Meni
Zakažite pregled

Osteoporoza

Endokrinologija

Osteoporoza je bolest kostiju u kojoj se smanjuje količina koštane mase i narušava unutrašnja građa kosti, pa kosti postaju krhke i lako se lome. Prelomi nastaju pri padu sa visine sopstvenog tela ili čak bez pada, pri saginjanju, podizanju tereta ili kašljanju.

Bolest je veoma česta: posle 50. godine otprilike svaka treća žena i svaki peti muškarac dožive prelom zbog osteoporoze. Najčešće se lome pršljenovi, kuk i ručni zglob. Prelom kuka je posebno ozbiljan, jer kod starijih osoba često dovodi do trajnog gubitka samostalnosti.

Osteoporoza godinama ne boli i ne daje nikakve znake, pa se često otkrije tek posle prvog preloma. Zato je važno da se kod osoba sa povećanim rizikom gustina kostiju proveri na vreme. Savremeni lekovi značajno smanjuju rizik od novih preloma, a kod najtežih oblika mogu i da obnove deo izgubljene kosti.

Kako nastaje osteoporoza

Kost je živo tkivo koje se stalno obnavlja: jedne ćelije razgrađuju staru kost, a druge stvaraju novu. Najveća koštana masa dostiže se oko 30. godine, a zatim se postepeno smanjuje. Osteoporoza nastaje kada razgradnja dugo nadmašuje stvaranje nove kosti, ili kada u mladosti nije dostignuta dovoljna koštana masa.

Dve ilustracije skeleta: levo normalna kost, desno kost sa osteoporozom i pogrbljenim držanjem.
Levo: zdrava kost gušće unutrašnje strukture. Desno: kod osteoporoze kost postaje porozna i krhka, a prelomi pršljenova mogu dovesti do pogrbljenog držanja i smanjenja visine. Izvor: BruceBlaus (Blausen Medical) / Wikimedia Commons, CC BY 3.0.

Primarna osteoporoza

Primarna osteoporoza nastaje bez druge bolesti, kao posledica starenja i hormonskih promena. To je najčešći oblik.

  • Postmenopauzni oblik – posle menopauze pad estrogena ubrzava gubitak kosti, posebno u prvih 5–10 godina; zahvata najviše pršljenove i ručni zglob.
  • Oblik vezan za starenje – javlja se kod oba pola, najčešće posle 70. godine, i češće pogađa kuk.

Sekundarna osteoporoza

Sekundarna osteoporoza je posledica druge bolesti ili lekova. Na nju posebno treba misliti kod muškaraca, žena pre menopauze i kod neočekivano teškog gubitka kosti, jer lečenje uzroka može zaustaviti propadanje kostiju.

  • Kortikosteroidi – najčešći uzrok sekundarne osteoporoze; rizik raste već u prvim mesecima uzimanja tableta.
  • Hormonske bolesti – hiperparatireoidizam, hipertireoza i previsoka doza leka za štitastu žlezdu, Kušingov sindrom, nedostatak polnih hormona, dijabetes.
  • Bolesti creva – celijakija, Kronova bolest i stanja posle operacija želuca, zbog slabijeg upijanja kalcijuma i vitamina D.
  • Druge hronične bolesti – reumatoidni artritis, hronična bolest bubrega i jetre, multipli mijelom.
  • Lekovi – inhibitori aromataze kod raka dojke, lekovi koji snižavaju testosteron kod raka prostate, neki lekovi protiv epilepsije, dugotrajna upotreba heparina.

Faktori rizika

  • Godine i ženski pol, rana menopauza (pre 45. godine).
  • Prelom kuka kod roditelja.
  • Raniji prelom pri malom naporu – najjači pojedinačni pokazatelj rizika.
  • Niska telesna masa (BMI ispod 20), pušenje, više od dva pića alkohola dnevno, malo kretanja.

Prevencija

Kosti se grade od detinjstva: dovoljno kalcijuma, vitamina D i proteina, redovna fizička aktivnost sa opterećenjem (hodanje, trčanje, ples, vežbe snage), nepušenje i umerenost u alkoholu čuvaju koštanu masu u svakom uzrastu.

