Meni
Zakažite pregled

Policistični bubrezi (autozomno dominantna policistična bolest bubrega)

Nefrologija

Policistični bubrezi su nasledna bolest u kojoj se u oba bubrega tokom života stvaraju brojne ciste, mehurići ispunjeni tečnošću. Ciste rastu godinama, bubrezi se postepeno uvećavaju i, kod mnogih ljudi, posle više decenija slabi njihov rad. U stručnoj literaturi najčešći oblik se zove autozomno dominantna policistična bolest bubrega, skraćeno ADPKD.

To je najčešća nasledna bolest bubrega: javlja se kod otprilike jedne osobe na 400 do 1.000. Bolest je prisutna od rođenja, ali tegobe se obično javljaju tek između 30. i 50. godine, kao povišen krvni pritisak, bol u slabinama, krv u mokraći ili infekcija ciste. Policistična bolest se razlikuje od pojedinačnih, prostih cisti bubrega, koje su česte kod starijih osoba i najčešće bezazlene.

Bolest za sada ne može da se izleči, ali može da se uspori. Dobra kontrola krvnog pritiska, dovoljno vode, umereno soli i, kod brzog napredovanja, lek tolvaptan produžavaju vreme u kome bubrezi rade dovoljno dobro. Kod onih kod kojih bubrezi ipak zataje, dijaliza i transplantacija omogućavaju dug i aktivan život.

Zdrav bubreg pored uvećanog policističnog bubrega prekrivenog cistama
Zdrav bubreg (levo) i policističan bubreg (desno), koji je uvećan i prekriven brojnim cistama ispunjenim tečnošću. Izvor: BruceBlaus / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski; prilagođena slika pod istom licencom.

Kako nastaje

Bolest izaziva promena (mutacija) u genu koji upravlja građom i radom ćelija bubrežnih kanalića. Kod oko tri četvrtine obolelih promena je u genu PKD1, a kod oko šestine u genu PKD2. Ćelije sa promenjenim genom se pojačano dele i luče tečnost, pa se kanalići postepeno pretvaraju u ciste. Ciste pritiskaju i istiskuju zdravo tkivo bubrega, pa sa vremenom ostaje sve manje funkcionalnih jedinica.

Nasleđivanje

Bolest se nasleđuje autozomno dominantno: osoba koja ima bolest ima 50% verovatnoće da je prenese svakom svom detetu, bez obzira na pol deteta. Ne preskače generacije, ali se može različito ispoljiti kod članova iste porodice. Kod oko 10% obolelih bolest nije poznata u porodici; tada je promena u genu nastala nova ili je bolest kod roditelja bila blaga i neotkrivena.

Razlike u toku bolesti

  • Promena u genu PKD1 – bolest obično teče brže; bubrezi u proseku zataje oko 55. do 60. godine.
  • Promena u genu PKD2 – blaži tok, bubrežna insuficijencija se, ako se razvije, javlja oko 75. godine ili kasnije.
  • Veličina bubrega – zapremina bubrega izmerena magnetnom rezonancom, u odnosu na godine i visinu, najbolje predviđa brzinu napredovanja. Na osnovu nje se bolesnici svrstavaju u grupe sporog i brzog napredovanja (Mayo klasifikacija, 1A do 1E).

Šta ubrzava bolest

  • Povišen krvni pritisak, posebno ako je počeo pre 35. godine.
  • Krv u mokraći i infekcije cisti u mlađem dobu.
  • Belančevine u mokraći.
  • Muški pol i gojaznost.
  • Mnogo soli i malo vode u ishrani.

Drugi oblici

Postoji i retka autozomno recesivna policistična bolest (ARPKD), koja se ispoljava već kod beba i dece i ima drugačiji tok. Ciste u bubrezima mogu se javiti i kod drugih naslednih bolesti, kao i kod dugotrajne dijalize; njih razlikuje nefrolog.

