Meni
Zakažite pregled

Hipofizitis (zapaljenje hipofize)

Endokrinologija

Hipofizitis je zapaljenje hipofize, male žlezde veličine zrna graška koja se nalazi na bazi lobanje, u koštanom udubljenju iza korena nosa. Hipofiza je „glavna“ hormonska žlezda: njen prednji deo luči hormone koji upravljaju nadbubrežnim žlezdama (ACTH), štitastom žlezdom (TSH), jajnicima i testisima (LH i FSH), rastom i metabolizmom (hormon rasta) i dojenjem (prolaktin). Zadnji deo hipofize oslobađa antidiuretski hormon (vazopresin), koji određuje koliko vode bubrezi zadržavaju.

Zapaljenje može izazvati otok hipofize i pritisak na okolne strukture, pre svega na vidne živce, ali i oštećenje ćelija koje stvaraju hormone. Posledica je hipopituitarizam – nedostatak jednog ili više hormona hipofize – a ponekad i dijabetes insipidus, stanje u kojem se izlučuju velike količine razblažene mokraće.

Primarni, autoimuni hipofizitis je redak i najčešće pogađa mlađe žene, često u kasnoj trudnoći ili posle porođaja. Poslednjih godina je mnogo češći hipofizitis koji nastaje kao neželjeno dejstvo imunoterapije raka lekovima koji „oslobađaju kočnice“ imunskog sistema.

Najvažnija i najopasnija posledica je nedostatak kortizola, hormona nadbubrežnih žlezda bez kojeg organizam ne može da podnese stres, infekciju ili operaciju. Zato se ovaj nedostatak traži i nadoknađuje prvi. Uz pravilnu nadoknadu hormona ljudi sa hipofizitisom mogu da žive, rade i putuju gotovo bez ograničenja.

Kako nastaje zapaljenje

Kod hipofizitisa imunske ćelije, najčešće limfociti, ulaze u tkivo hipofize ili njene drške, koja je povezuje sa mozgom. Zapaljenje u početku izaziva otok žlezde, koji može da pritiska vidne živce i izaziva glavobolju. Istovremeno se oštećuju ćelije koje stvaraju hormone. Posle akutne faze zapaljenje se kod dela ljudi smiri i funkcija se delimično oporavi, a kod drugih se tkivo zameni vezivom, pa hipofiza ostaje smanjena, a nedostatak hormona trajan.

Šema glave sa označenim položajem hipofize na bazi mozga.
Položaj hipofize – male žlezde na bazi lobanje koja upravlja radom drugih žlezda. Prikaz normalne anatomije, kao dopuna objašnjenju. Izvor: Cancer Research UK / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski.

Vrste prema uzroku

  • Limfocitni oblik – najčešći vid primarnog, autoimunog zapaljenja hipofize. Javlja se uglavnom kod žena, često u poslednjim mesecima trudnoće ili u prvoj godini posle porođaja, i češći je kod osoba sa drugim autoimunim bolestima, kao što je Hašimotov tireoiditis.
  • Oblik posle imunoterapije – nastaje kao neželjeno dejstvo inhibitora kontrolnih tačaka, lekova koji pojačavaju imunski odgovor na tumor. Najčešće se javlja posle ipilimumaba (lek protiv CTLA-4), obično 2–3 meseca od početka lečenja, a posebno kada se kombinuje sa nivolumabom. Posle lekova protiv PD-1 i PD-L1 (nivolumab, pembrolizumab i slični) mnogo je ređi, javlja se kasnije, ponekad i posle više od godinu dana, i često se ispoljava samo nedostatkom ACTH.
  • Oblik povezan sa IgG4 – deo IgG4-povezane bolesti, kod koje zapaljenje istovremeno ili u razmaku od nekoliko godina zahvata i druge organe, na primer pankreas, pljuvačne i suzne žlezde ili tkivo iza trbušne duplje. Češći je kod starijih muškaraca i obično dobro reaguje na kortikosteroide.
  • Granulomatozni i ksantomatozni oblik – vrlo retki oblici koji se prepoznaju po izgledu tkiva pod mikroskopom.
  • Sekundarni oblik – zapaljenje hipofize kao deo druge bolesti: sarkoidoze, histiocitoze Langerhansovih ćelija, vaskulitisa, tuberkuloze i drugih infekcija, ili kao reakcija na cistu ili tumor u blizini.

Vrste prema zahvaćenom delu

  • Adenohipofizitis – zahvaćen je prednji deo, pa nedostaju hormoni koji upravljaju drugim žlezdama.
  • Infundibuloneurohipofizitis – zahvaćeni su drška i zadnji deo, a glavna posledica je dijabetes insipidus.
  • Panhipofizitis – zahvaćena je cela hipofiza.

