Laboratorijske analize krvi su osnovni način da se proveri kako rade bubrezi. Bubrezi iz krvi uklanjaju otpadne materije, održavaju ravnotežu vode, soli i kiselina i luče hormone koji utiču na pritisak, stvaranje krvi i kosti. Kada rad bubrega oslabi, to se u krvi vidi kao porast otpadnih materija i promene u solima, često godinama pre nego što se jave bilo kakve tegobe.
Najvažnija analiza je kreatinin, iz koga laboratorija izračunava procenjenu glomerulsku filtraciju (eGFR), broj koji pokazuje koliko krvi bubrezi prečiste u minuti. Ostale analize pomažu da se otkrije uzrok bolesti bubrega i da se prate njene posledice. Tumačenje nalaza zavisi od godina, pola, telesne građe, lekova i drugih bolesti, pa ga treba prepustiti lekaru, a ne samo poređenju sa referentnim vrednostima na nalazu.

Kada se radi
- Redovna provera kod osoba sa rizikom – jednom godišnje kod šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska, bolesti srca, gojaznosti, bolesti bubrega u porodici i kod starijih od 60 godina, zajedno sa analizom urina.
- Praćenje poznate bolesti bubrega – kod hronične bubrežne bolesti, glomerulonefritisa, policističnih bubrega, posle akutnog oštećenja bubrega.
- Pre i tokom primene lekova koji se izlučuju bubrezima ili ih opterećuju, kao što su ACE inhibitori, sartani, diuretici, metformin, litijum ili neki antibiotici.
- Pre snimanja sa kontrastom kod osoba sa rizikom; vidi kontrastna nefropatija.
- Tegobe – otoci, smanjeno mokrenje, umor, povišen pritisak, mučnina.
- Kamen u bubregu – kao deo metaboličkog ispitivanja.
Kako se pripremiti
- Natašte – za kreatinin sam post nije neophodan, ali se analize najčešće rade ujutro natašte, posle 8 do 12 sati bez hrane, jer se zajedno određuju šećer i masnoće. Voda je dozvoljena.
- Bez obroka sa mnogo mesa dan ranije – kuvano i pečeno meso može prolazno podići kreatinin.
- Bez napornog vežbanja 24 do 48 sati ranije – intenzivan trening prolazno povećava kreatinin.
- Suplementi kreatina – recite lekaru ako ih uzimate; podižu kreatinin, iako bubrezi rade normalno.
- Lekovi – uobičajenu terapiju uzmite posle vađenja krvi, osim ako lekar ne kaže drugačije. Neki lekovi (trimetoprim, cimetidin i pojedini novi lekovi) podižu kreatinin bez stvarnog pada rada bubrega.
- Dovoljno tečnosti – dehidracija podiže ureu i kreatinin.
- Vađenje krvi kod bolesti bubrega – ako vam se planira AV fistula, krv vadite iz vena šake ili ruke koja nije predviđena za fistulu.
Kako izgleda pregled
Krv se vadi iz vene na pregibu lakta ili na šaci, u nekoliko epruveta. Vađenje traje nekoliko minuta. Rezultati osnovnih analiza su obično gotovi istog ili sledećeg dana, a posebne imunološke i hormonske analize za nekoliko dana.
Šta nalaz pokazuje
Procena rada bubrega
- Kreatinin – otpadna materija iz mišića, koju bubrezi izbacuju. Povišen kreatinin znači da bubrezi slabije prečišćavaju krv. Zavisi od mišićne mase, pa je kod mlade mišićave osobe prirodno viši, a kod sitne starije osobe može biti „normalan“ i kada je rad bubrega smanjen.
- eGFR (procenjena glomerulska filtracija) – izračunava se iz kreatinina, godina i pola, najčešće formulom CKD-EPI. Vrednost od 90 ili više je normalna; ispod 60 duže od tri meseca znači hroničnu bubrežnu bolest, a ispod 15 bubrežnu insuficijenciju. Kod eGFR između 60 i 89 bolest postoji samo ako postoje i drugi znaci oštećenja, na primer albumin u mokraći.
- Cistatin C – belančevina koju stvaraju sve ćelije, nezavisno od mišića. Koristi se kada kreatinin nije pouzdan (vrlo mala ili velika mišićna masa, amputacije, vegetarijanska ishrana) i za potvrdu blago smanjenog eGFR. eGFR izračunat iz kreatinina i cistatina C zajedno je najtačniji.
