Meni
Zakažite pregled

Insulinska rezistencija

Endokrinologija

Insulinska rezistencija je stanje u kojem ćelije mišića, jetre i masnog tkiva slabije reaguju na insulin, hormon koji šećer iz krvi unosi u ćelije. Da bi šećer ostao normalan, gušterača mora da luči sve više insulina. Godinama to uspeva, pa su šećer i HbA1c dugo normalni, a insulin u krvi povišen.

Insulinska rezistencija nije posebna bolest, već poremećaj koji stoji u pozadini više čestih stanja: predijabetesa, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma, masne jetre i sindroma policističnih jajnika (PCOS). Najčešće je povezana sa viškom masti u stomaku, malo kretanja i nasleđem.

Poslednjih godina insulinska rezistencija se često „dijagnostikuje“ samo na osnovu jednog broja, HOMA-IR indeksa, i leči strogim dijetama, suplementima ili metforminom. Takav pristup često vodi u nepotreban strah i lečenje koje ne pomaže. Odluku o lečenju ne donosimo na osnovu jednog nalaza insulina, već na osnovu šećera, HbA1c, obima struka, pritiska, masnoća i drugih bolesti.

Dobra vest je da se insulinska rezistencija dobro popravlja promenom navika. Redovno kretanje, ishrana sa manje šećera i prerađene hrane, dovoljno sna i gubitak viška kilograma smanjuju potrebu za insulinom i rizik od dijabetesa. Prvi efekti se vide već posle nekoliko nedelja, i pre nego što se izgubi mnogo kilograma.

Ilustracija tela sa gušteračom i uvećanim prikazom ćelije na koju insulin slabije deluje.
Gušterača stvara insulin, ali ćelije mišića, jetre i masnog tkiva na njega slabije reaguju, pa šećer teže ulazi u ćelije. Da bi održala normalan šećer, gušterača mora da luči sve više insulina. Izvor: BruceBlaus (Blausen Medical) / Wikimedia Commons, CC BY 3.0.

Kako nastaje insulinska rezistencija

Posle obroka šećer iz hrane ulazi u krv. Gušterača tada luči insulin, koji „otključava“ ćelije mišića, jetre i masnog tkiva da prime šećer. Kada se u stomaku, jetri i mišićima nakupi višak masti, ta mast i materije koje ona luči ometaju signal insulina. Ćelije tada slabije odgovaraju, a jetra nastavlja da otpušta šećer i kada ne treba.

Gušterača odgovara pojačanim radom i luči više insulina. Visok insulin neko vreme održava normalan šećer, ali podstiče stvaranje masti u jetri, podiže trigliceride i kod žena pojačava stvaranje muških hormona u jajnicima. Kada se gušterača posle više godina „umori“, šećer počinje da raste: prvo nastaje predijabetes, a zatim dijabetes tipa 2.

Zašto nastaje

  • Višak masti u stomaku – najčešći uzrok; i osoba normalne težine može imati mnogo masti oko organa.
  • Malo kretanja – mišić koji radi troši šećer i bolje reaguje na insulin, a mišić koji miruje gubi tu sposobnost.
  • Nasleđe – češća je kod osoba čiji roditelji imaju dijabetes tipa 2.
  • Ishrana – mnogo zaslađenih napitaka, slatkiša, belog brašna i gotove hrane.
  • Kratak i loš san – i nekoliko neprospavanih noći smanjuje dejstvo insulina; doprinose i noćni rad i apneja u snu.
  • Godine – sa godinama se gubi mišićna masa.
  • Trudnoća – hormoni posteljice prirodno povećavaju insulinsku rezistenciju u drugoj polovini trudnoće.

Bolesti i lekovi koji je izazivaju ili pojačavaju

  • Sindrom policističnih jajnika – insulinska rezistencija je kod žena sa PCOS česta, i kod mršavih, i pojačava višak muških hormona; videti hiperandrogenizam kod žena.
  • Hormonski poremećaji – višak kortizola (Kušingov sindrom), višak hormona rasta (akromegalija) i pojačan rad štitaste žlezde.
  • Lekovi – kortikosteroidi, neki lekovi za psihijatrijske bolesti, neki lekovi posle transplantacije i za HIV; videti sekundarni dijabetes.
  • Retki nasledni oblici – teški poremećaji receptora za insulin ili gubitak masnog tkiva (lipodistrofija), koji se ispoljavaju već u mladosti.