Faktori rizika

  • Imunoterapija raka – posebno ipilimumab, više doze i kombinacija sa lekovima protiv PD-1.
  • Trudnoća i period posle porođaja – za limfocitni oblik.
  • Druge autoimune bolesti – lično ili u porodici.
  • IgG4-povezana bolest i sistemske bolesti kao što su sarkoidoza i vaskulitisi.

Može li se sprečiti

Primarni hipofizitis se ne može sprečiti. Kod osoba na imunoterapiji raka hipofizitis se takođe ne može izbeći, ali se njegove opasne posledice mogu sprečiti: pre svakog ciklusa terapije proveravaju se kortizol, TSH, slobodni tiroksin, natrijum i šećer, a pacijent i porodica treba da znaju koje tegobe zahtevaju hitan pregled.

Tegobe zbog pritiska i otoka hipofize

  • Glavobolja – najčešći prvi simptom; često jaka, u predelu čela ili iza očiju, ne popušta na uobičajene lekove.
  • Poremećaj vida – sužavanje spoljašnjeg dela vidnog polja na oba oka, mutan vid, ređe dvoslike.

Tegobe zbog nedostatka hormona

  • Iscrpljenost, slabost, gubitak apetita i težine – zbog nedostatka kortizola (sekundarna insuficijencija nadbubrežnih žlezda).
  • Mučnina, povraćanje, vrtoglavica pri ustajanju i nizak pritisak – takođe znaci nedostatka kortizola.
  • Nizak natrijum i nizak šećer u krvi – otkrivaju se u analizama, a mogu izazvati zbunjenost, pospanost i drhtanje.
  • Osetljivost na hladnoću, usporenost i suva koža – zbog centralne hipotireoze.
  • Izostanak menstruacije, smanjena seksualna želja i erektilna disfunkcija – zbog nedostatka polnih hormona; videti poremećaje menstrualnog ciklusa.
  • Izostanak lučenja mleka posle porođaja – kod limfocitnog oblika.
  • Lučenje mleka iz dojki bez trudnoće – kada otok drške ometa kočenje prolaktina; videti prolaktinom, od kojeg se ovo stanje razlikuje.

Tegobe dijabetesa insipidusa

  • Pojačana žeđ i mokrenje – i više od 3 litra mokraće dnevno, uz buđenje noću radi mokrenja i potrebu za hladnom vodom. Ovo stanje se danas naziva i nedostatak arginin-vazopresina i nije isto što i šećerna bolest; šećer u krvi je normalan.

Dijabetes insipidus ponekad postane vidljiv tek kada se uvede kortizol, jer nedostatak kortizola može da ga „prikrije“.

Razlike između oblika bolesti

Kod limfocitnog hipofizitisa tegobe obično rastu tokom nedelja ili meseci, a glavobolja i poremećaj vida su česti. Kod hipofizitisa posle imunoterapije glavobolja i umor mogu se pojaviti relativno naglo, ali se lako pripišu samoj bolesti ili lečenju raka. Kod lekova protiv PD-1 i PD-L1 otok hipofize na snimku često ne postoji, pa jedini znak može biti umor uz nizak kortizol i natrijum.

Kako se stanje menja tokom vremena

Kod limfocitnog oblika otok se često smanji sam ili uz terapiju, a deo funkcija se može oporaviti, posebno funkcija štitaste žlezde i polnih žlezda. Nedostatak ACTH i dijabetes insipidus češće ostaju trajni. Kod hipofizitisa posle imunoterapije nedostatak ACTH je gotovo uvek trajan, dok se drugi hormoni ponekad oporave. Ređe se zapaljenje vraća posle prekida terapije.

Adrenalna kriza

Neprepoznat nedostatak kortizola može se, posebno tokom infekcije, povraćanja, proliva ili operacije, pogoršati u adrenalnu krizu: jaka slabost, povraćanje, bol u trbuhu, pad pritiska, zbunjenost i gubitak svesti. To je po život opasno stanje koje zahteva hidrokortizon u venu i tečnosti bez odlaganja.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – pozovite 194 ili hitnu službu kod povraćanja koje sprečava uzimanje tableta, jake malaksalosti, pada pritiska, zbunjenosti ili gubitka svesti, kao i kod nagle, veoma jake glavobolje sa padom vida.
  • Bez odlaganja – istog ili sledećeg dana ako tokom imunoterapije raka dobijete novu glavobolju, izraženu malaksalost, mučninu ili vrtoglavicu pri ustajanju, ako primetite sužavanje vidnog polja, ili ako mokrite i pijete više od 3 litra dnevno.
  • Uskoro – zakažite pregled kod izostanka menstruacije, smanjene seksualne želje, umora koji traje nedeljama, izostanka mleka posle porođaja ili ako vam je u analizama nađen nizak natrijum.