- Urea – otpadna materija iz razgradnje belančevina. Raste kod slabijeg rada bubrega, ali i kod dehidracije, krvarenja iz creva i ishrane bogate belančevinama.
Soli i kiselost krvi
- Kalijum – kod smanjenog rada bubrega i uz neke lekove može porasti, a vrlo visok kalijum ugrožava rad srca. Lažno visok nalaz moguć je zbog oštećenja krvnih zrnaca pri vađenju ili dugog stajanja uzorka.
- Natrijum – pokazuje ravnotežu vode u telu.
- Bikarbonat (ili gasne analize venske krvi) – nizak bikarbonat znači zakiseljenje krvi, često kod uznapredovale bolesti bubrega.
- Hloridi.
Kosti i minerali
- Kalcijum, fosfor i paratireoidni hormon (PTH) – kod hronične bubrežne bolesti fosfor i PTH rastu, a kalcijum može da padne; vidi sekundarni hiperparatireoidizam.
- Vitamin D (25-OH vitamin D) – često nizak kod bolesti bubrega.
- Alkalna fosfataza – pokazatelj promena u kostima.
Krv i gvožđe
- Krvna slika – hemoglobin pokazuje malokrvnost, koja je česta kod bolesti bubrega; vidi anemija.
- Feritin i saturacija transferina – zalihe i dostupnost gvožđa.
Ostale analize
- Albumin i ukupni proteini – nizak albumin kod nefrotskog sindroma.
- Mokraćna kiselina – kod gihta i kamena.
- Šećer i HbA1c, holesterol i trigliceridi – faktori rizika za bolest bubrega i srca.
- Imunološke analize – kod sumnje na glomerulonefritis ili lupus nefritis: ANA, anti-dsDNA, komplement C3 i C4, ANCA, anti-GBM, anti-PLA2R antitela, elektroforeza proteina i slobodni laki lanci, markeri hepatitisa B i C.
Kako se nalaz tumači
Jedan povišen kreatinin nije dovoljan za dijagnozu. Lekar posmatra promenu kroz vreme: nagli porast u odnosu na raniji nalaz upućuje na akutno oštećenje, a stabilno snižen eGFR tokom više od tri meseca na hroničnu bolest. Zato je korisno čuvati sve stare nalaze i doneti ih na pregled. Mali porast kreatinina posle uvođenja ACE inhibitora, sartana ili SGLT2 inhibitora je očekivan i obično nije razlog za prekid leka.
Posle pregleda
Posle vađenja krvi pritisnite mesto uboda nekoliko minuta, a kod uzimanja lekova protiv zgrušavanja nešto duže. Možete odmah jesti i uzeti terapiju. Nalaz donesite lekaru koji vas je uputio; ako je kalijum vrlo visok ili kreatinin naglo porastao, laboratorija ili lekar će vas obavestiti ranije.
Povezani pregledi
- Laboratorijske analize urina
- Metaboličko ispitivanje kod ponavljanog peska ili kamena u bubregu
- Ultrazvuk uro-trakta
- Laboratorijske analize krvi u kardiologiji
- Laboratorijske analize u endokrinologiji
Najčešća pitanja
Kreatinin mi je u granicama, a lekar kaže da bubrezi rade slabije. Kako?
Referentne granice kreatinina su široke, a kreatinin zavisi od mišićne mase i godina. Zato lekar gleda eGFR, koji uzima u obzir godine i pol.
Da li mogu da podignem eGFR pijenjem vode?
Kod dehidracije dovoljna tečnost vraća nalaz na stvarnu vrednost. Kod osobe koja pije dovoljno, dodatna voda ne poboljšava rad bubrega.
Zašto je urea visoka, a kreatinin normalan?
Najčešće zbog dehidracije, ishrane bogate belančevinama, krvarenja iz creva ili kortikosteroida. Lekar procenjuje uzrok prema ostalim nalazima.
Koliko često treba raditi analize?
Kod osoba sa rizikom jednom godišnje. Kod hronične bubrežne bolesti od jednom godišnje do jednom mesečno, zavisno od stadijuma.
Da li jedan nalaz može da bude pogrešan?
Može, zbog obroka, napora, lekova ili postupanja sa uzorkom. Neočekivan nalaz se obično ponavlja pre nego što se donese odluka.