Prevencija

Insulinska rezistencija se u velikoj meri može sprečiti: redovnim kretanjem, očuvanjem mišićne mase, zdravom težinom, dovoljno sna i ishranom sa malo zaslađenih napitaka i prerađene hrane. Najviše koristi imaju osobe sa dijabetesom u porodici i žene sa PCOS.

Najčešće bez jasnih tegoba

Insulinska rezistencija sama po sebi obično ne boli i ne izaziva tegobe koje bi jasno ukazale na nju. Lekar na nju posumnja zbog obima struka, nalaza u krvi, izgleda kože ili bolesti koje je prate.

Znaci na koži i telu

  • Tamna, baršunasta, zadebljala koža – na zadnjoj strani vrata, pod pazuhom, u preponama ili ispod grudi; to je acanthosis nigricans, najkarakterističniji spoljašnji znak visokog insulina.
  • Sitne kožne izrasline – mekane „bradavice“ na vratu, pod pazuhom i na kapcima.
  • Mast oko struka – širi struk u odnosu na kukove.
  • Neredovne menstruacije, akne i pojačana maljavost – kod žena često znak PCOS; videti poremećaje menstrualnog ciklusa.

Tegobe koje se često pogrešno pripisuju

Umor, pospanost posle obroka, glad za slatkim i teškoće u mršavljenju često se pripisuju insulinskoj rezistenciji. Ove tegobe su veoma česte i kod ljudi bez nje, a mogu imati mnogo drugih uzroka: loš san, stres, malokrvnost, smanjen rad štitaste žlezde, depresiju ili neredovne obroke.

Drhtanje, znojenje i glad 2–4 sata posle obroka bogatog šećerom ponekad se javljaju kod osoba sa insulinskom rezistencijom ili posle operacije želuca. Ako se slične tegobe javljaju našte ili noću, to nije tipično za insulinsku rezistenciju i traži dodatno ispitivanje, jer može biti reč o pravoj hipoglikemiji.

Tok kroz vreme

Insulinska rezistencija se razvija godinama. Kod mnogih ljudi gušterača dugo nadoknađuje slabije dejstvo insulina i šećer ostaje normalan. Kod drugih se postepeno javljaju povišen šećer našte, povišeni trigliceridi, nizak HDL holesterol, povišen pritisak i masna jetra. Kada se uz to nakupe kilogrami i godine, rizik od dijabetesa tipa 2 i bolesti srca raste. Promena navika u bilo kojoj fazi usporava ili zaustavlja ovaj tok.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – jaka žeđ i mokrenje uz povraćanje, bol u stomaku, ubrzano disanje, zbunjenost ili pospanost, kao i bol u grudima ili znaci moždanog udara (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – pojačana žeđ, često mokrenje i nenameran gubitak kilograma, ili napadi drhtanja, znojenja i zbunjenosti našte ili noću koji prolaze kada pojedete nešto slatko; javite se lekaru u roku od nekoliko dana.
  • Uskoro – tamne promene na koži vrata ili pazuha, neredovni ciklusi, povišen šećer ili trigliceridi u nalazima, ili dijabetes u porodici uz višak kilograma; zakažite pregled u narednim nedeljama.

Kako lekar procenjuje insulinsku rezistenciju

Insulinska rezistencija se u svakodnevnoj praksi prepoznaje po celoj slici, a ne po jednom testu. Na pregledu endokrinologa lekar pita o ishrani, kretanju, snu, menstrualnim ciklusima, lekovima i dijabetesu u porodici. Meri težinu, obim struka i pritisak i pregleda kožu. Obim struka od 94 cm ili više kod muškaraca i 80 cm ili više kod žena, acanthosis nigricans, povišeni trigliceridi i nizak HDL zajedno govore više od bilo kog pojedinačnog nalaza insulina.

Šećer našte, HbA1c i OGTT

Najvažnije je proveriti da li je šećer već poremećen, jer od toga zavisi lečenje. Laboratorijske analize koje to pokazuju su:

  • Glukoza našte – vrednost od 5,6 do 6,9 mmol/L znači predijabetes, a 7,0 mmol/L ili više, potvrđeno ponovljenim nalazom, dijabetes.
  • HbA1c – prosečan šećer u poslednja 2–3 meseca; 5,7–6,4% je predijabetes.
  • Test opterećenja glukozom (OGTT) – pije se 75 g glukoze rastvorene u vodi, a šećer se meri pre i dva sata posle. Otkriva poremećaj koji glukoza našte i HbA1c ne pokažu. Ženama sa PCOS preporučujemo upravo ovaj test.

