Meni
Zakažite pregled

Poremećaji funkcije nadbubrežne žlezde kod dece

Dečja endokrinologija

Poremećaji funkcije nadbubrežne žlezde kod dece nastaju kada ove male žlezde stvaraju premalo ili previše nekog hormona. Nadbubrežne žlezde su dve, po jedna iznad svakog bubrega. Njihovi hormoni utiču na šećer u krvi, krvni pritisak, ravnotežu soli i vode i na to kako telo podnosi bolest, povredu i napor. Spoljni deo žlezde (kora) stvara kortizol, aldosteron i muške polne hormone (androgene), koje u manjoj količini imaju i devojčice. Unutrašnji deo (srž) luči adrenalin.

Ovi poremećaji su kod dece retki, ali ih je dobro prepoznati na vreme. Kod nedostatka kortizola dete može dugo imati samo umor, slab apetit i gubitak kilograma, a onda se tokom obične infekcije naglo pogoršati. To stanje se zove adrenalna kriza i zahteva hitno lečenje, pa porodica deteta koje pije hormone dobija pisani plan za bolesne dane i uči da da hitnu injekciju.

Najčešći razlog za pregled je ipak bezazlen: rana pojava dlačica i mirisa znoja kod predškolskog ili mlađeg školskog deteta. Višak kortizola kod dece najčešće je posledica dugog lečenja kortikosteroidima, a tumori nadbubrežne žlezde su veoma retki. Uz redovnu terapiju i kontrole, deca sa slabijim radom žlezde normalno rastu, idu u školu i bave se sportom.

Šta rade nadbubrežne žlezde

  • Kortizol – hormon stresa. Održava šećer u krvi i pritisak i pomaže telu da izdrži infekciju, povredu ili operaciju.
  • Aldosteron – zadržava so (natrijum) u telu, a izbacuje kalijum, pa čuva količinu tečnosti i pritisak.
  • Androgeni – slabi muški polni hormoni, zaslužni za prve dlačice i miris znoja.
  • Adrenalin – ubrzava rad srca i podiže pritisak u trenucima uzbuđenja i straha.

Rad kore usmerava hipofiza, mala žlezda u osnovi mozga, hormonom ACTH. Kada kortizola nema dovoljno, hipofiza luči više ACTH.

Šema trbuha sa označenim nadbubrežnim žlezdama na vrhu oba bubrega.
Nadbubrežne žlezde su dve male žlezde koje leže na vrhu oba bubrega. Njihova kora stvara kortizol, aldosteron i muške polne hormone (androgene), a srž adrenalin. Prikaz normalne anatomije. Izvor: Cancer Research UK / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski.

Kongenitalna adrenalna hiperplazija

Najčešći uzrok slabijeg rada žlezde kod dece je nasledna kongenitalna adrenalna hiperplazija. Žlezdi nedostaje enzim za stvaranje kortizola, često i aldosterona, a androgeni se stvaraju u višku. Teži oblici otkrivaju se kod beba, a blaži kasnije.

Nedovoljan rad same žlezde

  • Adisonova bolest – imunski sistem greškom postepeno razara koru žlezde, pa nedostaju i kortizol i aldosteron. Retka je i najčešće počinje u školskom uzrastu ili pubertetu, ponekad uz dijabetes tipa 1 ili bolest štitaste žlezde.
  • Adrenoleukodistrofija – retka nasledna bolest dečaka koja oštećuje nadbubrežnu žlezdu, a kod dela njih i nervni sistem.

Nedostatak kortizola posle lečenja kortikosteroidima

Kortikosteroidi su lekovi koji deluju kao kortizol. Kada ih dete uzima u većim dozama duže od nekoliko nedelja, na primer zbog teške astme ili zapaljenske bolesti creva, nadbubrežna žlezda se „uspava“. Ako se lek naglo prekine, telo ostaje bez dovoljno kortizola, pa se ovi lekovi isključuju postepeno. Ređe je uzrok bolest hipofize, na primer posle lečenja tumora mozga.

Višak kortizola (Kušingov sindrom)

Kod dece Kušingov sindrom najčešće izazivaju kortikosteroidi u velikim dozama, uglavnom tablete. Telo samo stvara višak kortizola veoma retko, zbog tumora nadbubrežne žlezde ili hipofize.

Prevremena adrenarha

Adrenarha je prirodno „buđenje“ nadbubrežne žlezde, kada počne da stvara više androgena. Kod prevremene adrenarhe to se dešava pre 8. godine kod devojčica i pre 9. kod dečaka, bez pravog puberteta. Češća je kod devojčica i dece sa viškom kilograma i najčešće je bezazlena.