Tiha bolest

Sam gubitak koštane mase ne boli. Mnogi ljudi saznaju da imaju osteoporozu tek kada slome kost pri padu koji inače ne bi izazvao prelom, ili kada se na snimku slučajno uoči prelom pršljena.

Prelomi i njihovi znaci

  • Prelom pršljena – može nastati pri saginjanju ili podizanju tereta. Javlja se nagli bol u leđima, koji se pojačava pri pokretu i stajanju, a smiruje u ležanju i obično popušta za 6–8 nedelja. Oko dve trećine preloma pršljenova prođe neprimećeno.
  • Prelom kuka – nastaje najčešće pri padu; jak bol u preponi ili kuku, nemogućnost oslanjanja na nogu, a noga je često skraćena i okrenuta upolje.
  • Prelom ručnog zgloba – pri padu na ispruženu ruku; često prvi prelom zbog osteoporoze, već posle 50. godine.
  • Prelomi drugih kostiju – nadlaktice, karlice, rebara.

Znaci uznapredovale bolesti

  • Smanjenje visine za 4 cm ili više u odnosu na mladost, ili za 2 cm i više između dva merenja.
  • Pogrbljenost (kifoza) – zaobljena leđa zbog više slegnutih pršljenova.
  • Hronični bol u leđima, brzo zamaranje pri stajanju.
  • Ispupčen stomak i osećaj sitosti – zbog skraćenja trupa; kod izražene kifoze može biti otežano i disanje.

Tok bolesti

Posle prvog preloma rizik od novog je višestruko veći, naročito u prve dve godine. Bez lečenja mogu se nizati novi prelomi pršljenova, sa sve većim bolom i deformitetom. Svaki prelom pri malom naporu posle 50. godine zato treba da pokrene procenu i lečenje osteoporoze, a ne samo zbrinjavanje kosti koja je slomljena.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – pozovite 194 ili idite u hitnu službu posle pada sa jakim bolom u kuku i nemogućnošću da stanete na nogu, kod deformiteta ruke ili noge, i kod naglog bola u leđima uz slabost ili utrnulost nogu ili gubitak kontrole mokrenja.
  • Bez odlaganja – javite se lekaru u roku od nekoliko dana kod novog, jakog bola u leđima posle saginjanja ili podizanja tereta, i posle bilo kakvog preloma pri malom naporu.
  • Uskoro – zakažite pregled ako ste se smanjili u visini, ako uzimate kortikosteroide duže od 3 meseca, ako ste žena iznad 65 ili muškarac iznad 70 godina, ili ako imate druge faktore rizika, a gustina kostiju vam nije merena.

Merenje gustine kostiju

DXA (dvoenergetska rendgenska apsorpciometrija) je osnovni pregled. Pacijent leži na stolu dok aparat, uz vrlo malu dozu zračenja, za nekoliko minuta izmeri mineralnu gustinu kostiju kičme i kuka. Pregled je bezbolan.

  • T-skor – poređenje sa prosekom zdravih mladih osoba. Vrednost od –1 i više je normalna, između –1 i –2,5 označava smanjenu koštanu masu (osteopeniju), a –2,5 i niže osteoporozu.
  • Z-skor – poređenje sa osobama istih godina; koristi se kod mlađih žena i muškaraca. Nizak Z-skor upućuje na sekundarni uzrok.

Dijagnoza se postavlja i bez merenja kada postoji prelom kuka ili pršljena pri malom naporu.

Procena rizika od preloma

FRAX je računski alat koji na osnovu godina, pola, telesne mase, ranijih preloma, pušenja, alkohola, kortikosteroida i drugih činilaca, uz DXA nalaz ili bez njega, procenjuje verovatnoću preloma u narednih 10 godina. Pomaže da se odluči o lečenju kod osoba sa osteopenijom.

