Leukocitoza
Leukocitoza je rezultat povećanog broja neutrofila (neutrofilija, više od 7,5 x 10⁹/l), eozinofila (eozinofilija), bazofila (bazofilija) i limfocita (limfocitoza). Monociti su posebna grupa negranuliranih leukocita, a povećanje njihovog broja je monocitoza.
Neutrofilija
Neutrofilija se javlja:
- Kod infekcije
- Kod oštećenja tkiva – srčani infarkt, operacija, jako krvarenje
- Zbog metaboličkih promena – uremija, acidoza, eklampsija
- Posle lekova – glukokortikosteroida
- Posle toksina
- Zbog malignoma
- Kod pušača
Najizraženija je kod upale izazvane piogenim (gnojnim) i drugim bakterijama. Tada se često javljaju i mlade forme neutrofila i druge nezrele ćelije, sa toksičnim granulacijama, pa govorimo o skretanju bele krvne slike ulevo.
Leukemoidne reakcije
Reaktivne reakcije leukocita sa porastom i do 100 x 10⁹/l liče na akutne leukemije i zovu se leukemoidne. One su reaktivne, kao posledica drugih bolesti:
- Mijeloidna leukemoidna reakcija – kod teške sepse, posle obilnog krvarenja i kod malignoma proširenih u koštanu srž
- Eozinofilna leukemoidna reakcija – kod nodoznog poliarteritisa, Hodžkinove bolesti i infekcija parazitima
- Limfatična leukemoidna reakcija – kod velikog kašlja (pertusisa), infektivne mononukleoze i varičele (ovčijih boginja)
- Leukoeritroblastna reakcija – kod metastaza malignoma u koštanu srž
Povećanje drugih vrsta leukocita
- Eozinofilija – broj eozinofila u perifernoj krvi veći od 0,6 x 10⁹/l (kod leukemije veći od 1,5). Razlozi su alergijske bolesti, parazitoze, hipereozinofilni sindrom, kožne bolesti i Adisonova bolest.
- Limfocitoza – više od 5 x 10⁹/l, kod virusnih bolesti, bruceloze, tuberkuloze i drugih infekcija. Kod infektivne mononukleoze pridružena je monocitoza.
- Bazofilija – u trudnoći, kod hipotireoze, ciroze jetre i kod varičele i rubeole.
- Monocitoza – blaga monocitoza (broj monocita veći od 0,8 x 10⁹/l) javlja se u prvoj fazi oporavka od akutne infekcije. Broj monocita povećan je kod sifilisa, bakterijskog endokarditisa, salmoneloze, malarije, ulceroznog kolitisa i sarkoidoze.
Leukopenija i neutropenija
- Lažna neutropenija – ćelije se povlače uz zid krvnog suda, a inače ih u telu ima u normalnoj količini.
- Prava neutropenija – akutna ili hronična, idiopatska ili uzrokovana lekovima: aminofenazonom, propiltiouracilom i fenotiazinima.
- Hronične neutropenije – urođene ili stečene tokom života. Najčešće su hronična benigna porodična neutropenija i ciklična neutropenija, a kod žena se, zbog kraćeg veka neutrofila, javlja hronična idiopatska neutropenija odraslih.
Smanjenje drugih vrsta leukocita
- Eozinopenija – kod šoka, Kušingove bolesti (videti Kušingov sindrom), sistemskog lupusa i aplastične anemije
- Bazofilopenija – kod hipertireoze, posle zračenja i terapije glukokortikosteroidima
Urođene i maligne promene
Promene bele krvne slike obuhvataju još urođene nepravilnosti jedra i citoplazme i druge funkcijske greške leukocita.
Kada se leukociti izrazito umnože kao klonska, maligna bolest, razvijaju se:
- Mijeloidne bolesti – akutna ili hronična leukemija, mijelodisplastični sindromi, mastocitoze, mijeloproliferativne neoplazme i kombinacije
- Limfatične neoplazme – limfatična leukemija, limfomi, plazmocitne neoplazme i limfoproliferativne bolesti kod poremećenog imunskog odgovora
- Bolesti monocitno-makrofagnog sistema – akutna monoblastna leukemija, hronična mijelomonocitna leukemija, eozinofilni granulom, generalizovana histiocitoza, sarkomi histiocita i dendritičnih ćelija