Meni
Zakažite pregled

Intolerancija na gluten kod dece

Dečja gastroenterologija

Intolerancija na gluten je svakodnevni izraz za tegobe koje se javljaju posle hrane sa pšenicom, ječmom ili raži. Gluten je smeša proteina koja testu daje elastičnost, a nalazi se u hlebu, testenini, pecivima i mnogim prerađenim namirnicama. Iza ovog izraza mogu stajati tri različita stanja: celijakija, alergija na pšenicu i necelijakijska osetljivost na gluten, odnosno pšenicu. Ona se razlikuju po uzroku, načinu ispitivanja i pravilima ishrane, pa i po tome koliko je strogo i koliko dugo potrebno izbegavati gluten.

Nadimanje ili bol posle obroka sami po sebi ne dokazuju da je gluten uzrok. Kod mnoge dece tegobe potiču od zatvora, funkcionalnog bola u trbuhu ili drugih sastojaka hrane, na primer laktoze. Ako se gluten izbaci pre ispitivanja, kasnije je teže postaviti tačnu dijagnozu, a dete može nepotrebno godinama biti na ograničenoj ishrani.

Cilj pregleda je da se utvrdi pravi problem. Celijakija zahteva doživotnu strogu dijetu, alergija na pšenicu plan za slučajno izlaganje i povremenu proveru da li je prošla, a necelijakijska osetljivost najmanje restriktivnu ishranu koja smiruje tegobe. Necelijakijska osetljivost najčešće se prepoznaje kod školske dece i adolescenata, iako se može javiti u bilo kom uzrastu, a koliko je česta kod dece još nije pouzdano utvrđeno.

Tri različita stanja

  • Celijakija – autoimunska bolest u kojoj gluten kod deteta sa naslednom sklonošću oštećuje sluznicu tankog creva. Zahteva potvrđenu dijagnozu i doživotnu bezglutensku ishranu; detaljno je opisana u posebnom tekstu o celijakiji kod dece.
  • Alergija na pšenicu – imunski sistem reaguje na jedan ili više proteina pšenice. Reakcija može biti brza i ponekad ozbiljna, ali ne oštećuje crevo kao celijakija. Opšti principi opisani su u tekstu o alergiji na hranu kod dece.
  • Necelijakijska osetljivost na gluten ili pšenicu – tegobe se povezuju sa hranom koja sadrži pšenicu, a celijakija i alergija nisu potvrđene. Nije autoimunska bolest, ne oštećuje crevo i nema jedinstven test.
Hleb, pecivo, zrna i brašno od pšenice i drugih žitarica
Hleb, pecivo i proizvodi od pšenice, raži i ječma sadrže gluten. Kod celijakije on oštećuje sluzokožu creva, kod alergije na pšenicu reakciju izazivaju proteini pšenice, a kod necelijakijske osetljivosti uzrok tegoba nije uvek sam gluten. Izvor: Peggy Greb, USDA ARS (obrada Fir0002) / Wikimedia Commons, javno vlasništvo.

Kako nastaje alergija na pšenicu

Kod alergije posredovane antitelima IgE organizam pogrešno prepoznaje proteine pšenice (albumine, globuline, gliadine i glutenine, dakle i one koji nisu deo glutena) kao pretnju i stvara protiv njih antitela klase IgE. Pri sledećem unosu ta antitela pokreću oslobađanje histamina i drugih materija iz ćelija, pa se za nekoliko minuta do dva sata javljaju koprivnjača, otok ili povraćanje. Kod adolescenata postoji poseban oblik u kojem se reakcija javlja samo kada posle obroka sa pšenicom usledi fizički napor. Ređe, pšenica izaziva i alergijske reakcije koje nisu posredovane antitelima IgE i koje se javljaju sa zakašnjenjem, na primer pogoršanje ekcema.

Šta stoji iza necelijakijske osetljivosti

Tačan uzrok nije razjašnjen. Pšenica sadrži više sastojaka koji mogu izazvati tegobe: gluten, inhibitore amilaze i tripsina (ATI, proteine koji mogu podstaći urođeni imunski odgovor) i fruktane, ugljene hidrate iz grupe FODMAP koji u debelom crevu fermentišu i stvaraju gasove. Istražuju se upala niskog stepena u sluznici, povećana propustljivost crevne barijere i promene u sastavu crevnih bakterija, ali nijedan od ovih mehanizama nije potvrđen kao uzrok. Deo tegoba objašnjava i očekivanje da će hrana smetati. U istraživanju kod dece kod kojih se činilo da gluten izaziva tegobe, slepim testom (dete i roditelji ne znaju da li dobijaju gluten ili placebo) reakcija je potvrđena kod manje od polovine.

