Meni
Zakažite pregled

Ulcerozni kolitis

Gastroenterologija

Ulcerozni kolitis je hronična zapaljenska bolest debelog creva. Upala obično počinje u rektumu i može se širiti duž kolona, stvarajući osetljivu sluznicu i ranice koje krvare. Bolest se smenjuje između pogoršanja i perioda smirivanja, odnosno remisije.

Lečenje ima za cilj da zaustavi krvarenje i proliv, umiri upalu i omogući svakodnevni život bez stalne potrebe za kortikosteroidima. Broj stolica i izgled sluznice ne moraju uvek biti podjednako poboljšani, zbog čega su potrebne planirane kontrole.

Delovi debelog creva, apendiks i rektum. Oznake na srpskom, latinicom.
Delovi debelog creva, apendiks i rektum. Ilustracija anatomije. Izvor: Cancer Research UK / Wikimedia Commons. CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski; prilagođena ilustracija pod CC BY-SA 4.0.

Bolest se najčešće otkriva kod mlađih odraslih, između 15. i 30. godine, ali može početi u bilo kom životnom dobu. Neki imaju retka i blaga pogoršanja, a drugi učestale napade koji zahtevaju jače lekove. Uz savremeno lečenje većina obolelih radi, putuje, bavi se sportom i planira porodicu.

Dugotrajna i proširena upala povećava rizik od raka debelog creva, pa su kontrola upale i planirani nadzorni pregledi deo lečenja i kada se osoba oseća dobro.

Uzroci i oblici

Nastanak je povezan sa međudelovanjem nasledne sklonosti, imunološkog sistema, mikroorganizama u crevu i sredine. Bolest nije zarazna. Stres ili pojedine namirnice mogu pogoršati tegobe, ali ne predstavljaju jedino objašnjenje bolesti.

  • Proktitis: upala je ograničena na rektum.
  • Levostrani kolitis: upala zahvata rektum i levi deo debelog creva.
  • Ekstenzivni kolitis: zahvaćen je veći deo kolona; kada je obuhvaćen ceo kolon, govori se o pankolitisu.

Rasprostranjenost i aktivnost nisu isto: i ograničena upala može izazivati ozbiljne tegobe. Akutno teško pogoršanje je epizoda hronične bolesti, a ne potpuno odvojena dijagnoza. Pušenje se ne preporučuje kao prevencija ili lečenje.

Šema debelog creva sa bojama koje označavaju rasprostranjenost upale kod ulceroznog kolitisa
Rasprostranjenost upale kod ulceroznog kolitisa (Monrealska podela): upala počinje u rektumu i može se širiti naviše – samo rektum (plavo), rektum i sigmoidni kolon (do žutog), levi deo debelog creva (do narandžastog) ili celo debelo crevo (sve obojeno). Izvor: Connormah / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski i dodata legenda; prilagođena ilustracija pod CC BY-SA 4.0.

Kako nastaje upala

Kod obolelih je oslabljena zaštitna barijera sluznice debelog creva, pa imunski sistem preterano reaguje na bakterije koje normalno žive u crevu. Imunske ćelije oslobađaju signalne materije zapaljenja, kao što su TNF i interleukini, koje održavaju upalu.

Upala zahvata samo sluznicu, površinski sloj zida creva, i širi se neprekinuto od rektuma naviše. Po tome se razlikuje od Kronove bolesti, koja može zahvatiti bilo koji deo digestivnog trakta, prodire kroz ceo zid creva i često preskače zdrave delove. Zahvaćenost se tokom godina može proširiti, a posle zarastanja mogu zaostati izraštaji sluznice, takozvani pseudopolipi.

Procena težine pogoršanja

  • Blago pogoršanje – do četiri stolice dnevno, povremeno sa krvlju, bez temperature i ubrzanog pulsa.
  • Umereno pogoršanje – više od četiri krvave stolice dnevno, uz malo izražene opšte znake bolesti.
  • Teško pogoršanje – šest ili više krvavih stolica dnevno uz bar jedan opšti znak: puls preko 90 u minuti, temperatura iznad 37,8 °C, hemoglobin ispod 105 g/L ili ubrzana sedimentacija; leči se u bolnici.