Retki tumori nadbubrežne žlezde

  • Adrenokortikalni tumori – nastaju u kori, najčešće kod dece mlađe od 5 godina, i obično luče androgene, kortizol ili oba.
  • Feohromocitom – tumor srži koji luči adrenalin; kod dece se najčešće javlja oko 11–13. godine, često uz nasledni uzrok.

Faktori rizika i prevencija

Rizik je veći kod dece sa autoimunim bolestima, dece koja dugo uzimaju kortikosteroide i kod naslednih bolesti u porodici. Većina poremećaja ne može se sprečiti, ali postepeno smanjivanje kortikosteroida i dobar plan za bolesne dane sprečavaju adrenalnu krizu.

Znaci nedostatka kortizola i aldosterona

Tegobe se razvijaju polako, tokom nedelja i meseci:

  • Umor i slabost – dete ne može da prati vršnjake.
  • Slab apetit i mršavljenje, ponekad uz bol u stomaku.
  • Vrtoglavica pri ustajanju – zbog niskog pritiska.
  • Želja za slanom hranom – znak nedostatka aldosterona.
  • Tamnija koža – na desnima, zglobovima prstiju, linijama dlanova i ožiljcima, kada je oštećena sama žlezda.

Adrenalna kriza

Adrenalna kriza je naglo pogoršanje kada telu tokom infekcije, povraćanja ili povrede zatreba više kortizola nego što ga ima. Može biti prvi znak bolesti ili se javiti kod deteta koje nije na vreme dobilo veću dozu:

  • Ponovljeno povraćanje i proliv – dete ne zadržava ni tečnost ni lek.
  • Jaka slabost i pospanost – dete je mlitavo ili zbunjeno.
  • Pad krvnog pritiska – bledilo, hladne šake, ubrzan puls, nesvestica.
  • Nizak šećer u krvi – kod beba i male dece može izazvati grčeve.

U analizama se nalaze nizak natrijum i visok kalijum (elektrolitni poremećaji). Uz brzu injekciju hidrokortizona i tečnost u venu dete se obično oporavi za nekoliko sati.

Kako se znaci razlikuju po uzrastu

  • Odojče – slabo sisanje, povraćanje, slabo napredovanje, nizak šećer.
  • Malo dete – razdražljivost, nizak šećer ujutru.
  • Školsko dete i adolescent – umor, pad uspeha u školi i mršavljenje, koji ponekad liče na depresiju.

Znaci viška kortizola

  • Gojenje uz zastoj u rastu – najvažniji znak: dete dobija kilograme, a sporije raste. Kod obične gojaznosti deca obično rastu brže od vršnjaka.
  • Okruglo, crveno lice i ljubičaste strije na stomaku i butinama.
  • Akne, modrice i povišen krvni pritisak.

Rana dlakavost i znaci tumora

Kod prevremene adrenarhe dete ima miris znoja, masniju kožu i pokoju dlačicu u predelu polnih organa ili pazuha, ali grudi i testisi ne rastu. Brzo pojačavanje dlakavosti, izrazito ubrzan rast ili dublji glas upućuju na blaži oblik kongenitalne adrenalne hiperplazije ili tumor. Feohromocitom se otkriva zbog visokog pritiska, glavobolja i znojenja.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – dete koje pije hidrokortizon povraća, ima proliv, mlitavo je, pospano, bledo i hladno ili je imalo grčeve; dajte hitnu injekciju ako je imate (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – dete se nedeljama sve više zamara, mršavi i traži slano, koža mu tamni, ili se kod malog deteta naglo pojavila dlakavost uz ubrzan rast; javite se pedijatru u roku od dan–dva.
  • Uskoro – miris znoja i dlačice pojavili su se pre 8. godine kod devojčice ili pre 9. kod dečaka, ili dete na kortikosteroidima brzo dobija kilograme i sporije raste; zakažite pregled dečjeg endokrinologa.

Pregled dečjeg endokrinologa

Lekar pita kada su tegobe počele i da li je dete uzimalo kortikosteroide u bilo kom obliku. Meri visinu, težinu i pritisak i ucrtava ih u krivulju rasta, jer promena brzine rasta mnogo govori o hormonima. Pregleda kožu, desni, znake puberteta i dlakavosti.