Snimanje kičme

  • Rendgen kičme ili VFA (procena preloma pršljenova na DXA aparatu) – kod smanjenja visine, kifoze, bola u leđima ili dugotrajne terapije kortikosteroidima. Otkriven prelom pršljena menja procenu rizika i obično znači potrebu za lečenjem.

Laboratorijske analize

Laboratorijske analize otkrivaju sekundarne uzroke i proveravaju da li je lečenje bezbedno:

  • Kalcijum, fosfor, alkalna fosfataza, kreatinin.
  • Vitamin D (25-OH vitamin D) i parathormon.
  • TSH, kod muškaraca testosteron.
  • Elektroforeza proteina – za isključivanje multiplog mijeloma.
  • Antitela na celijakiju i kalcijum u 24-časovnom urinu – kod pojedinih pacijenata.
  • Markeri koštane pregradnje (CTX, P1NP) – pokazuju brzinu razgradnje i stvaranja kosti i pomažu u praćenju lečenja.

Kome se radi DXA

Merenje se preporučuje ženama od 65 i muškarcima od 70 godina, a ranije kod faktora rizika, posle preloma pri malom naporu i pri dugotrajnom uzimanju kortikosteroida.

Kako se pripremiti za pregled

  • Ne uzimajte preparate kalcijuma 24 sata pre DXA pregleda.
  • Odložite DXA ako ste u prethodnih nekoliko dana imali snimanje sa kontrastom ili nuklearni pregled.
  • Obucite odeću bez metalnih delova (rajsferšlusi, kopče).
  • Ponesite raniji DXA nalaz, po mogućstvu sa istog aparata, radi poređenja.

Kako se donosi odluka

Lečenje lekovima preporučuje se osobama koje su imale prelom kuka ili pršljena, onima sa T-skorom –2,5 ili nižim i osobama sa osteopenijom kod kojih je, prema FRAX-u, rizik od preloma visok. Na pregledu endokrinologa procenjuje se i koliko je rizik visok: kod veoma visokog rizika, na primer posle nedavnog preloma ili kod više preloma pršljenova, prednost imaju lekovi koji grade kost. Kod sekundarne osteoporoze istovremeno se leči osnovna bolest.

Osnova lečenja za svakoga

  • Kalcijum – oko 1.000–1.200 mg dnevno, najbolje iz hrane (mleko, jogurt, sir, mineralna voda bogata kalcijumom). Preparati se dodaju samo ako unos hranom nije dovoljan; u većim dozama mogu povećati rizik od kamena u bubregu.
  • Vitamin D – obično 800–1.000 IJ dnevno, više kod izraženog nedostatka.
  • Proteini – dovoljno u svakom obroku, za očuvanje mišića i kosti.
  • Fizička aktivnost – hodanje, vežbe snage i ravnoteže; kod preloma pršljenova vežbe se prilagođavaju uz fizioterapeuta.
  • Prestanak pušenja i umeren alkohol.

Lekovi koji usporavaju razgradnju kosti

  • Bisfosfonati – najčešće prvi izbor. Alendronat i risedronat uzimaju se kao tableta jednom nedeljno, ujutro našte, sa punom čašom obične vode, uz uspravan položaj i bez hrane narednih 30 minuta, kako bi se izbegla iritacija jednjaka. Zoledronska kiselina daje se infuzijom u venu jednom godišnje; posle prve infuzije moguće su tegobe nalik gripu 1–3 dana. Posle 3–5 godina lečenje se ponovo procenjuje, a kod osoba čiji je rizik smanjen moguća je pauza.
  • Denosumab – injekcija ispod kože na 6 meseci. Snažno povećava gustinu kosti. Najvažnije pravilo: lečenje se ne sme samoinicijativno prekinuti niti odlagati injekciju duže od nekoliko nedelja. Posle prekida kost se brzo gubi i rizik od višestrukih preloma pršljenova naglo raste, pa lekar pri planiranom prekidu uvodi bisfosfonat, obično oko 6 meseci posle poslednje injekcije.
  • Hormonska terapija u menopauzi – kod mlađih žena u ranoj menopauzi sa tegobama, kada koristi nadmašuju rizike. Raloksifen se koristi kod pojedinih žena.