Faktori rizika i okidači pogoršanja

  • Porodična istorija – rizik je veći ako bliski srodnik ima neku od zapaljenskih bolesti creva.
  • Prekid terapije i infekcije – samoinicijativno izostavljanje lekova za održavanje i crevne infekcije česti su okidači novog pogoršanja.
  • Pojedini lekovi – nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL), kao što su ibuprofen i diklofenak, kod nekih osoba pojačavaju upalu.

Bolest se ne može pouzdano sprečiti, ali redovna terapija i izbegavanje NSAIL bez dogovora sa lekarom smanjuju rizik od novih pogoršanja.

Najčešće tegobe

  • Krv i sluz u stolici: često uz proliv, ali kod proktitisa može postojati i zatvor.
  • Hitnost pražnjenja: jak nagon koji se teško odlaže i osećaj da se crevo nije ispraznilo.
  • Bolovi i grčevi: mogu pratiti pražnjenje ili aktivnu upalu.
  • Umor i gubitak težine: povezani sa upalom, slabijim unosom hrane i anemijom.
  • Vancrevne promene: tegobe sa zglobovima, kožom, očima ili žučnim putevima mogu zahtevati dodatne specijaliste.

Kada je potrebna hitna procena

Učestale krvave stolice uz temperaturu, ubrzan puls ili izrazitu slabost, obilno krvarenje, jak bol i nadut stomak zahtevaju hitan pregled. Mogući su teška upala, dehidratacija, toksični megakolon ili perforacija. Ne uzimajte samoinicijativno lekove za zaustavljanje proliva u takvoj situaciji.

Manje tipične tegobe i tok bolesti

  • Noćne stolice – buđenje zbog nagona na stolicu obično ukazuje na aktivnu upalu.
  • Tenezmi – bolan, uzaludan nagon na stolicu pri kome izađe samo malo sluzi ili krvi; tipičan je za upalu rektuma.
  • Bol i otok zglobova – najčešće velikih zglobova ruku i nogu, obično uz aktivnu bolest; bol u krstima sa jutarnjom ukočenošću može imati sopstveni tok.
  • Promene na koži, očima i u ustima – bolni crveni čvorići na potkolenicama (nodozni eritem), ranice u ustima, crvenilo i bol oka.
  • Svrab i žutilo – mogući znak primarnog sklerozirajućeg holangitisa, hronične upale žučnih puteva koja se češće javlja uz ovu bolest.

Aktivna upala povećava sklonost stvaranju krvnih ugrušaka u venama, naročito tokom teškog pogoršanja i mirovanja u krevetu.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – učestale krvave stolice uz temperaturu ili ubrzan puls, obilno krvarenje, jak bol i nadutost trbuha, znaci dehidratacije, otok i bol jedne noge ili iznenadno gušenje i bol u grudima (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – šest ili više stolica dnevno sa krvlju, pogoršanje uprkos terapiji, temperatura uz imunosupresivne lekove, bolno crveno oko sa zamagljenim vidom ili žutilo kože.
  • Uskoro – povratak krvi ili češćih stolica posle perioda mira, noćne stolice, umor i bledilo, bolovi u zglobovima, gubitak težine ili neželjeni efekti lekova.

Potvrda i procena aktivnosti

  • Analize krvi: pokazuju anemiju, upalu i poremećaje elektrolita, a služe i za bezbedno praćenje terapije.
  • Stolica: kalprotektin pomaže proceni upale; testiranje na infekcije, uključujući Clostridioides difficile, važno je naročito pri pogoršanju.
  • Endoskopija sa biopsijama: pregled sluznice i tkiva potvrđuje dijagnozu i određuje rasprostranjenost.
  • Snimanje: koristi se kada postoje sumnja na komplikacije ili potreba za dodatnim razjašnjenjem.

