Meni
Zakažite pregled

Prolaktinom

Endokrinologija

Prolaktinom je dobroćudni (benigni) tumor hipofize koji luči višak hormona prolaktina. Hipofiza je mala žlezda na bazi lobanje koja upravlja radom drugih hormonskih žlezda, a prolaktin je njen hormon čija je glavna uloga da posle porođaja podstakne stvaranje mleka. Van trudnoće i dojenja višak prolaktina koči lučenje polnih hormona, pa remeti menstrualni ciklus, plodnost i seksualnu funkciju.

Prolaktinom je najčešći hormonski aktivni tumor hipofize i čini približno polovinu svih tumora hipofize. Kod žena se obično otkriva između 20. i 50. godine, najčešće kao mali tumor, jer poremećaj menstruacije rano skreće pažnju. Kod muškaraca se tegobe duže zanemaruju, pa se češće otkriva kao veći tumor.

Povišen prolaktin nije uvek znak prolaktinoma. Mnogo češće ga izazivaju lekovi, smanjen rad štitaste žlezde, stres pri vađenju krvi ili biološki neaktivan oblik hormona – makroprolaktin. Zato je pravilno tumačenje nalaza prvi i ključni korak.

Prolaktinom je jedan od retkih tumora koji se uspešno leči tabletama. Kabergolin kod velike većine pacijenata normalizuje prolaktin i smanjuje tumor, a operacija kroz nos predstavlja dobru alternativu kod malih i dobro ograničenih tumora. Rak hipofize koji luči prolaktin je izuzetno redak.

Kako nastaje prolaktinom

Prolaktinom nastaje iz laktotropnih ćelija prednjeg režnja hipofize, koje normalno stvaraju prolaktin. Zbog promena u jednoj ćeliji ona počinje nekontrolisano da se deli, pa nastaje mala, dobroćudna izraslina koja luči hormon nezavisno od potreba organizma. U zdravoj hipofizi lučenje prolaktina stalno koči dopamin, supstanca koja stiže iz mozga kroz dršku hipofize. Na tom mehanizmu počiva i lečenje: lekovi koji deluju kao dopamin smanjuju lučenje prolaktina i veličinu tumora.

Višak prolaktina deluje na deo mozga koji upravlja polnim žlezdama i smanjuje lučenje hormona koji pokreću ovulaciju i stvaranje testosterona. Zato su glavne posledice poremećaj ciklusa, neplodnost i smanjena seksualna funkcija.

Ilustracija glave i mozga sa tumorom hipofize na bazi lobanje.
Prolaktinom je dobroćudni tumor hipofize, male žlezde na bazi lobanje, odmah ispod mozga i iza očiju. Veći tumori mogu da pritiskaju nerve za vid koji prolaze iznad hipofize. Izvor: BruceBlaus / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0.

Vrste prolaktinoma

  • Mikroprolaktinom – tumor manji od 10 mm. Najčešći oblik, posebno kod žena. Retko raste i obično ne izaziva pritisak na okolne strukture.
  • Makroprolaktinom – tumor od 10 mm ili veći. Može pritiskati vidne živce i zdravo tkivo hipofize, pa izazvati poremećaj vida i nedostatak drugih hormona.
  • Gigantski tumor – veći od 4 cm, retko, češće kod mladih muškaraca.
  • Agresivni tumor – izuzetno retko, raste uprkos lečenju; još ređe se širi van hipofize.

Drugi uzroci povišenog prolaktina

  • Fiziološki uzroci – trudnoća, dojenje, stimulacija bradavica, intenzivan fizički napor, san i stres, uključujući i sam strah od vađenja krvi.
  • Lekovi – najčešći uzrok van trudnoće: antipsihotici (na primer risperidon i haloperidol), lekovi protiv mučnine i za ubrzavanje rada želuca (metoklopramid, domperidon), neki antidepresivi, opioidi, verapamil i visoke doze estrogena. Prolaktin se obično normalizuje nekoliko dana posle prekida leka.
  • Makroprolaktin – krupni, biološki neaktivan oblik prolaktina vezan za antitela. Daje povišen nalaz u analizi, ali ne izaziva tegobe i ne zahteva lečenje.
  • Smanjen rad štitaste žlezde – hipotireoza može povisiti prolaktin, koji se normalizuje lečenjem levotiroksinom.
  • Bolesti bubrega i jetre – hronična bubrežna slabost i ciroza jetre usporavaju razgradnju prolaktina.
  • Pritisak na dršku hipofize – drugi tumori, ciste ili hipofizitis prekidaju dotok dopamina, pa prolaktin blago raste iako tumor ne luči prolaktin.
  • Sindrom policističnih jajnika – sam po sebi retko povisi prolaktin, pa se kod žena sa PCOS-om i povišenim prolaktinom traži i drugi uzrok.
  • Povrede i ožiljci grudnog koša, herpes zoster grudnog koša i retki uzroci.