Stanja koja liče na netoleranciju glutena

  • Funkcionalni bol u stomaku – ponavljani bol u trbuhu bez oštećenja organa, često pojačan stresom.
  • Zatvor – čest i lako previđen uzrok nadimanja i bolova; tvrda i retka stolica često prolazi neprimećeno.
  • Intolerancija na laktozu ili fruktozu – nadimanje i proliv posle mleka ili voća; vidi intoleranciju na laktozu kod dece.

Faktori rizika i prevencija

Alergija na pšenicu češća je kod dece sa atopijskim dermatitisom, astmom, drugim alergijama na hranu ili alergijama u porodici. Za necelijakijsku osetljivost pouzdani faktori rizika nisu utvrđeni. Sprečiti ova stanja za sada nije moguće, ali je moguće sprečiti štetu od pogrešne dijagnoze: dete ne treba stavljati na bezglutensku ishranu pre ispitivanja.

Vreme pojave tegoba pomaže u razlikovanju

Kod alergije posredovane antitelima IgE tegobe počinju brzo, obično u roku od nekoliko minuta do dva sata posle jela. Kod necelijakijske osetljivosti javljaju se posle nekoliko sati do nekoliko dana i povlače se kada se pšenica izostavi. Celijakija najčešće daje dugotrajne tegobe bez jasne veze sa pojedinim obrokom.

Alergija na pšenicu

  • Kožne promene – koprivnjača (urtikarija), crvenilo, svrab, pogoršanje ekcema.
  • Otok usana, lica, jezika ili očnih kapaka.
  • Stomačne tegobe – mučnina, povraćanje, bol u stomaku, proliv.
  • Disajne tegobe – kijanje i curenje nosa, kašalj, sviranje u grudima, otežano disanje.
  • Anafilaksija – najteži oblik reakcije, sa zahvatanjem disanja ili krvotoka.
  • Reakcija vezana za napor – kod adolescenata koprivnjača, otok ili kolaps tokom treninga posle obroka sa pšenicom.

Necelijakijska osetljivost

  • Bol u stomaku i nadutost – najčešće tegobe, sa osećajem težine posle jela.
  • Promene stolice – proliv, zatvor ili njihovo smenjivanje.
  • Mučnina posle obroka.
  • Umor i glavobolja – dete je iscrpljeno i posle dovoljno sna.
  • Promene raspoloženja – razdražljivost, nemir, slabija koncentracija.
  • Bolovi u mišićima i zglobovima, osip nalik ekcemu – ređe opisivane tegobe.

Ove tegobe nisu specifične i često se javljaju i kod dece bez ikakvog problema sa glutenom, pa sama lista simptoma ne može da potvrdi dijagnozu.

Znaci koji upućuju na celijakiju

Slabije napredovanje, zastoj u rastu, anemija, hroničan umor ili dugotrajne promene stolice zahtevaju ispitivanje celijakije pre bilo kakve promene ishrane.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Alergija na pšenicu kod velikog dela dece vremenom slabi ili prolazi. Necelijakijska osetljivost može biti prolazna, a podnošljivost se menja, pa se ograničenja povremeno preispituju. Celijakija ne prolazi.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – posle hrane se jave otežano disanje, promuklost, otok jezika ili grla, izrazita slabost ili kolaps; ako dete ima propisan adrenalinski autoinjektor, primenite ga odmah, ne čekajući da antihistaminik deluje (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – dete gubi na težini, ima krv u stolici, budi se noću zbog bolova ili proliva ili uporno povraća.
  • Uskoro – tegobe se ponavljaju posle obroka, dete sporije raste ili razmišljate o uvođenju bezglutenske ishrane.

Redosled ispitivanja

Pedijatar prvo razmatra rast i razvoj deteta, ishranu, vreme pojave tegoba i porodične bolesti. Zatim se isključuju celijakija i alergija na pšenicu, a tek posle toga razmatra se necelijakijska osetljivost. Dnevnik obroka i tegoba može biti od velike pomoći, ali ne zamenjuje preglede.

Ispitivanje celijakije

Određuju se antitela na tkivnu transglutaminazu (tTG-IgA) i ukupni IgA, dok dete redovno jede hranu sa glutenom. Ako je dete već izbacilo gluten, nalaz može biti lažno uredan, pa lekar odlučuje o daljem postupku. Pozitivan nalaz zahteva dalju obradu kod dečjeg gastroenterologa.