Analize krvi

Laboratorijske analize se biraju prema sumnji:

  • Jutarnji kortizol – uzima se oko 8 sati, kada je kortizol najviši. Veoma nizak upućuje na nedostatak.
  • ACTH – visok ACTH uz nizak kortizol znači da je oštećena sama žlezda, a nizak upućuje na hipofizu ili raniju terapiju kortikosteroidima.
  • Elektroliti i šećer – nizak natrijum, visok kalijum i nizak šećer prate nedostatak hormona.
  • Renin i aldosteron – visok renin (hormon bubrega) uz nizak aldosteron pokazuje nedostatak aldosterona.
  • 17-OH progesteron (17-OHP) – povišen je kod kongenitalne adrenalne hiperplazije.
  • Androgeni i antitela – DHEAS kod rane dlakavosti, a antitela na nadbubrežnu žlezdu kod sumnje na Adisonovu bolest.

ACTH stimulacioni test

ACTH stimulacioni test radi se kada jutarnji kortizol nije jasan. Dete dobije injekciju leka koji deluje kao ACTH, a kortizol se meri u uzorcima krvi pre injekcije i tokom sledećeg sata, kroz kanilu u veni. Zdrava žlezda odgovara porastom kortizola, a slaba ne. Uz merenje 17-OHP isti test otkriva blaže oblike kongenitalne adrenalne hiperplazije.

Pretrage kod sumnje na višak hormona

  • Kortizol u mokraći sakupljenoj 24 sata.
  • Kasni večernji kortizol – iz krvi ili pljuvačke; kod Kušingovog sindroma ostaje visok.
  • Test sa deksametazonom – posle večernje tablete kortizol kod zdrave dece ujutru pada.
  • Metanefrini – razgradni proizvodi adrenalina, povišeni kod feohromocitoma.

Ultrazvuk i druga snimanja

Ultrazvuk abdomena je prvi, bezbolan pregled kod sumnje na uvećanje ili tumor žlezde. Po potrebi dečji endokrinolog preporučuje i CT ili magnetnu rezonancu (MR), a kod rane dlakavosti rendgen šake, koji pokazuje koštanu starost, odnosno koliko su kosti zrele u odnosu na godine.

Šta nalazi znače

Nizak kortizol uz visok ACTH i renin potvrđuje slab rad same žlezde, i lečenje tada počinje odmah. Nizak kortizol uz nizak ACTH posle terapije kortikosteroidima znači da se žlezda još nije „probudila“. Kod prevremene adrenarhe hormoni su blago povišeni, a 17-OHP je normalan.

Kako se pripremiti za pregled

  • Zdravstvenu knjižicu – sa merama visine i težine od rođenja.
  • Visinu oba roditelja i ranije nalaze.
  • Spisak svih lekova – uključujući inhalacije, kreme i injekcije kortikosteroida.
  • Jutarnji termin – dete obično dolazi našte; ako pije hidrokortizon, pitajte da li jutarnju dozu dati posle vađenja krvi.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od toga koji hormon nedostaje ili je u višku i zašto. Kod nedostatka kortizola hormon se nadoknađuje u količini koju bi telo samo stvaralo, a tokom bolesti doza se povećava. Plan se dogovara sa roditeljima i starijim detetom.

Zamena hormona

  • Hidrokortizon – tablete koje zamenjuju kortizol, obično tri puta dnevno, sa najvećom dozom ujutru. Doza se menja kako dete raste: previše leka usporava rast i deblja, a premalo ostavlja dete umornim.
  • Fludrokortizon – tableta koja zamenjuje aldosteron, kada nedostaje i ovaj hormon.
  • So kod beba – bebe bez aldosterona često dobijaju i dodatak soli, prema uputstvu lekara.

Kod Adisonove bolesti lečenje je doživotno. Posle dugog lečenja kortikosteroidima doza se postepeno smanjuje, a oporavak žlezde traje od nekoliko nedelja do više meseci.

Plan za bolesne dane

Svaka porodica dobija pisani plan sa dozama za svoje dete. Okvirno:

  • Blaga prehlada bez temperature – doza ostaje ista.
  • Temperatura ili infekcija – veća doza, raspoređena u više navrata, dok bolest traje; ako se dete ne oporavlja za dan–dva, javite se lekaru.
  • Povraćanje ili proliv – doza za bolesne dane; ako dete povrati lek ili nastavi da povraća, daje se hitna injekcija i poziva 194.
  • Operacija i zahvati – anesteziolog mora unapred znati za terapiju, jer dete dobija hidrokortizon u venu.