Kod akutno teškog kolitisa obim pregleda prilagođava se bezbednosti: ograničena sigmoidoskopija može biti prikladnija od pune kolonoskopije sa uobičajenom pripremom. Kolonoskopija nije postupak kojim se rutinski isključuje toksični megakolon.

Kod dugotrajnog kolitisa planiraju se nadzorne kolonoskopije radi otkrivanja displazije. Vreme početka i učestalost zavise od trajanja i obima upale, porodične istorije i prateće bolesti žučnih puteva. Nalaz displazije procenjuje stručni tim: nije svaka promena automatski razlog za uklanjanje celog creva.

Šta nalazi znače

  • Krvna slika i CRP – nizak hemoglobin ukazuje na gubitak krvi ili nedostatak gvožđa, a povišen C-reaktivni protein (CRP) na aktivnu upalu.
  • Fekalni kalprotektin – belančevina iz belih krvnih zrnaca u stolici. Okvirno, vrednost ispod 100 µg/g govori u prilog smirene sluznice, a iznad 200 µg/g ukazuje na verovatnu aktivnu upalu; najkorisnije je poređenje sa ranijim nalazima iste osobe.
  • Endoskopski nalaz – često se opisuje Mejo skorom, od 0 (sluznica bez upale) do 3 (teška upala sa ranicama).
  • Patohistološki nalaz – pregled uzoraka tkiva pod mikroskopom pokazuje znake hronične upale i otkriva displaziju, odnosno prekancerozne promene ćelija.
  • Ultrazvuk creva – ultrazvuk trbuha usmeren na zid creva, bez zračenja, koristi se za praćenje odgovora na terapiju.

Na početku se isključuju crevne infekcije i gastroenteritis, jer mogu dati sličnu sliku. Kod teškog pogoršanja radi se i rendgenski snimak trbuha, koji pokazuje da li je crevo prošireno, a biopsija se proverava i na citomegalovirus (CMV).

Kako se planira nadzor

Nadzorne kolonoskopije obično počinju oko osam godina od početka tegoba, a uz primarni sklerozirajući holangitis od postavljanja dijagnoze, jednom godišnje. Kod upale ograničene na rektum poseban nadzor nije potreban. Razmak između pregleda zavisi od rizika. Pregled se radi u mirnoj fazi, često uz prskanje boje po sluznici (hromoendoskopija). Većina vidljivih promena može se ukloniti endoskopski, slično kao polipi debelog creva.

Kako se pripremiti za pregled

  • Medicinska dokumentacija – raniji nalazi endoskopija i biopsija, analize i otpusne liste.
  • Spisak lekova – svi lekovi sa dozama, uključujući čepiće, klizme, gvožđe i lekove za razređivanje krvi, kao i lekovi koji ranije nisu delovali.
  • Dnevnik simptoma – jednu do dve nedelje zapisujte broj stolica, krv, noćna pražnjenja i temperaturu.
  • Pitanja za lekara – koliki deo creva je zahvaćen, šta je cilj lečenja i kada su sledeće kontrole; zapišite ih pre pregleda gastroenterologa.

Za endoskopiju se dobija pisano uputstvo za čišćenje creva; lekove za razređivanje krvi i dijabetes ne obustavljajte bez dogovora sa lekarom.

Medikamentozno lečenje

Izbor zavisi od aktivnosti i rasprostranjenosti bolesti, ranijeg odgovora i drugih zdravstvenih okolnosti.

  • Mesalazin i drugi 5-ASA preparati: koriste se kod blagih i umerenih oblika, na usta, lokalno u obliku čepića ili klizmi, ili kombinovano.
  • Kortikosteroidi: služe za ograničeno smirivanje pogoršanja; nisu terapija za trajno održavanje remisije.
  • Imunomodulatori i napredne terapije: biološki i drugi ciljani lekovi razmatraju se kod odgovarajuće aktivnosti ili rizika, uz procenu koristi i neželjenih efekata.
  • Potporna terapija: nadoknada tečnosti, gvožđa i drugih dokumentovanih nedostataka. Teška pogoršanja leče se u bolnici, uz procenu rizika od tromboze i pravovremenu saradnju sa hirurgom.