Alergološka procena

  • Kožni ubodni test (prick test) – kap ekstrakta pšenice nanese se na kožu podlaktice, koja se plitko ubode; posle 15–20 minuta meri se crvenilo i otok.
  • Specifična IgE antitela u krvi – mere osetljivost na pšenicu, a po potrebi i na pojedine njene proteine, na primer omega-5 gliadin kod reakcija vezanih za napor.
  • Oralni provokacioni test – dete pod nadzorom lekara jede postepeno rastuće količine pšenice. Ovo je najpouzdaniji način da se potvrdi ili isključi alergija i izvodi se samo u zdravstvenoj ustanovi.

Pozitivan kožni ili krvni test sam po sebi ne potvrđuje alergiju. Deca alergična na polen trava često imaju pozitivan test na pšenicu, a pšenicu jedu bez tegoba. Zato se rezultati uvek tumače zajedno sa podacima o reakcijama.

Procena necelijakijske osetljivosti

Kada su celijakija i alergija isključene, lekar može predložiti vremenski ograničenu bezglutensku ishranu, obično 4–6 nedelja, uz dnevnik tegoba. Ako se tegobe ne poprave, necelijakijska osetljivost nije verovatna i dijeta se prekida. Ako se poprave, gluten se ponovo uvodi na dogovoren način, da bi se videlo da li se tegobe vraćaju. Samo poboljšanje na dijeti nije dovoljno, jer se tegobe mogu smiriti i iz drugih razloga.

Testovi koji se ne preporučuju

Komercijalni paneli IgG antitela na hranu („testovi intolerancije“), biorezonanca, kineziologija i analiza kose ne služe za postavljanje dijagnoze. Pozitivan IgG nalaz uglavnom pokazuje samo da je dete tu hranu jelo, a ovakvi testovi često vode u nepotrebna ograničenja.

Šta nalazi znače

  • Pozitivna antitela na celijakiju – dalja obrada kod gastroenterologa, bez izbacivanja glutena do potvrde.
  • Pozitivan alergološki test uz jasnu reakciju – alergija na pšenicu je verovatna.
  • Pozitivan test bez reakcija – senzibilizacija, koja ne mora da znači alergiju; odluku pomaže provokacioni test.
  • Negativni testovi i jasno poboljšanje na dijeti – moguća necelijakijska osetljivost, uz kontrolisano ponovno uvođenje.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dnevnik ishrane i tegoba – dve nedelje beležite obroke, vreme pojave tegoba, stolice i san.
  • Fotografije reakcija – snimci koprivnjače ili otoka pomažu alergologu.
  • Raniji nalazi – analize krvi, alergološki testovi i podaci o rastu.
  • Nepromenjena ishrana – ne izbacujte gluten pre ispitivanja celijakije, osim ako je dete imalo brzu alergijsku reakciju.
  • Lekovi protiv alergije – pitajte koliko dana ranije treba prekinuti antihistaminike pre kožnog testa.

Lečenje zavisi od dijagnoze

Isti savet ne važi za sve tri bolesti. Pogrešno postavljena dijagnoza znači ili nedovoljnu zaštitu deteta ili nepotrebno ograničenje, pa se plan pravi tek kada je jasno o kom se stanju radi.

  • Kod celijakije – trajna, stroga bezglutenska ishrana uz kontrolu kontaminacije i redovno praćenje.
  • Kod alergije na pšenicu – izbegava se pšenica, uz pisani plan za slučajno izlaganje.
  • Kod necelijakijske osetljivosti – obim i trajanje ograničenja određuju se individualno.

Ishrana kod alergije na pšenicu

Alergolog određuje šta dete izbegava. Najčešće je to pšenica u svim oblicima, uključujući speltu, griz, kus-kus i bulgur, dok ječam, raž i ovas mnoga deca podnose, što se procenjuje pojedinačno. Pšenica se na deklaraciji obavezno ističe kao alergen. Oznaka „bez glutena“ ne rešava sva pitanja bezbednosti kod alergije, jer neki bezglutenski proizvodi sadrže prečišćeni pšenični skrob.

  • Bezbedne zamene – pirinač, kukuruz, proso, heljda, kinoa, kao i brašno od krompira, leblebija, badema ili kokosa.
  • Antihistaminici – za blage kožne reakcije, prema uputstvu lekara.
  • Adrenalinski autoinjektor – propisuje se deci koja su imala ozbiljnu reakciju ili imaju povećan rizik; dete ili odrasla osoba uz njega uvek ga nosi.
  • Reakcija vezana za napor – izbegava se fizička aktivnost nekoliko sati posle obroka sa pšenicom, prema savetu alergologa.