Pregled endokrinologa

Na pregledu endokrinologa lekar pita o tegobama, trudnoći i porođaju, autoimunim bolestima i lekovima, posebno o imunoterapiji raka i kortikosteroidima. Meri pritisak u ležećem i stojećem položaju, procenjuje telesnu težinu, kožu i dlakavost i grubo proverava vidno polje. Kod pacijenata na imunoterapiji korisno je da se o nalazima zajednički dogovore endokrinolog i onkolog, ponekad i kroz konzilijarni pregled.

Hormonske analize

Laboratorijske analize procenjuju svaku osovinu hipofize posebno.

  • Jutarnji kortizol i ACTH – vade se između 8 i 9 časova. Nizak kortizol uz nizak ili „normalan“ ACTH upućuje na nedostatak ACTH.
  • Slobodni tiroksin (FT4) i TSH – kod centralne hipotireoze FT4 je nizak, a TSH nizak ili neprimereno normalan.
  • LH, FSH, estradiol ili testosteron – kod žena pre menopauze tumače se zajedno sa menstrualnim ciklusom.
  • Prolaktin – može biti blago povišen ili, kod uznapredovalog oštećenja, snižen.
  • IGF-1 – posredni pokazatelj lučenja hormona rasta.
  • Natrijum, osmolalnost krvi i mokraće i količina mokraće za 24 sata – za procenu dijabetesa insipidusa.
  • IgG4 u krvi i druge analize – kod sumnje na IgG4-povezanu bolest, sarkoidozu ili druge sistemske bolesti.

Dinamski funkcionalni testovi

Kada jutarnji kortizol nije jasno nizak ni normalan, rade se dinamski funkcionalni testovi, na primer test sa sintetskim ACTH, kojim se proverava odgovor nadbubrežnih žlezda. U prvim nedeljama posle nastanka bolesti ovaj test može biti lažno normalan. Za potvrdu dijabetesa insipidusa koristi se test žeđanja ili merenje kopeptina – supstance koja se luči zajedno sa vazopresinom – posle stimulacije, uz stalni nadzor.

Magnetna rezonanca hipofize

Magnetna rezonanca (MR) hipofize sa kontrastom najvažniji je pregled. Kod hipofizitisa hipofiza je obično ravnomerno uvećana, simetrična i intenzivno se prebojava kontrastom, a drška je zadebljana. Kod dijabetesa insipidusa nedostaje svetla tačka koja normalno označava zadnji deo hipofize. Izgled pomaže da se hipofizitis razlikuje od tumora hipofize, ali je ponekad sličan. Kod hipofizitisa posle lekova protiv PD-1 nalaz MR često je normalan.

Pregled vidnog polja

Kompjuterizovano vidno polje kod oftalmologa otkriva ispade vida zbog pritiska na raskrsnicu vidnih živaca i služi za praćenje oporavka.

Biopsija hipofize

Biopsija – uzimanje uzorka tkiva kroz nos – radi se samo kada dijagnoza ostaje nejasna i kada je važno isključiti tumor ili drugu bolest, a nalaz bi promenio lečenje. Kod tipičnog hipofizitisa posle imunoterapije biopsija nije potrebna.

Šta nalazi znače

Dijagnoza se postavlja na osnovu kombinacije tegoba, hormona i izgleda na MR. Nalaz nedostatka ACTH je najvažniji, jer zahteva odmah nadoknadu. Ostali nalazi određuju koje još hormone treba nadoknaditi i da li je potrebno lečiti samo zapaljenje. Pojedinačan nalaz se mora tumačiti oprezno: kortikosteroidi koji se daju zbog drugih neželjenih dejstava imunoterapije snižavaju kortizol i ACTH, a teška akutna bolest menja vrednosti hormona štitaste žlezde.

Kako se pripremiti za pregled

  • Vreme vađenja krvi – kortizol se vadi ujutru između 8 i 9 časova.
  • Lekovi sa kortikosteroidima – recite lekaru za svaki prednizon, deksametazon, inhalacije ili injekcije u zglob, jer menjaju nalaz. Ne prekidajte ih sami.
  • Onkološka dokumentacija – naziv leka i datumi ciklusa imunoterapije.
  • Dnevnik unosa tečnosti i mokrenja – kod pojačane žeđi zapišite tokom 1–2 dana koliko pijete i mokrite.
  • Priprema za MR – recite lekaru za metalne implantate, pejsmejker, bolest bubrega ili strah od zatvorenog prostora.