Faktori rizika

Za većinu prolaktinoma nije poznat uzrok niti spoljašnji faktor rizika. Češći su kod žena u reproduktivnom dobu. Kod malog broja ljudi postoje nasledni sindromi, najčešće multipla endokrina neoplazija tip 1 (MEN1), kod koje se javljaju i tumori paratireoidnih žlezda i pankreasa; na njih se posumnja kod mladih osoba, velikih tumora i kada u porodici postoje slične bolesti.

Prevencija

Prolaktinom se ne može sprečiti. Kod ljudi koji uzimaju lekove koji povisuju prolaktin, kao što su antipsihotici, korisno je da psihijatar pri uvođenju i tokom lečenja obrati pažnju na menstrualni ciklus, seksualnu funkciju i lučenje mleka.

Tegobe kod žena

  • Neredovne ili izostale menstruacije – najčešći znak; videti poremećaje menstrualnog ciklusa.
  • Teškoće sa začećem – zbog izostanka ovulacije.
  • Lučenje mleka iz dojki (galaktoreja) – van trudnoće i dojenja, spontano ili na pritisak.
  • Smanjena seksualna želja, suvoća vagine i bol pri odnosu.
  • Akne i pojačana dlakavost – ređe.

Tegobe kod muškaraca

  • Smanjena seksualna želja i erektilna disfunkcija – često se dugo pripisuju stresu ili godinama.
  • Smanjena plodnost – manji broj i pokretljivost spermatozoida.
  • Uvećanje grudi i, retko, lučenje mleka.
  • Umor, gubitak mišićne mase i potištenost zbog niskog testosterona.

Tegobe zbog veličine tumora

  • Glavobolja – kod makroprolaktinoma.
  • Poremećaj vida – sužavanje spoljašnjeg dela vidnog polja na oba oka, zbog pritiska na raskrsnicu vidnih živaca. Ljudi često primete da „ne vide“ automobile sa strane ili udaraju u dovratke.
  • Nedostatak drugih hormona hipofize – umor, nizak pritisak, osetljivost na hladnoću.
  • Dvoslike i spuštanje kapka – retko, kod tumora koji se šire u stranu.

Manje tipične tegobe i posledice

  • Gubitak koštane mase – dugotrajan manjak polnih hormona povećava rizik od osteoporoze, i kod žena i kod muškaraca.
  • Bez tegoba posle menopauze – kod žena posle menopauze nema menstrualnih znakova, pa se tumor otkriva kasnije, po glavobolji ili poremećaju vida.
  • Iznenadna jaka glavobolja sa padom vida – retko krvarenje u tumor (apopleksija hipofize).
  • Curenje bistre tečnosti iz nosa – retko, kod velikih tumora, najčešće kada se pod lečenjem brzo smanje.

Kako se stanje menja tokom vremena

Mikroprolaktinomi uglavnom godinama ostaju iste veličine, a kod dela žena se prolaktin posle menopauze spontano normalizuje. Makroprolaktinomi bez lečenja obično polako rastu. Kod muškaraca i žena posle menopauze tegobe su manje upadljive, pa se bolest često otkriva tek kada tumor postane veliki.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – pozovite 194 ili hitnu službu kod iznenadne, veoma jake glavobolje sa naglim padom vida, dvoslikama, povraćanjem ili poremećajem svesti.
  • Bez odlaganja – u roku od nekoliko dana ako primetite sužavanje vidnog polja ili pad vida, curenje bistre tečnosti iz nosa tokom lečenja, ili ako ste na lečenju makroprolaktinoma i zatrudneli ste.
  • Uskoro – zakažite pregled kod neredovnih ili izostalih menstruacija, lučenja mleka iz dojki, teškoća sa začećem, smanjene seksualne želje ili erektilne disfunkcije, ili ako vam je nađen povišen prolaktin.

