bolestima naročito važan. Lekar pita o poslu tokom celog radnog veka, hobijima, pticama i buđi u kući, pušenju, svim lekovima koje uzimate ili ste uzimali, zračenju, bolestima zglobova i kože i bolestima pluća u porodici. Pregledom se slušaju pluća, gledaju prsti, koža i zglobovi i meri zasićenost kiseonikom u mirovanju.

CT grudnog koša visoke rezolucije

CT visoke rezolucije (HRCT) je ključni pregled. Pokazuje raspored i izgled promena: zadebljanja, zasenčenja nalik matiranom staklu, ožiljke i tipično „saće“, vazdušne šupljine nastale zbog ožiljaka. Kod nekih bolesti izgled na CT-u je toliko karakterističan da omogućava dijagnozu bez biopsije.

Testovi plućne funkcije

  • Spirometrija i plućni volumeni – kod intersticijumskih bolesti pluća su manjeg kapaciteta (restrikcija).
  • Test difuzije (DLCO) – meri koliko lako gas prelazi iz pluća u krv; često je smanjen već u ranoj fazi.
  • Test hodanja od šest minuta – meri pređenu razdaljinu i pad zasićenosti kiseonikom tokom hoda.

Laboratorijske analize

  • Antitela za reumatske bolesti – ANA, reumatoidni faktor, anti-CCP, antitela specifična za miozitis i sklerodermiju.
  • Specifična IgG antitela – na ptičje belančevine i buđ, kod sumnje na hipersenzitivni pneumonitis.
  • Krvna slika, rad bubrega i jetre, kalcijum, ACE – kod sumnje na sarkoidozu i radi procene opšteg stanja.

Ostali pregledi

  • Rendgen grudnog koša – može pokazati promene, ali u ranoj fazi je često normalan. Rendgen radimo u našoj bolnici.
  • Bronhoskopija sa bronhoalveolarnom lavažom – ispiranje dela pluća tečnošću i analiza ćelija, kod nekih bolesti, na primer hipersenzitivnog pneumonitisa ili sarkoidoze.
  • Biopsija pluća – kroz bronhoskop (kriobiopsija) ili hirurški, minimalno invazivnom operacijom, kada CT i ostali nalazi ne omogućavaju dijagnozu.
  • Ultrazvuk srca – kod sumnje na plućnu hipertenziju.

Multidisciplinarni sastanak

Konačna dijagnoza često se donosi na zajedničkom sastanku pulmologa, radiologa i patologa, a po potrebi i reumatologa. Ovakav pristup pokazao se kao najpouzdaniji način da se razlikuju bolesti koje izgledaju slično, a leče se različito.

Kako se pripremiti za pregled

  • Spisak svih lekova – i onih koje ste uzimali ranije, uključujući hemioterapiju i lekove za srce.
  • Radna istorija – sva radna mesta, materijali i trajanje izloženosti.
  • Kućno okruženje – ptice, perjani jastuci i jorgani, vlaga, buđ, ovlaživači i klima uređaji.
  • Raniji snimci – CT na disku je posebno važan za poređenje.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od tačne dijagnoze, težine bolesti, brzine napredovanja i opšteg stanja pacijenta. Kod bolesti sa upalom cilj je smirivanje upale, a kod bolesti sa fibrozom usporavanje stvaranja ožiljaka. Kod svih je važno ublažiti tegobe i očuvati kvalitet života.

Uklanjanje uzroka

  • Izbegavanje izloženosti – kod hipersenzitivnog pneumonitisa i pneumokonioza najvažnija mera.
  • Obustavljanje leka – kod bolesti izazvanih lekovima, uz odluku lekara koji je lek propisao.
  • Prestanak pušenja – kod svih, a kod bolesti povezanih sa pušenjem može dovesti do poboljšanja.

Lekovi koji smiruju upalu

  • Kortikosteroidi – kod upalnih oblika, kao što su organizujuća pneumonija, hipersenzitivni pneumonitis i neki oblici sarkoidoze. Kod idiopatske plućne fibroze se ne koriste kao osnovno lečenje.
  • Imunosupresivni lekovi – mikofenolat, azatioprin, rituksimab, ciklofosfamid i drugi, posebno kod bolesti uz reumatske bolesti. Omogućavaju manju dozu kortikosteroida.