Prevencija

Nastanak bolesti ne može se sprečiti, jer je nasledna. Može se uticati na njen tok: ranim otkrivanjem i lečenjem povišenog krvnog pritiska, zdravim načinom života i izbegavanjem lekova koji opterećuju bubrege. Porodice mogu dobiti genetsko savetovanje o mogućnostima planiranja porodice.

Ranije faze

Mnogi ljudi godinama nemaju tegobe. Bolest se otkrije slučajno na ultrazvuku ili zato što se pregledaju članovi porodice obolele osobe. Najraniji znak je često povišen krvni pritisak, koji se javlja kod većine obolelih, nekada već oko 30. godine, dok bubrezi još rade normalno.

Tipične tegobe

  • Bol u slabinama, leđima ili stomaku – stalan, tup bol zbog uvećanih bubrega ili jetre, ili iznenadan bol zbog krvarenja u cistu, infekcije ili kamena.
  • Krv u mokraći – nastaje kada prsne cista; obično se povuče sama za nekoliko dana.
  • Infekcija ciste – temperatura i lokalizovan bol u slabini; teže se leči od obične urinarne infekcije.
  • Kamen u bubregu – javlja se češće nego kod ostalih ljudi; više u tekstu o nefrolitijazi.
  • Osećaj punoće i nadutosti – kod vrlo uvećanih bubrega ili jetre, uz brzo zasićenje pri jelu i teže disanje.
  • Česta potreba za mokrenjem noću – bubrezi slabije koncentrišu mokraću.

Promene van bubrega

  • Ciste u jetri – vrlo česte, posebno kod žena; obično ne remete rad jetre, ali jetra može značajno da se uveća. Više u tekstu o cistama jetre.
  • Aneurizme krvnih sudova mozga – proširenja arterija u mozgu, kod oko 9 do 12% obolelih, češće kada ih ima u porodici. Pucanje aneurizme izaziva iznenadnu, najjaču glavobolju u životu.
  • Promene na srčanim zaliscima – najčešće prolaps mitralnog zaliska, obično bez tegoba.
  • Kile i divertikulumi creva – češći nego u opštoj populaciji.

Tok kroz vreme

Bubrezi godinama zadržavaju normalan rad uprkos rastu cisti, jer preostalo tkivo nadoknađuje gubitak. Kada se izgubi veliki deo tkiva, rad bubrega počinje da pada brže, uz pojavu hronične bubrežne bolesti sa malokrvnošću, umorom i drugim tegobama.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – iznenadna, najjača glavobolja u životu, posebno uz povraćanje, ukočen vrat ili gubitak svesti (moguće pucanje aneurizme); visoka temperatura sa bolom u slabini; obilna krv u mokraći sa ugrušcima i otežanim mokrenjem (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – nova jaka bol u slabini koja ne popušta, krv u mokraći duže od nekoliko dana, temperatura kod osobe sa poznatom bolešću.
  • Uskoro – povišen krvni pritisak kod mlađe osobe, ciste u bubrezima nađene na ultrazvuku ili policistična bolest u porodici.

Ultrazvuk

Kod osobe čiji roditelj ima policističnu bolest ultrazvuk bubrega je osnovni pregled. Bolest se potvrđuje prema broju cisti u odnosu na godine:

  • Od 15 do 39 godina – tri ili više cisti, u jednom ili oba bubrega.
  • Od 40 do 59 godina – dve ili više cisti u svakom bubregu.
  • Od 60 godina – četiri ili više cisti u svakom bubregu.

Kod mlađih osoba normalan ultrazvuk ne isključuje bolest sa sigurnošću, pa se kod potencijalnih davalaca bubrega rade magnetna rezonanca ili genetski test. Više o pregledu u tekstu o ultrazvuku uro-trakta.

Magnetna rezonanca

Magnetna rezonanca (MR) bubrega precizno meri ukupnu zapreminu bubrega. Na osnovu zapremine, godina i visine lekar procenjuje da li bolest napreduje sporo ili brzo, što je važno za odluku o leku tolvaptanu.

Genetsko testiranje

Genetski test nije potreban kod svakog bolesnika. Savetuje se kada nalaz nije jasan, kada nema podataka o porodici, kod vrlo ranog ili neuobičajenog toka, kod mladih potencijalnih davalaca bubrega i kod planiranja porodice.