Kako se donosi odluka

Lečenje ima tri cilja: nadoknadu hormona koji nedostaju, smanjenje otoka kada pritiska vidne živce ili izaziva jaku glavobolju i, kada je moguće, lečenje osnovnog uzroka. Kod većine pacijenata, i kod limfocitnog oblika i posle imunoterapije, dovoljni su nadoknada hormona i pažljivo praćenje. Jake doze lekova protiv zapaljenja i operacija potrebni su ređe.

Nadoknada hormona

  • Kortizol (hidrokortizon) – prvi i najvažniji korak. Zamenska doza je obično 15–25 mg hidrokortizona dnevno, podeljena u 2–3 doze, sa najvećom dozom ujutru. Alternativa je mala doza prednizolona jednom dnevno. Ovo nisu „jaki kortikosteroidi“ za lečenje zapaljenja, već količina koju zdrave nadbubrežne žlezde inače same luče.
  • Tiroksin (levotiroksin) – uvodi se tek kada je kortizol nadoknađen ili kada je nedostatak kortizola isključen. Doza se podešava prema FT4, koji treba da bude u gornjoj polovini referentnog opsega, a ne prema TSH.
  • Polni hormoni – estrogen i progesteron kod žena pre menopauze i testosteron kod muškaraca čuvaju kosti, mišiće, seksualnu funkciju i kvalitet života. Kod želje za trudnoćom plodnost se može podstaći hormonima koji zamenjuju LH i FSH.
  • Hormon rasta – kod odabranih odraslih sa dokazanim nedostatkom, ali ne kod osoba sa aktivnim rakom.
  • Dezmopresin – zamena za vazopresin kod dijabetesa insipidusa, u obliku tableta, tableta pod jezik ili spreja za nos. Pije se samo kada ste žedni, jer preterano unošenje tečnosti uz dezmopresin može izazvati opasan pad natrijuma.

Zašto kortizol mora pre tiroksina

Levotiroksin ubrzava metabolizam i razgradnju kortizola. Ako se kod osobe sa neprepoznatim nedostatkom kortizola prvo uvede tiroksin, preostale male količine kortizola brže se troše i može nastati adrenalna kriza. Zato se pre svakog uvođenja levotiroksina kod bolesti hipofize proverava kortizol, a kod nedostatka se prvo uvodi hidrokortizon, najmanje nekoliko dana ranije.

Lečenje samog zapaljenja

  • Praćenje – kod blagog otoka bez ispada vida i bez jake glavobolje, uz nadoknadu hormona; kod dela pacijenata otok se povuče spontano.
  • Visoke doze kortikosteroida – prednizolon ili metilprednizolon u većim dozama, kod pritiska na vidne živce ili jake glavobolje. Doza se postepeno smanjuje tokom nedelja do meseci. Zapaljenje se može vratiti pri smanjenju doze, a dugotrajne visoke doze nose rizik od gojenja, povišenog šećera, gubitka koštane mase i infekcija.
  • Drugi imunosupresivni lekovi – azatioprin, metotreksat ili rituksimab, kod ponovljenih zapaljenja, kod bolesti koja ne reaguje na kortikosteroide i kod IgG4-povezane bolesti.
  • Operacija kroz nos – transsfenoidalni pristup, isti kao kod operacije tumora hipofize: neurohirurg endoskopom kroz nosnu šupljinu i sfenoidni sinus pristupa hipofizi, bez spoljnog reza. Izvodi se u opštoj anesteziji kada vid i pored lekova slabi, kada je dijagnoza nejasna ili postoji sumnja na tumor. Odstranjeno tkivo se šalje na patohistološki pregled. Boravak u bolnici obično traje 3–5 dana; moguće su prolazne promene u lučenju vazopresina, curenje likvora kroz nos i novi nedostatak hormona.
  • Zračenje – izuzetno retko, kod bolesti koja ne reaguje na drugo lečenje.

Hipofizitis posle imunoterapije raka

Prema smernicama Evropskog udruženja za endokrinologiju (ESE), visoke doze kortikosteroida nisu potrebne kod većine pacijenata, već samo kod pritiska na vidne živce ili jake glavobolje. Dovoljna je zamenska doza hidrokortizona i nadoknada drugih hormona koji nedostaju. Imunoterapija se u većini slučajeva ne mora prekidati, jer prekid ne pomaže oporavku hipofize; o tome odlučuju zajedno onkolog i endokrinolog. Nedostatak kortizola je kod ovih pacijenata najčešće doživotan.