Lekovi koji usporavaju fibrozu

Antifibrotički lekovi, nintedanib i pirfenidon, usporavaju gubitak plućne funkcije kod idiopatske plućne fibroze. Nintedanib se koristi i kod drugih bolesti kod kojih fibroza napreduje uprkos lečenju (progresivna plućna fibroza). Ne vraćaju postojeće ožiljke, pa je korist veća kada se uvedu na vreme. Najčešća neželjena dejstva su proliv, mučnina i gubitak apetita, a prate se i analize jetre.

Bolesti uz reumatske bolesti

Kada je intersticijumska bolest deo reumatske bolesti, lečenje se planira zajedno sa reumatologom, jer isti lekovi deluju i na zglobove, kožu i mišiće. Neki lekovi za reumatske bolesti mogu i sami oštetiti pluća, pa se izbor pažljivo odmerava i prati.

Potporne mere

  • Plućna rehabilitacija – program vežbi i edukacije koji smanjuje zadihanost i povećava izdržljivost.
  • Kiseonik – kod niske zasićenosti u mirovanju ili pri naporu, kod kuće i pri hodanju.
  • Vakcine – protiv gripa, pneumokoka, kovida i RSV-a, jer infekcije mogu izazvati teška pogoršanja.
  • Lečenje refluksa i kašlja – kada su prisutni.
  • Palijativna nega – kod uznapredovale bolesti, za ublažavanje zadihanosti i strepnje, uz ostalo lečenje.

Transplantacija pluća

Kod mlađih pacijenata sa uznapredovalom bolešću koja napreduje uprkos lečenju, a nemaju drugih ozbiljnih bolesti, razmatra se transplantacija pluća. Procena u centru za transplantaciju počinje na vreme, pre nego što bolest postane veoma teška.

Boravak u bolnici

Većina ispitivanja i lečenja odvija se ambulantno. Bolničko lečenje potrebno je kod naglih pogoršanja, teških infekcija, za hiruršku biopsiju i kod uvođenja nekih lekova u venu.

Život sa intersticijumskom bolešću pluća

  • Fizička aktivnost – redovna, prilagođena mogućnostima, uz kiseonik ako je propisan.
  • Raspoređivanje snage – teže poslove podelite na manje delove, sa pauzama.
  • Putovanja avionom – potrebna je prethodna procena, jer se na visini smanjuje kiseonik u kabini.
  • Posao – zavisi od težine bolesti i vrste posla; kod bolesti povezanih sa poslom potrebna je procena medicine rada.
  • Podrška – udruženja pacijenata i psihološka podrška pomažu u suočavanju sa hroničnom bolešću.

Kada se hitno javiti

Nagli porast zadihanosti, zadihanost u mirovanju, temperatura sa pogoršanjem disanja, bol u grudima ili plavičaste usne zahtevaju hitan pregled.

Kontrole

Kontrole su obično na tri do šest meseci, uz testove plućne funkcije, test hodanja i, po potrebi, CT. Na osnovu promene funkcije pluća lekar procenjuje da li bolest napreduje i da li treba promeniti terapiju. Tokom lečenja imunosupresivima i antifibroticima prate se i analize krvi.

Moguće komplikacije

Respiratorna insuficijencija, plućna hipertenzija, akutna pogoršanja, infekcije zbog bolesti i lečenja, pneumotoraks, veći rizik od karcinoma pluća kod fibroze, kao i neželjena dejstva dugotrajne terapije.

Najčešća pitanja

Ne. Intersticijumske bolesti su široka grupa, a fibroza, odnosno stvaranje ožiljaka, javlja se samo kod dela njih. Neke se potpuno povlače uz lečenje.

Ne. One nastaju zbog imunskih reakcija, udahnutih čestica, lekova ili nepoznatih uzroka, a ne zbog infekcije koja se prenosi.

Ne uvek. Kod mnogih pacijenata dijagnoza se postavlja na osnovu CT-a, razgovora i analiza. Biopsija se predlaže kada je potrebna da bi se izabralo pravo lečenje.

Samo ako postoji sumnja na hipersenzitivni pneumonitis ili ako to savetuje lekar. Tada je potpuno uklanjanje izvora važan deo lečenja.

Da. Redovna, prilagođena aktivnost i plućna rehabilitacija smanjuju zadihanost. Ako vam je propisan kiseonik, koristite ga i tokom vežbanja.

Većina intersticijumskih bolesti nije nasledna. Kod dela porodica postoji nasledna sklonost plućnoj fibrozi, pa lekar može predložiti pregled srodnika.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.