Pregled endokrinologa

Na pregledu endokrinologa lekar pita o menstrualnom ciklusu, trudnoćama, seksualnoj funkciji, glavobolji i vidu, a posebno o svim lekovima koje uzimate. Pregledom procenjuje lučenje mleka, dlakavost, znake nedostatka hormona i grubo proverava vidno polje.

Laboratorijske analize

Laboratorijske analize potvrđuju povišen prolaktin i isključuju druge uzroke.

  • Prolaktin – vadi se ujutru, posle odmora; kod blago povišenog nalaza ponavlja se, po potrebi posle 15–30 minuta mirovanja ili iz kanile postavljene u venu.
  • Makroprolaktin – posebna obrada uzorka (precipitacija polietilen-glikolom) pokazuje da li je povišen nalaz posledica neaktivnog oblika hormona.
  • Test na trudnoću – kod žena u reproduktivnom dobu, uvek.
  • TSH i slobodni tiroksin, kreatinin i jetrine probe – za isključivanje hipotireoze i bolesti bubrega i jetre.
  • Polni hormoni – LH, FSH, estradiol ili testosteron.
  • Ostali hormoni hipofize – kortizol, IGF-1, a po potrebi i dinamski funkcionalni testovi, kod makroprolaktinoma.

Magnetna rezonanca hipofize

Magnetna rezonanca (MR) hipofize sa kontrastom pokazuje veličinu tumora, njegov odnos prema vidnim živcima i krvnim sudovima i da li se širi u okolne prostore. Radi se kada je prolaktin potvrđeno povišen, a nisu nađeni lekovi, hipotireoza, trudnoća ili makroprolaktin kao objašnjenje.

Pregled vidnog polja

Kompjuterizovano vidno polje kod oftalmologa radi se kod makroprolaktinoma koji se približava vidnim živcima i služi i za praćenje oporavka vida tokom lečenja.

Šta nalazi znače

  • Odnos prolaktina i veličine tumora – vrednost prolaktina obično prati veličinu tumora. Vrednosti veće od oko 250 µg/L (ng/mL) najčešće znače prolaktinom, a vrlo visoke vrednosti obično makroprolaktinom.
  • Blago povišen prolaktin – do oko pet puta iznad gornje granice češće potiče od lekova, stresa, makroprolaktina ili pritiska na dršku hipofize nego od prolaktinoma.
  • Veliki tumor uz samo blago povišen prolaktin – upućuje na drugi tumor koji pritiska dršku; tada se razmatra operacija, jer lekovi takav tumor ne smanjuju.
  • „Efekat kuke“ – kod veoma velikih tumora izuzetno visoka koncentracija hormona može u nekim testovima dati lažno nizak rezultat; laboratorija tada ponavlja analizu iz razblaženog uzorka.
  • Mala promena na MR uz normalan prolaktin – nije prolaktinom; male slučajno otkrivene promene hipofize su česte i obično se samo prate.

Kako se pripremiti za pregled

  • Odmor pre vađenja krvi – dođite odmorni, izbegavajte intenzivan trening dan pre analize i stimulaciju dojki.
  • Spisak svih lekova – uključujući lekove za mučninu, smirenje, depresiju i psihijatrijske bolesti; ne prekidajte ih na svoju ruku.
  • Datum poslednje menstruacije i podaci o kontracepciji.
  • Raniji nalazi – prolaktin, MR snimci na disku i nalazi vidnog polja.
  • Priprema za MR – recite lekaru za metalne implantate, pejsmejker, bolest bubrega ili strah od zatvorenog prostora.

Kako se donosi odluka

Lečenje ima tri cilja: normalizovati prolaktin i time vratiti menstrualni ciklus, plodnost i seksualnu funkciju, smanjiti tumor i zaštititi vid, i sačuvati funkciju ostatka hipofize. Ne mora se lečiti svaki prolaktinom. Odluka zavisi od veličine tumora, tegoba, želje za trudnoćom i stavova pacijenta.

  • Makroprolaktinom – leči se uvek, zbog rizika od rasta i pritiska.
  • Mikroprolaktinom sa tegobama – leči se kod poremećaja ciklusa, neplodnosti, smanjene seksualne funkcije, gubitka koštane mase ili izraženog lučenja mleka.
  • Mikroprolaktinom bez tegoba – kod žena sa redovnim ciklusom ili posle menopauze može se samo pratiti. Ženi koja ne želi trudnoću, a nema menstruacije, mogu se dati i kombinovani hormonski kontraceptivi da bi se zaštitile kosti.
  • Povišen prolaktin zbog lekova – psihijatar procenjuje da li je moguće preći na lek koji ne povisuje prolaktin, na primer aripiprazol. Ako nije, a postoje tegobe, nadoknađuju se polni hormoni. Antipsihotik se nikada ne prekida bez dogovora sa psihijatrom.