HOMA-IR i insulin našte

HOMA-IR je broj koji se izračunava iz glukoze i insulina našte. Koristan je u velikim grupama ljudi, ali kod pojedinca ima ozbiljna ograničenja:

  • Ne postoji jedinstvena granica – laboratorije navode različite „normalne“ vrednosti, najčešće između 2 i 3.
  • Insulin se meri različitim metodama – isti uzorak u dve laboratorije može dati različit rezultat.
  • Vrednost se menja iz dana u dan – zavisi od sna, stresa, prethodnog obroka i fizičke aktivnosti.
  • Ne menja lečenje – preporuke za ishranu, kretanje i lekove iste su bez obzira na tačan broj.

Zato povišen HOMA-IR sam za sebe nije dijagnoza i nije razlog za lekove. Normalan HOMA-IR, s druge strane, ne isključuje rizik ako postoje drugi znaci.

OGTT sa insulinemijom

Kod OGTT sa insulinemijom se uz šećer meri i insulin, obično na početku, posle 60 i posle 120 minuta. Visok insulin posle pijenja šećera očekivan je odgovor organizma, a ne postoje usaglašene granice koje bi rekle šta je „previsoko“. Nalaz insulina zato retko menja odluku. Najvažniji deo testa ostaje vrednost šećera posle dva sata. Test sa insulinom ima smisla kod posebnih pitanja, na primer kada se ispituju retki oblici hipoglikemije ili teški nasledni oblici insulinske rezistencije.

Drugi pregledi prema potrebi

  • Lipidogram – trigliceridi i HDL holesterol, koji se kod insulinske rezistencije tipično menjaju.
  • Jetreni enzimi i ultrazvuk stomaka – ultrazvuk abdomena pokazuje masnu jetru.
  • Hormoni i ultrazvuk jajnika – kod neredovnih ciklusa; ginekološki ultrazvuk pomaže u dijagnozi PCOS.
  • TSH i kortizol – kada lekar sumnja na hormonski uzrok.

Kako se pripremiti za pregled

  • Krv našte – 10–12 sati bez hrane; voda je dozvoljena.
  • Pre OGTT – tri dana pre testa jedite uobičajeno, bez gladovanja i bez izbacivanja ugljenih hidrata; na dan testa ne pušite i mirno sedite tokom dva sata čekanja.
  • Bolest i lekovi – test odložite ako imate temperaturu ili akutnu bolest; recite lekaru koje lekove uzimate.
  • Raniji nalazi – donesite sve prethodne nalaze šećera, HbA1c i lipida.
  • Menstrualni kalendar – kod žena, datumi poslednjih ciklusa.

Kako se donosi odluka

Cilj lečenja nije da se „sredi HOMA-IR“, već da se spreči dijabetes, smanji mast u jetri, srede pritisak i masnoće i, kod žena sa PCOS, srede ciklusi. Lečenje se zato prilagođava onome što je nađeno: da li postoji predijabetes, masna jetra, PCOS, povišen pritisak ili višak kilograma. Kod većine ljudi lečenje je promena navika, bez lekova.

Ishrana

  • Manje šećera i prerađene hrane – zaslađeni sokovi, slatkiši, peciva od belog brašna i grickalice najviše podižu šećer i insulin.
  • Više vlakana – povrće, mahunarke, integralne žitarice, orašasti plodovi i voće u celom komadu.
  • Dovoljno belančevina – riba, jaja, mlečni proizvodi, mahunarke i nemasno meso čuvaju mišiće i daju sitost.
  • Zdrave masnoće – maslinovo ulje i orašasti plodovi umesto prženja i masnih mesnih prerađevina.

Nije potrebno potpuno izbacivanje ugljenih hidrata ni jelo na tačno određene sate. Najbolja ishrana je ona koju možete da održite godinama. Ako imate višak kilograma, gubitak 5–10% težine značajno smanjuje insulinsku rezistenciju.

Kretanje i san

  • Aerobna aktivnost – najmanje 150 minuta nedeljno brzog hoda, vožnje bicikla ili plivanja.
  • Vežbe snage – dva do tri puta nedeljno; veća mišićna masa troši više šećera.
  • Kraće sedenje – nekoliko minuta hoda posle obroka i ustajanje svakih pola sata.
  • San – 7–8 sati, uz redovan ritam; kod glasnog hrkanja sa prekidima disanja potrebno je ispitivanje i lečenje apneje.

Efekat kretanja na insulin vidi se već posle nekoliko dana i traje dok se kretanje nastavlja, čak i kada se kilogrami ne menjaju mnogo.