Laboratorijske analize

  • Kreatinin i procenjena glomerulska filtracija (eGFR) – procena rada bubrega.
  • Analiza mokraće i odnos albumina i kreatinina – krv i belančevine u mokraći.
  • Elektroliti, mokraćna kiselina, lipidi i šećer – praćenje faktora rizika.

Više u tekstovima o analizama krvi i analizama urina.

Merenje krvnog pritiska

Pritisak se meri na svakom pregledu i kod kuće, a kod nejasnih vrednosti radi se 24-časovni holter krvnog pritiska.

Snimanje krvnih sudova mozga

MR angiografija krvnih sudova mozga bez kontrasta savetuje se osobama koje imaju aneurizmu ili moždano krvarenje u porodici, koje su već imale krvarenje, idu na veću operaciju ili imaju zanimanje u kome bi gubitak svesti ugrozio njih ili druge (na primer piloti i profesionalni vozači). Kod ostalih se odluka donosi individualno.

Kako se pripremiti za pregled

  • Porodična istorija – ko u porodici ima bolest bubrega, dijalizu, transplantaciju, aneurizmu ili moždani udar, i u kojim godinama.
  • Raniji nalazi – ultrazvuk, MR, kreatinin i genetski test, ako postoji.
  • Merenja pritiska kod kuće za poslednje dve nedelje.
  • Spisak lekova i suplemenata.
  • Za ultrazvuk – obično je dovoljno da bešika bude umereno puna; za MR se pridržavajte uputstva centra.

Kako se donosi odluka

Lečenje se prilagođava brzini napredovanja bolesti, radu bubrega, godinama i drugim bolestima. Svi bolesnici imaju koristi od opštih mera i kontrole pritiska. Lek koji usporava rast cisti razmatra se kod onih kod kojih bolest brzo napreduje. Lečenje vodi nefrolog, uz saradnju sa urologom, radiologom i, kada je potrebno, neurohirurgom ili hirurgom jetre.

Kontrola krvnog pritiska

  • Ciljne vrednosti – kod mlađih odraslih osoba (oko 18 do 49 godina) sa očuvanim radom bubrega, ako se dobro podnosi, lekari teže nižem pritisku, oko 110/75 mmHg, jer je u istraživanju HALT-PKD to usporilo rast bubrega. Kod ostalih se cilj određuje individualno.
  • ACE inhibitori ili sartani – lekovi prvog izbora za snižavanje pritiska kod policistične bolesti. Zajedno se ne kombinuju.
  • Merenje kod kuće – redovno, ujutro i uveče, uz beleženje vrednosti.

Voda i ishrana

  • Dovoljno vode – pijenje vode raspoređeno tokom dana smanjuje lučenje hormona vazopresina, koji podstiče rast cisti. Obično se savetuje oko 2,5 do 3 litra dnevno, ako lekar ne odredi drugačije i ako je rad bubrega dovoljan da se voda izluči.
  • Manje soli – do oko 5 g dnevno, što olakšava kontrolu pritiska.
  • Umereno belančevina – bez preteranog unosa mesa i suplemenata sa belančevinama.
  • Normalna telesna težina i redovna fizička aktivnost.
  • Kafa – umerena količina se smatra prihvatljivom, prema dosadašnjim podacima.

Lek tolvaptan

Tolvaptan blokira dejstvo vazopresina na bubreg i usporava rast cisti i pad rada bubrega. Namenjen je odraslima kod kojih bolest brzo napreduje i čiji bubrezi još rade dovoljno. Lek izaziva jako mokrenje i žeđ, pa bolesnici piju i mokre više litara dnevno, i noću. Može oštetiti jetru, zbog čega se jetrene probe kontrolišu svakog meseca tokom prvih 18 meseci, a zatim na tri meseca. Odluka o leku se donosi posle procene koristi, neželjenih dejstava i dostupnosti leka.