Lečenje lekovima

  • Kabergolin – lek prvog izbora. Deluje kao dopamin na ćelije tumora: smanjuje lučenje prolaktina i veličinu tumora. Uzima se jednom ili dva puta nedeljno, počinje se malom dozom (obično 0,25–0,5 mg nedeljno), koja se postepeno povećava prema prolaktinu. Najveći deo efekta postiže se u prvih 3–6 meseci; kod makroprolaktinoma vid se često popravlja već posle nekoliko dana do nedelja.
  • Bromokriptin – stariji lek iste grupe, uzima se svakodnevno i češće izaziva neželjena dejstva. Danas se koristi ređe, uglavnom kada kabergolin nije dostupan ili se ne podnosi.

Neželjena dejstva su najčešće blaga i prolazna: mučnina, vrtoglavica, pad pritiska pri ustajanju, glavobolja i umor. Smanjuju se ako se lek uzima uveče, uz hranu, i ako se doza povećava polako. Ređe se javljaju promene raspoloženja i poremećaji kontrole impulsa – kockanje, kompulzivna kupovina, prejedanje ili pojačan seksualni nagon – češće kod muškaraca. Pacijent i porodica treba da znaju za ovu mogućnost, jer se promene povlače smanjenjem doze ili prekidom leka.

U visokim dozama kakve se koriste kod Parkinsonove bolesti kabergolin može oštetiti srčane zaliske. U dozama za prolaktinom taj rizik je mali, ali se prema konsenzusu Društva za hipofizu (Pituitary Society) kod dugotrajnih doza većih od 2 mg nedeljno radi ultrazvuk srca na početku i zatim na 2–3 godine, a kod manjih doza posle 5 godina lečenja ili ako se čuje šum na srcu.

Prekid lečenja lekovima

Lek se može pokušati postepeno ukinuti posle najmanje 2 godine lečenja ako je prolaktin normalan uz malu dozu, a tumor se značajno smanjio ili se više ne vidi na MR. Bolest se kod dela pacijenata vraća, najčešće u prvoj godini, pa se prolaktin posle prekida proverava na 3 meseca tokom prve godine, a zatim jednom godišnje. Ako se prolaktin ponovo poveća, lek se ponovo uvodi i obično opet deluje. Kod žena sa mikroprolaktinomom koje ulaze u menopauzu takođe se pokušava ukidanje leka.

Operacija kroz nos

  • Transsfenoidalna operacija – neurohirurg endoskopom, kroz nosnu šupljinu i sfenoidni sinus, uklanja tumor bez spoljnog reza.

Prema savremenom konsenzusu, kod mikroprolaktinoma i dobro ograničenih makroprolaktinoma operacija kod iskusnog hirurga za hipofizu je ravnopravna mogućnost lečenja, o kojoj se razgovara zajedno sa lekovima. Operacija se preporučuje i kada se lekovi ne podnose, kada tumor ne reaguje na lekove, kod krvarenja u tumor sa brzim gubitkom vida i kod pojedinih tumora sa cistom. Kod malih tumora uspeh u iskusnim centrima je vrlo visok, ali se kod dela pacijenata prolaktin posle godina ponovo poveća.

Zahvat se izvodi u opštoj anesteziji i obično traje 1–3 sata. Odstranjeno tkivo se šalje na patohistološki pregled. Boravak u bolnici traje najčešće 3–5 dana. Prvih dana prati se količina mokraće i natrijum, jer su moguće prolazne promene lučenja vazopresina – hormona koji reguliše vodu u telu. Ostali mogući rizici su curenje likvora kroz nos, krvarenje iz nosa i nedostatak drugih hormona hipofize. Više o samom zahvatu nalazi se u tekstu o tumorima hipofize.

Druge mogućnosti

  • Zračenje – kod retkih tumora koji ne reaguju ni na lekove ni na operaciju.
  • Temozolomid – lek iz grupe hemioterapije, kod izuzetno retkih agresivnih tumora, u specijalizovanim centrima.