Metformin i drugi lekovi

Lekovi nisu potrebni samo zbog povišenog HOMA-IR ili insulina. Uvode se kada postoji jasan razlog:

  • Metformin – lek koji smanjuje otpuštanje šećera iz jetre. Razmatra se kod predijabetesa i visokog rizika za dijabetes, posebno kod mlađih osoba sa izraženom gojaznošću i žena koje su imale dijabetes u trudnoći, kao i kod žena sa PCOS i viškom kilograma. Najčešća neželjena dejstva su mučnina i proliv; pri dugoj upotrebi povremeno se proverava vitamin B12.
  • Lekovi za gojaznost – agonisti GLP-1 receptora i slični lekovi kod izražene gojaznosti, uz promenu navika.
  • Lečenje pratećih bolesti – lekovi za pritisak, masnoće ili masnu jetru kada su potrebni.

Česte zablude

  • „To je samostalna dijagnoza“ – reč je o mehanizmu koji prati više bolesti; treba otkriti da li postoje predijabetes, masna jetra ili PCOS.
  • „Potrebna je dijeta bez ugljenih hidrata“ – stroge zabrane obično ne traju dugo; više pomažu umerene i trajne promene.
  • „Moram da jedem na svaka tri sata“ – broj obroka je manje bitan od toga šta i koliko jedete.
  • „Svako sa povišenim insulinom treba da pije metformin“ – metformin ima jasne indikacije i nije zamena za kretanje i ishranu.
  • „Suplementi rešavaju problem“ – inozitol, cimet, berberin i hrom imaju mali i nepouzdan efekat.
  • „HOMA-IR treba ponavljati da bi se pratilo lečenje“ – napredak se prati kroz težinu, struk, šećer, HbA1c, masnoće i cikluse.

Oporavak i okvirni rokovi

Promena navika ne zahteva bolovanje i ne ograničava posao, sport ni putovanja. Prvi efekti, kao što su bolja energija, niži trigliceridi i ređa glad za slatkim, obično se vide posle 4–8 nedelja. Šećer, HbA1c i jetreni enzimi proveravaju se posle oko 3 meseca. Kod žena sa PCOS ciklusi često postaju redovniji posle nekoliko meseci i gubitka i malog broja kilograma. Tamne promene na koži blede sporo, tokom više meseci.

Znaci za hitno javljanje

  • Jaka žeđ, povraćanje i ubrzano disanje – mogu značiti veoma visok šećer.
  • Zbunjenost, drhtanje i znojenje koji ne prolaze posle uzimanja šećera.
  • Bol u grudima, gušenje ili iznenadna slabost polovine tela.

Kontrole i život sa insulinskom rezistencijom

Ako je šećer normalan, glukozu našte ili HbA1c proveravamo jednom godišnje do jednom u tri godine, zavisno od rizika, a kod predijabetesa svake godine. Uz to se prate težina, obim struka, pritisak i masnoće. Kod žena sa PCOS šećer se proverava na 1–3 godine i obavezno pre planirane trudnoće. Insulinska rezistencija se može znatno smanjiti, ali se vraća ako se vrate stare navike, pa je cilj trajna promena načina života, a ne kratka dijeta.

Najčešća pitanja

Smete. Voće u celom komadu sadrži vlakna i sporije podiže šećer od soka. Preporučujemo dve do tri porcije dnevno, a ceđene sokove i suvo voće u većim količinama bolje je izbegavati.

Kafa bez šećera, u uobičajenim količinama, ne pogoršava insulinsku rezistenciju. Problem su zaslađeni napici na bazi kafe, šlag i sirupi, koji unose mnogo šećera i kalorija.

Povremeno i u maloj količini alkohol nije zabranjen. Pivo, koktele i slatka vina treba izbegavati jer imaju mnogo kalorija i šećera, a kod masne jetre savetujemo potpun prekid.

Kod žena sa PCOS insulinska rezistencija može otežati ovulaciju i začeće. U trudnoći je veći rizik od dijabetesa u trudnoći, pa preporučujemo proveru šećera pre začeća i rano u trudnoći.

Metformin u mleko prelazi u veoma maloj količini i smatra se prihvatljivim tokom dojenja kod zdrave, donesene bebe. Odluku ipak donesite zajedno sa lekarom koji vam ga propisuje.

Može, posebno dete sa viškom kilograma i dijabetesom u porodici. Kod dece se ne preporučuju stroge dijete, već promene navika cele porodice: manje zaslađenih napitaka, više kretanja i manje vremena ispred ekrana.

Najbolje vreme je ono koje možete redovno da održite. Kratka šetnja posle obroka dodatno smanjuje porast šećera, bez obzira na doba dana.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.