Terapija se ne prekida čim krv u stolici nestane. Pre pojedinih lekova potrebni su provera infekcija i plan vakcinacije.

Hirurško lečenje

Operacija je potrebna kod određenih hitnih komplikacija, karcinoma ili odabranih prekanceroznih promena i bolesti koja se ne može zadovoljavajuće kontrolisati. Uklanjanje debelog creva i rektuma uklanja kolitis u tim organima, ali ne garantuje nestanak svih vancrevnih tegoba.

Moguće su ileostoma ili, kod odgovarajućih pacijenata, rezervoar od tankog creva povezan sa anusom. Zahvati se često izvode u etapama. Rezervoar može omogućiti pražnjenje prirodnim putem, ali stolice su obično češće i postoji mogućnost upale rezervoara. Oporavak, nega stome i unos tečnosti planiraju se individualno.

Ishrana i kontrole

Ishrana treba da bude dovoljna i raznovrsna, uz prilagođavanje tokom pogoršanja. Mlečni proizvodi i vlakna ne zabranjuju se svima. Potrebne su kontrole upale, ishranjenosti i bezbednosti terapije čak i u remisiji.

Kako se donosi odluka i šta je cilj

Lečenje se vodi prema principu „lečenja do cilja“: najpre prestanak krvarenja i smirivanje proliva, zatim normalizacija kalprotektina i CRP-a, a dugoročno zarastanje sluznice potvrđeno endoskopski. Ako cilj nije dostignut, terapija se menja, a ne čeka se sledeće teško pogoršanje.

Kako se primenjuju pojedini lekovi

  • Mesalazin – obično najmanje 2 g dnevno, može i u jednoj dozi; kod proktitisa su često dovoljni čepići od 1 g dnevno.
  • Budezonid – kortikosteroid koji deluje uglavnom u debelom crevu; koristi se kratko kada mesalazin nije dovoljan.
  • Sistemski kortikosteroidi – doza se postepeno smanjuje tokom nekoliko nedelja. Ako se tegobe vraćaju pri smanjenju doze ili su potrebna dva ciklusa godišnje, uvodi se jača terapija održavanja.
  • Azatioprin i merkaptopurin – imunomodulatori koji deluju tek posle dva do tri meseca; kod nekih pacijenata održavaju remisiju ili se daju uz infliksimab, uz redovne analize krvi.
  • Biološki lekovi – belančevine koje blokiraju TNF, integrine ili interleukine; daju se infuzijom u venu ili injekcijom pod kožu.
  • Ciljani lekovi u tabletama – JAK inhibitori i S1P modulatori; pre uvođenja procenjuju se srce, rizik od tromboze i infekcija.

Prema novijim smernicama, kod umerene i teške bolesti napredna terapija uvodi se ranije, a lek koji je doveo do remisije obično se nastavlja i za njeno održavanje.

Lečenje teškog pogoršanja u bolnici

Daju se kortikosteroidi u venu, tečnost i preventivna doza heparina protiv tromboze, a rade se testovi na infekcije. Odgovor se procenjuje trećeg dana. Ako poboljšanje izostane, uvodi se infliksimab ili ciklosporin, uz pregled hirurga, a ako ni posle oko sedam dana nema jasnog poboljšanja, preporučuje se operacija.

Kako izgleda hirurško lečenje

Operacija se izvodi u opštoj anesteziji, kad god je moguće laparoskopski. Kod hitnog zahvata uklanja se debelo crevo, rektum privremeno ostaje, a pravi se ileostoma – otvor tankog creva na trbuhu preko kog se stolica prazni u kesicu. Rezervoar se pravi tek posle oporavka i prekida kortikosteroida; uz dobar ishod u proseku je pet do šest stolica dnevno i jedna noću. Trajna ileostoma je ravnopravna mogućnost, sa sličnim kvalitetom života.