Pravila za dane bolesti

  1. Temperatura iznad 38 °C ili bolest koja zahteva ležanje – udvostručite dnevnu dozu hidrokortizona dok bolest traje, a kod visoke temperature dozu utrostručite, po uputstvu lekara.
  2. Povraćanje ili proliv – ako ne možete da zadržite tablete, odmah primenite injekciju hidrokortizona (100 mg u mišić) i javite se u hitnu službu.
  3. Operacije, porođaj i invazivni pregledi – unapred obavestite lekare; potrebna je dodatna doza hidrokortizona.
  4. Kartica i narukvica – uvek nosite karticu o nadoknadi kortizola i, ako je moguće, medicinsku narukvicu ili privezak.

Trudnoća

Kod limfocitnog hipofizitisa u trudnoći lečenje se prilagođava trudnoći: snimanje magnetnom rezonancom radi se bez kontrasta, a kortikosteroidi se daju kada je ugrožen vid. Potreba za hidrokortizonom i levotiroksinom raste, pa se doze u poslednjem tromesečju obično povećavaju. Porođaj zahteva dodatnu dozu hidrokortizona.

Oporavak i svakodnevni život

Posle uvođenja hidrokortizona malaksalost, mučnina i vrtoglavica obično se povlače za nekoliko dana, a energija se popravlja tokom nekoliko nedelja. Glavobolja i ispadi vida najčešće se smanjuju kako se otok povlači, tokom nedelja do meseci. Posle operacije kroz nos povratak lakšem poslu moguć je za 2–4 nedelje, a teškom naporu, ronjenju i letenju avionom po savetu neurohirurga. Uz pravilnu nadoknadu hormona većina ljudi radi i živi uobičajeno.

Znaci za hitno javljanje

  • Povraćanje, jaka slabost, pad pritiska i zbunjenost – moguća adrenalna kriza.
  • Nagli pad vida ili veoma jaka glavobolja.
  • Glavobolja, mučnina i zbunjenost uz dezmopresin – moguć nizak natrijum.
  • Bistra tečnost iz nosa posle operacije kroz nos.

Kontrole i život sa bolešću

Prve godine kontrole kod endokrinologa su na 3–6 meseci, a MR hipofize ponavlja se obično posle 3–6 meseci i zatim prema nalazu. Hormonske osovine se povremeno ponovo procenjuju, jer se kod limfocitnog oblika neke funkcije mogu oporaviti, a kod drugih se mogu razviti novi nedostaci. Doze hidrokortizona i levotiroksina prilagođavaju se promenama u životu, drugim lekovima i trudnoći. Lečenje nedostatka kortizola je najčešće doživotno, pa je važno da pacijent i porodica dobro poznaju pravila za dane bolesti.

Najčešća pitanja

Ne. Hipofizitis je zapaljenje, a ne tumor, i ne prelazi u tumor. Na snimku ponekad liči na tumor hipofize, pa se zato prati magnetnom rezonancom i, kada je nalaz nejasan, dodatno ispituje.

Zamenska doza odgovara količini kortizola koju telo inače stvara, pa ne izaziva neželjena dejstva jakih kortikosteroida. Gojenje i gubitak koštane mase javljaju se kada je doza duže vreme veća od potrebne.

Nosite dvostruku količinu tableta i injekciju hidrokortizona u ručnom prtljagu, zajedno sa karticom i potvrdom lekara na engleskom. Pri promeni vremenske zone uzimajte doze prema lokalnom vremenu.

Možete. Kod dugotrajnog ili veoma napornog treninga lekar ponekad savetuje malu dodatnu dozu hidrokortizona pre aktivnosti. Kod dijabetesa insipidusa pijte prema žeđi i izbegavajte prekomerno unošenje vode.

Umerene količine nisu zabranjene. Veće količine mogu izazvati povraćanje, prikriti znake adrenalne krize ili nizak šećer, a kod dijabetesa insipidusa poremetiti ravnotežu tečnosti, pa ih treba izbegavati.

Nije. Sklonost ka autoimunim bolestima može postojati u porodici, ali se hipofizitis ne prenosi na decu i članovima porodice bez tegoba nisu potrebna ispitivanja.

Uglavnom da. Nova trudnoća se planira sa endokrinologom, uz proveru hormona i MR pre začeća. Zapaljenje se retko vraća, ali se doze hormona u trudnoći moraju pažljivo pratiti.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.