Hitna injekcija hidrokortizona

Roditelji dobijaju komplet sa hidrokortizonom za injekciju u mišić i obuku kako da ga daju. Komplet treba da bude kod kuće, u školi i na putu.

  1. Pripremite lek prema uputstvu koje ste dobili.
  2. Dajte injekciju u spoljnu stranu butine, može i kroz tanku odeću.
  3. Pozovite 194 i recite da dete ima adrenalnu krizu.

Injekcija ne škodi ni kada se ispostavi da nije bila neophodna, a može spasiti život, pa je bolje dati je nego čekati.

Lečenje viška kortizola i tumora

  • Višak kortizola od lekova – lekar procenjuje da li doza može da se smanji; kortikosteroidi se nikada ne prekidaju naglo.
  • Operacija tumora – tumor nadbubrežne žlezde ili hipofize uklanja se u specijalizovanom centru, a posle toga dete neko vreme pije hidrokortizon.
  • Feohromocitom – pre operacije dete nekoliko nedelja dobija lekove koji smiruju pritisak; porodici se predlaže genetsko savetovanje.

Šta raditi kod rane dlakavosti

Kod prevremene adrenarhe lekovi nisu potrebni. Dovoljni su higijena, dezodorans i kontrole na 6–12 meseci. Kod dece sa viškom kilograma pomažu ishrana i kretanje, jer kod dela devojaka kasnije postoji veća sklonost ka insulinskoj rezistenciji i sindromu policističnih jajnika.

Edukacija i podrška porodici

Najvažnije je da roditelji, a kasnije i dete, znaju kada i kako da povećaju dozu. Dete nosi medicinsku narukvicu ili karticu sa podatkom da pije hidrokortizon, kako bi ga i nepoznati lekar odmah lečio. Kod adolescenata se odgovornost za lekove prenosi postepeno, a psiholog pomaže kada dete zaboravlja lekove ili se stidi bolesti.

Život kod kuće, vrtić i škola

Dete sa dobro podešenom terapijom ide u vrtić i školu, na ekskurzije i bavi se sportom. Vaspitač, učitelj i trener treba da imaju pisani plan i da znaju gde stoji injekcija. Na put se nosi dvostruka zaliha tableta, u dve torbe.

Znaci za hitno javljanje

  • Povraćanje ili proliv kod deteta koje pije hidrokortizon.
  • Pospanost, zbunjenost ili mlitavost.
  • Bledilo, hladne šake i nesvestica.
  • Grčevi ili teža povreda.

Kontrole i dalji tok

Kontrole su na 3–6 meseci, kod beba češće. Mere se visina, težina i pritisak, jer pravilan rast pokazuje da je doza dobra, a po potrebi elektroliti, renin i koštana starost. Ako se rast uspori, pogledajte tekst o niskom rastu kod dece. Pred punoletstvo se planira prelazak kod endokrinologa za odrasle.

Najčešća pitanja

Sme i treba, po kalendaru. Hidrokortizon u dozi koja zamenjuje prirodni hormon ne slabi imunitet. Ako posle vakcine dobije temperaturu, primenjuje se plan za bolesne dane kao i kod svake temperature.

Ne obavezno. Prevremena adrenarha nije pubertet i kod većine dece pubertet počinje u uobičajeno vreme. Ako se kasnije pojave rast grudi ili testisa pre očekivanog uzrasta, potreban je novi pregled.

Uz pravilno podešenu dozu hidrokortizona deca rastu normalno i dostižu visinu u skladu sa visinom roditelja. Zato se rast meri na svakoj kontroli i doza prilagođava.

Ne. Ovoj deci telo gubi so, pa im ne treba uskraćivati slanu hranu. Ako dete stalno traži so, recite lekaru, jer to može značiti da je potrebna promena doze fludrokortizona.

Kod naslednih oblika, kao što su kongenitalna adrenalna hiperplazija i adrenoleukodistrofija, lekar predlaže pregled ili genetsko testiranje braće i sestara. Kod Adisonove bolesti dovoljno je da porodica zna znake bolesti.

Recite da dete pije hidrokortizon i pokažite karticu. Za manje zahvate kod zubara obično je dovoljna doza za bolesne dane, a za zahvate u anesteziji plan pravi anesteziolog sa endokrinologom.

Dugo gladovanje može kod dece sa nedostatkom kortizola izazvati nizak šećer, posebno ujutru. Preporučujemo redovne obroke i večernju užinu, a post ili dijetu treba unapred dogovoriti sa lekarom.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Ulaz u Sava Medical Hospital

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.