Oporavak i okvirni rokovi

  • Smirivanje pogoršanja – uz kortikosteroide poboljšanje se obično vidi u prvoj ili drugoj nedelji, a uz mesalazin za nekoliko nedelja.
  • Kontrolni testovi – odgovor na novi lek procenjuje se okvirno posle 8 do 12 nedelja, a zarastanje sluznice endoskopijom ili ultrazvukom creva u narednim mesecima.
  • Posle operacije – povratak lakšem poslu okvirno je posle šest do osam nedelja; teže terete ne treba podizati najmanje šest nedelja, zbog rizika od kile.
  • Zatvaranje privremene stome – obično posle nekoliko meseci, kada snimak pokaže da je rezervoar zarastao; broj stolica zatim postepeno opada.

Znaci za hitno javljanje

Odmah se javite hitnoj službi (194) kod obilnog krvarenja, jakog bola i nadutosti trbuha, visoke temperature, otoka noge ili otežanog disanja, a posle operacije i kod gnojenja rane ili prestanka rada stome uz povraćanje.

Kontrole i život sa bolešću

  • Gvožđe i kosti – kod aktivne upale ili lošeg podnošenja tableta gvožđe se daje u venu; uz kortikosteroide se proveravaju vitamin D i zdravlje kostiju.
  • Koža – uz imunosupresivne lekove preporučuju se zaštita od sunca i pregled kože.
  • Navike – prestanak pušenja savetuje se svima, alkohol samo umereno, a za bol je obično prikladniji paracetamol od NSAIL.

Najčešća pitanja

Ne. Ulcerozni kolitis podrazumeva dokazanu upalu sluznice. Sindrom iritabilnog creva ne izaziva takvu upalu, iako neke tegobe mogu biti slične.

Može biti znak pogoršanja, infekcije ili drugog uzroka. Novu ili pojačanu krv treba prijaviti lekaru, a obilno krvarenje zahteva hitnu procenu.

Lokalna terapija dovodi lek direktno do upale u završnom delu creva. Često je važan deo lečenja, i samostalno i uz tablete.

Ne. Kod nekih pacijenata moguće je napraviti unutrašnji rezervoar i kasnije zatvoriti privremenu stomu. Izbor zavisi od bolesti, funkcije sfinktera i opšteg stanja.

Da, uz pravovremen dogovor sa gastroenterologom i ginekologom. Poželjno je začeće u remisiji i provera terapije; lekovi se ne obustavljaju samostalno.

Rizik kod dece obolelih veći je nego u opštoj populaciji, ali većina njih nikada ne oboli, jer se nasleđuje samo sklonost, a ne sama bolest. Testiranje dece bez tegoba nije potrebno; dugotrajan proliv ili krv u stolici treba pravovremeno proveriti.

Uz imunosupresivnu terapiju savetuju se godišnja vakcina protiv gripa, vakcina protiv pneumokoka i, kod mnogih, neživa vakcina protiv herpes zostera. Žive vakcine, poput vakcine protiv žute groznice, ne primaju se tokom imunosupresivne terapije, pa vakcinaciju treba planirati pre uvođenja lekova.

Ponesite dovoljno lekova i rezervu u ručnom prtljagu, uz izveštaj lekara na engleskom, a za lekove koji se čuvaju u frižideru rashladnu torbu. Pazite na higijenu hrane i vode i proverite putno osiguranje. Pre puta u daleke zemlje razgovarajte sa lekarom o vakcinama.

Da. Redovna fizička aktivnost poboljšava kondiciju, raspoloženje i zdravlje kostiju i preporučuje se u remisiji, a tokom pogoršanja se intenzitet smanjuje. Posle operacije, naročito sa stomom, teški tereti i kontaktni sportovi uvode se postepeno, uz dogovor sa hirurgom.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.