Trudnoća

  • Planiranje – plodnost se pod lečenjem često vraća brzo, ponekad posle prvog ciklusa. Žene koje ne žele trudnoću treba odmah da koriste kontracepciju.
  • Mikroprolaktinom – kabergolin se obično prekida čim se trudnoća potvrdi. Rizik od značajnog rasta tumora je mali, pa su dovoljne kliničke kontrole otprilike na 3 meseca.
  • Makroprolaktinom – rizik od rasta je veći. Pre trudnoće tumor treba smanjiti lekovima ili operacijom; prema podacima iz konsenzusa, operacija pre trudnoće smanjuje rizik od rasta tumora sa oko 21% na oko 5%. Tokom trudnoće prate se tegobe svakog meseca i vidno polje na 3 meseca, a lek se kod velikih tumora ponekad nastavlja.
  • Šta se ne radi – prolaktin se u trudnoći ne prati, jer prirodno raste. MR se radi bez kontrasta i samo ako se jave glavobolja ili poremećaj vida.
  • Dojenje – uglavnom je dozvoljeno ako nije potrebno ponovno uvođenje leka zbog veličine tumora.

Oporavak i svakodnevni život

Uz kabergolin se kod većine žena menstrualni ciklus vraća za nekoliko nedelja do nekoliko meseci, a seksualna želja se popravlja kod oba pola. Lučenje mleka iz dojki se smanjuje sporije. Gustina kostiju se postepeno popravlja kada se polni hormoni normalizuju. Posle operacije kroz nos preporučuje se izbegavanje izduvavanja nosa, saginjanja i podizanja tereta 2–4 nedelje; kancelarijski posao je moguć posle oko 2 nedelje, a letenje avionom i ronjenje prema savetu neurohirurga.

Znaci za hitno javljanje

  • Iznenadna jaka glavobolja sa padom vida ili dvoslikama – moguće krvarenje u tumor.
  • Curenje bistre, vodenaste tečnosti iz nosa – tokom lečenja kabergolinom ili posle operacije.
  • Pojačana žeđ i mokrenje ili jaka malaksalost posle operacije.
  • Nagle promene ponašanja – kockanje, kompulzivna kupovina ili druge impulsivne radnje tokom lečenja kabergolinom.

Kontrole i život sa bolešću

Prolaktin se proverava nekoliko nedelja do mesec dana posle početka lečenja ili promene doze, a kada je normalan, na 6–12 meseci. MR se ponavlja kod makroprolaktinoma obično posle 3–6 meseci, a kod mikroprolaktinoma posle oko godinu dana, a zatim ređe, prema nalazu. Vidno polje se prati kod tumora koji je bio blizu vidnih živaca. Kod dugotrajnog izostanka polnih hormona procenjuje se gustina kostiju. Većina ljudi sa prolaktinomom živi potpuno normalno, radi, bavi se sportom i ima decu.

Najčešća pitanja

Ne. Prolaktinom je dobroćudni tumor koji ne daje metastaze i ne prelazi u rak. Maligni oblik je izuzetno redak. Opasnost kod velikih tumora potiče od pritiska na okolne strukture, a ne od širenja.

Kod mikroprolaktinoma kombinovane kontraceptivne pilule uglavnom su bezbedne i mogu zaštititi kosti kod žena bez menstruacije. Estrogen ponekad slabi dejstvo kabergolina, pa se prolaktin prati, a kod makroprolaktinoma odluku donosi endokrinolog.

Manje količine nisu zabranjene, ali alkohol može pojačati vrtoglavicu i mučninu, naročito na početku lečenja i posle povećanja doze. Na dan uzimanja tablete bolje je izbegavati alkohol.

Uglavnom da. Prvih dana posle početka lečenja ili povećanja doze moguće su vrtoglavica i pospanost, pa vozite tek kada vidite kako podnosite lek. Kod poremećaja vida o vožnji odlučuje oftalmolog.

Kod velike većine ljudi nije. Retko je deo naslednog sindroma MEN1, na koji se misli kod mladih osoba, velikih tumora ili sličnih bolesti u porodici. Tada se savetuje genetsko testiranje.

Da, jer smanjuje lučenje testosterona i stvaranje spermatozoida. Posle normalizacije prolaktina plodnost se kod većine muškaraca popravlja, a analiza sperme pokazuje oporavak posle nekoliko meseci.

Možete. Fizička aktivnost ne utiče na rast tumora. Samo intenzivan trening neposredno pre vađenja krvi može prolazno povisiti prolaktin i dati pogrešan nalaz.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.