Lekovi koji grade kost

  • Teriparatid – supstanca slična parathormonu; daje se svakodnevnom injekcijom ispod kože, najviše 24 meseca. Podstiče stvaranje nove kosti.
  • Romosozumab – mesečne injekcije tokom 12 meseci; istovremeno gradi kost i usporava razgradnju. Ne daje se osobama koje su imale infarkt ili moždani udar.

Posle leka koji gradi kost obavezno se nastavlja bisfosfonatom ili denosumabom, da se dobijena kost ne bi izgubila.

Retka neželjena dejstva

Osteonekroza vilice (odumiranje dela kosti vilice) i atipični prelom butne kosti veoma su retki kod doza za osteoporozu, a korist od sprečenih preloma daleko je veća. Pre lečenja je korisno sanirati zube, održavati higijenu usta i stomatologa obavestiti o terapiji. Bol u preponi ili butini pri dugotrajnom lečenju treba prijaviti lekaru.

Lečenje preloma i oporavak

Prelom kuka se gotovo uvek leči operacijom, najbolje u prvih 24–48 sati, uz ustajanje već narednog dana. Boravak u bolnici traje obično 5–10 dana, a oporavak hoda i rehabilitacija 3–6 meseci. Bol posle preloma pršljena leči se lekovima protiv bolova, kratkim mirovanjem i ranim kretanjem; bol obično popusti za 6–8 nedelja. Kod pojedinih pacijenata sa upornim bolom razmatra se ubrizgavanje koštanog cementa u pršljen (vertebroplastika ili kifoplastika). Lečenje osteoporoze započinje se što pre posle preloma.

Sprečavanje padova

  • Uređenje doma – uklonite klizave tepihe i kablove, postavite rukohvate u kupatilu i dobro osvetljenje noću.
  • Vežbe ravnoteže – tai či i programi vežbi smanjuju broj padova.
  • Provera vida i lekova – lekovi za spavanje, za smirenje i neki lekovi za pritisak povećavaju rizik od pada.
  • Stabilna obuća i pomagala za hod kada su potrebni.

Znaci za hitno javljanje

Nagao jak bol u leđima ili kuku posle pada, nemogućnost hoda, utrnulost nogu ili gubitak kontrole mokrenja zahtevaju hitan pregled.

Kontrole i život sa bolešću

DXA se ponavlja 1–2 godine posle početka lečenja, a zatim na 2–3 godine. Na kontrolama se mere visina, proveravaju analize i redovnost uzimanja lekova. Uz lečenje i prevenciju padova većina ljudi nastavlja aktivan život.

Najčešća pitanja

Da. Hodanje, planinarenje, ples i vežbe snage jačaju kosti. Kod izražene osteoporoze izbegavajte nagla savijanja trupa, dizanje teškog tereta i sportove sa rizikom od pada.

Da, iako ređe. Kod muškaraca je češće reč o sekundarnom obliku, zbog niskog testosterona, alkohola, kortikosteroida ili drugih bolesti, pa je traženje uzroka posebno važno.

Kod većine pacijenata da. Obavestite stomatologa o terapiji; o eventualnoj pauzi odlučuje lekar, a ne preporučuje se rutinsko prekidanje leka pre manjih zahvata.

Delimično. Vršna koštana masa u velikoj meri zavisi od nasleđa, a prelom kuka kod roditelja povećava vaš rizik. Zato je korisno ranije proveriti gustinu kostiju i na vreme usvojiti zdrave navike.

Umerena količina, do oko tri šoljice dnevno, nema bitan uticaj na kosti, posebno ako unosite dovoljno kalcijuma. Velike količine kafe i gaziranih napitaka bolje je izbegavati.

Javite se lekaru što pre i primite injekciju bez daljeg odlaganja. Kašnjenje duže od nekoliko nedelja povećava rizik od naglog gubitka kosti i preloma pršljenova.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.