Ishrana kod necelijakijske osetljivosti

Posle početnog potpunog izostavljanja glutena, on se postepeno vraća u manjim količinama, dok se ne utvrdi koliko dete podnosi. Kod mnoge dece nije potrebna stroga eliminacija, već samo smanjenje. Osnovu ishrane čine prirodno bezglutenske namirnice (pirinač, kukuruz, kinoa, proso, heljda, krompir), uz dovoljno voća, povrća i mahunarki zbog vlakana. Industrijski bezglutenski proizvodi često sadrže više šećera, masti i aditiva, pa ne treba da budu osnova jelovnika. Jogurt i kefir mogu biti deo raznovrsne ishrane, ali probiotici i enzimi nisu dokazano lečenje.

Kako sačuvati kvalitet ishrane

Izbacivanje više grupa hrane bez zamene može smanjiti unos energije, vlakana, gvožđa i vitamina B grupe. Nutricionista pomaže da se napravi raznovrstan jelovnik i da vrtić ili škola dobiju jasna uputstva. Dete može da učestvuje u pravljenju jela, a promenu je bolje predstaviti kao prilagođavanje koje mu pomaže da se oseća bolje, a ne kao kaznu.

Oporavak i okvirni rokovi

Kod necelijakijske osetljivosti tegobe se obično smanjuju u roku od nekoliko dana do nekoliko nedelja od promene ishrane, a podnošljivost se ponovo procenjuje posle 6–12 meseci. Alergija na pšenicu kod dela dece prolazi: u jednom velikom praćenju trećina dece ju je prerasla do četvrte godine, polovina do osme, a oko dve trećine do dvanaeste. Deca sa blažim reakcijama češće je prerastaju od dece sa anafilaksijom. Dete može normalno da ide u vrtić, školu i na sport; kada ima autoinjektor, nastavnici i treneri treba da znaju gde se nalazi i kako se koristi.

Znaci za hitno javljanje

  • Znaci anafilaksije – otežano disanje, promuklost, otok jezika, bledilo, pospanost ili kolaps posle hrane.
  • Uporno povraćanje i znaci dehidratacije – suva usta, retko mokrenje.
  • Krv u stolici ili jak bol u stomaku.

Kontrole i život sa bolešću

Kontrole su obično na 6–12 meseci. Kod alergije se procenjuje da li reakcije slabe i da li je vreme za provokacioni test; deca sa alergijom na pšenicu češće imaju i druge alergije na hranu, pa se po potrebi i one ispituju. Kod necelijakijske osetljivosti proveravaju se rast, tegobe, opravdanost ograničenja i, kod duže dijete, gvožđe, vitamin B12, folna kiselina i vitamin D. Ako tegobe traju uprkos dijeti, ponovo se razmatra dijagnoza, uključujući intoleranciju na laktozu ili fruktozu. Ishrana sa malo FODMAP ugljenih hidrata kod dece se primenjuje samo kratko i uz nutricionistu.

Najčešća pitanja

Zavisi od dijagnoze i proizvoda. Kod celijakije je važna bezglutenska oznaka i plan uvođenja, a kod alergije alergolog procenjuje individualnu podnošljivost i rizik od zagađenja pšenicom.

Nije. Zdravo dete nema nikakve potrebe da izbegava gluten, a nepotrebna ograničenja osiromašuju jelovnik, povećavaju troškove i otežavaju kasniju dijagnostiku.

Kod celijakije doživotno, kod alergije do ponovne procene alergologa, a kod necelijakijske osetljivosti prema toku tegoba. Ne postoji jedan rok koji važi za svu decu.

Za to nema dokaza. To su različita stanja. Ako se kasnije pojave slabiji rast, anemija ili hroničan proliv, celijakija se ispituje ponovo, uz unos glutena.

Kod celijakije se preporučuje testiranje bliskih srodnika. Kod alergije na pšenicu i necelijakijske osetljivosti ispitivanje je potrebno samo ako i oni imaju tegobe.

Ponesite mu bezbedan kolač ili užinu i unapred se dogovorite sa domaćinom. Autoinjektor, ako je propisan, mora biti uz dete, a odrasli prisutni na proslavi treba da znaju kako se koristi.

Ne, ako je imalo brzu alergijsku reakciju. Ponovno uvođenje pšenice kod takve dece radi se samo pod nadzorom lekara, u zdravstvenoj ustanovi.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.