Lečenje komplikacija

  • Bol – paracetamol, toplota, fizikalne mere; ibuprofen i slični lekovi se izbegavaju ili koriste vrlo kratko, jer opterećuju bubrege. Kod jakog bola zbog pojedinačne velike ciste moguća je punkcija, odnosno ispuštanje tečnosti iglom pod kontrolom ultrazvuka, ili laparoskopsko uklanjanje zida ciste.
  • Krv u mokraći – mirovanje i više tečnosti; krvarenje se najčešće zaustavi samo.
  • Infekcija ciste – antibiotici koji dobro prodiru u cistu, obično duže nego kod obične infekcije, ponekad drenaža.
  • Kamen – prevencija vodom i citratom, a uklanjanje kod urologa kada je potrebno.
  • Uvećana jetra – kod jakih tegoba razmatraju se lekovi, punkcija velikih cisti ili operacija.
  • Aneurizma mozga – praćenje ili lečenje kod neurohirurga, zavisno od veličine i položaja.

Kada bubrezi zataje

Kada rad bubrega jako opadne, bolesnik se na vreme priprema za lečenje dijalizom ili transplantacijom. Kod hemodijalize na ruci se pravi arteriovenska fistula, a pre toga se krvni sudovi pregledaju ultrazvukom, kako je opisano u tekstu o dopleru krvnih sudova ruku pred AV fistulu. Transplantacija bubrega daje najbolje rezultate. Ponekad je pre nje potrebno ukloniti jedan vrlo veliki bubreg, da bi se napravilo mesto za novi.

Boravak u bolnici i oporavak

Većina bolesnika se leči ambulantno. U bolnicu se dolazi zbog infekcije ciste, obilnog krvarenja ili zahvata. Posle punkcije ciste boravak je kratak, a povratak svakodnevnim aktivnostima moguć je za nekoliko dana; posle laparoskopske operacije obično za dve do četiri nedelje.

Kada se hitno javiti

Iznenadna najjača glavobolja, temperatura sa bolom u slabini i obilno krvarenje u mokraći zahtevaju hitan pregled.

Kontrole i život sa bolešću

Kontrole kod nefrologa su obično jednom do dva puta godišnje, a češće kada rad bubrega pada ili se uzima tolvaptan. Većina ljudi radi, putuje i bavi se rekreativnim sportom. Kod jako uvećanih bubrega savetuje se izbegavanje kontaktnih sportova i udaraca u stomak. Žene sa policističnom bolešću mogu da rode, ali trudnoća zahteva praćenje pritiska i rada bubrega, a ACE inhibitori, sartani i tolvaptan se pre trudnoće obustavljaju. Zbog estrogena koji podstiče rast cisti u jetri, o hormonskoj kontracepciji i terapiji u menopauzi treba razgovarati sa lekarom.

Najčešća pitanja

Odrasla deca mogu da urade ultrazvuk posle savetovanja o prednostima i posledicama dijagnoze. Kod dece se obično prvo meri krvni pritisak, a o ultrazvuku se odlučuje sa nefrologom.

Umerena količina povremeno nije zabranjena, ali alkohol podiže krvni pritisak i dehidrira. Kod uznapredovale bolesti ili tolvaptana posavetujte se sa lekarom.

Ciste ima previše da bi se sve uklonile, a njihovo uklanjanje ne čuva rad bubrega. Pojedinačne velike ciste uklanjaju se samo kada izazivaju jak bol ili druge tegobe.

Član porodice sa rizikom od bolesti može biti davalac tek kada se bolest pouzdano isključi, magnetnom rezonancom ili genetskim testom.

Ne. Ciste kod policistične bolesti su dobroćudne i ne prelaze u rak. Rak bubrega nije češći nego kod drugih ljudi.

Da, rekreativno vežbanje je korisno. Kod znatno uvećanih bubrega izbegavajte borilačke i kontaktne sportove, jer udarac u stomak može izazvati krvarenje u cistu.

Nije. Ranije se savetovalo izbegavanje kofeina, ali novija istraživanja ne pokazuju jasnu štetu umerene količine kafe.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.